DILI, 14 Novembru 2025 (TATOLI)-Parlamentu Nasionál aprova proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ne’ebé aloka ba Sekretária Estadu Igualdade Inkluzaun (SEII) ho montante $1.348.664 iha faze espesialidade ho votu afavór 43, kontra 0 no abstensaun 19.
Orsamentu ho montante $1.348.664 kompostu husi saláriu no vensimentu $771.480, bens no servisu $557.184, kapitál menór $20.000.
Iha OJE 2026, Sekretaria Estadu Igualdade (SEI) sei implementa tuir programa rua ne’ebé define hanesan funsionamentu no dezenvolvimentu institusionál no ida seluk mak programa inkluzaun sosiál, husi programa rua ne’e fahe ba sub-programa hamutuk ualu no atividade 22.
Kona-ba programa funsionamentu no dezenvolvimentu institusionál nian ho totál orsamentu $788.986, kompostu husi saláriu vensimentu $484.532, bens servisu ho montante $290.454 no kapitál menor hamutuk $14.000.
Ba programa inkluzaun sosiál totál orsamentu hamutuk $559.678, ne’ebé fahe ba kategória saláriu vensimentu $286.948, bens servisu ho montante $266.730 no kapitál menor hamutuk $6.000.
SEII servisu hamutuk ho ajénsia autónoma hodi prevene asédiu seksuál
Deputada bankada PLP, Maria Angelina Sarmento, hato’o pedidu esklaresimentu ida ba programa planeamentu monitorizasaun avaliasaun hodi halo avaliasaun ba liña ministeriál no ajénsia autónoma kona-ba polítika igualdade jéneru no inkluzaun sosiál.
“Maibé ita haree katak krítika husi sosiedade universitária sira ligadu ho asédiu seksuál iha públiku, nune’e ita-boot sira sei iha hanoin atu halo mós koordenasaun ho ajénsia autónoma liuliu Ministériu Ensinu Superior. Iha tinan ida-ne’e importante tebes atu iha servisu ne’ebé sériu ho ajénsia autónoma sira hodi haree polítika ne’ebé di’ak ba prevensaun,” nia dehan.
Deputada bankada FRETILIN, Helena Martins, hateten ho orsamentu ne’ebé mak tuun kompara ho tinan kotuk bele sufisiente ba SEI hodi jere programa sira-ne’e ka lae, tanba Timor-Leste mós sai ona membru ASEAN, entaun oinsá polítika SEI nian atu empodera feto hodi prepara sira-nia an kompete iha asuntu polítika, ekonómia no sosiál nian.
“Entaun, ita-nia preparasaun másimu ona mak ita-boot ninia orsamentu tuun ne’e ka ita-boot rasik mak hakarak deside halo kobertura ba polítika ne’ebé iha no oinsá mós ho pontu vokál sira ne’ebé uluk ita destaka iha postu-administrativu la hala’o ona sira-nia servisu,” nia dehan.
Husi pedidu esklaresimentu hirak ne’e hotu, Sekretária Estadu Igualdade, Elvina Sousa Carvalho, hateten polítika Governu konstitusionál da-sia la tuur nonook ka la foti medida kona-ba asaun asédiu seksuál iha públiku no iha fatin edukasionál sira.
“Agora daudaun ami halo hela koordenasaun ho MESSK hodi hala’o programa estratéjia zero toleránsia asédiu seksuál ho objetivu atu kombate asédiu seksuál iha universidade, entaun iha instituisaun 19 mak implementa polítika ida-ne’e,” nia dehan.
Tamba ne’e. Governu komprometida atinje ninia meta sira tuir programa ne’ebé mensiona iha proposta OJE 2026, maske ho orsamentu ne’ebé natoon maibé sufisiente hodi kobertura programa sira-ne’e hotu.
Jornalista : Alexandra da Costa
Editór : Cancio Ximenes




