iklan

HEADLINE, POLÍTIKA

Parlamentu halo sesaun solene hodi komemora tinan 50 Loron Proklamasaun Independénsia

Parlamentu halo sesaun solene hodi komemora tinan 50 Loron Proklamasaun Independénsia

Sesaun solene PN. Foto/Nelson de Sousa

DILI, 27 Novembru 2025 (TATOLI)-Parlamentu Nasionál (PN) halo sesaun solene hodi komemora Loron Proklamasaun Independénsia Unilaterál, 28 Novembru 1975-28 Novembru 2025 ba da-50, hodi fó omenajen espesiál ba erói, mártir, kombantente no ema lubun mate hodi defende kauza Timor-Leste nian hodi hetan independénsia.

Sesaun ne’e partisipa husi Vise-Prezidente Asembleia Repúblika Portugál, Rodrigo Saraiva.

Antes sesaun solene, hahú ho kanta inu nasionál Repúblika Portugál no Timor-Leste, minutu ida silénsiu hodi fó omenajen espesiál ba erói no mártir sira.

Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, relembra katak iha 28 Novembru 1975, Francisco Xavier do Amaral, ho povu Timor-Leste nia naran proklama solenemente país nia independénsia iha momentu istóriku, lori ho viva ba dahuluk esperansa hothotu ba povu ida, esperansa ida iha tinan 24 okupasaun la konsege hamoos.

‘’Ohin, iha uma demokrásia ida-ne’e, selebra tinan 50 ita-nia deklarasaun primeira independénsia, palavra ne’ebé hetan forsa renova. Timór la’ós de’it naran ida: rai ida, povu ida no ideia ida liberdade. Ne’ebé ita aprende husi ita-nia erói sira, resistir é vencer’’, nia hato’o iha intervensaun iha sesaun referida iha sala plenária Parlamentu, ohin.

Hodi fó omenajen ba memória Prezidente Nicolau Lobato, membru FRETILIN no CNRT, fó ba nasaun, komandante no saldadu FALINTIL, no mós ba sivíl lubun, Igreja Katólika, frente diplomátika, frente klandestina. “Omenajen espesiál ba feto timoroan-inan, bin, oan feto  ho korajen luta mantein viva esperansa’’, nia dehan.

Nia relembra deklarasaun 1975 ba konsulta populár 1999 iha loron esperansa restaurasaun independénsia iha 2002.”Ita-nia dalan, hakerek ho raan, maibé raan sira hotu ba kauza justa-semente liberdade’’, salienta.

Xefe bankada Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timorense (CNRT, sigla portugés), Patrocínio dos Reis Fernandes, presta omenajen no hatudu respeitu ba kombatente no erói ne’ebé proklama unilateralmente independénsia.

Hodi destaka komemorasaun tinan-50 revela nasaun enfre difikuldade boot iha ninia perkursu istóriku durante tempu naruk.

“Loron ne’e, la’ós apenas atu selebra ho orgulu ita-nia nasaun, más konvida ita atu halo autoavaliasaun kona-ba prezensa Estadu no papél loloos kada sidadaun iha libertasaun povu, iha konsolidasaun unidade nasionál, iha reforsu pás, luta kontra ki’ak no dezigualidade’’, hateten.

Vise bankada Partidu Frente Revolusionária Timor-Leste Independente (FRETILIN), David Dias Ximenes ‘Mandati’, hateten ohin loron ida memória no esperansa hodi selebra dékada lima hahú momentu korajen no determinasaun lian povu nian deklara ba mundu katak Repúblika Demokrátika Timor-Leste hanesan nasaun livre no soberana.

“Tinan-50 liu, vivénsia demokrátika, tinan 24 ho tortura, proklamasaun independénsia iha 28 Novembru 1975 perturba pasajen istórika inegavel no restaura iha 2002, sura tinan-50 tinan Estadu ida-ne’e”, dehan.

Xefe  bankada Partidu Libertasaun Populár (PLP), Maria Angelina Sarmento, apela ba líder nasionál sira  atu iha unidade lori dezenvolvimentu ba moris di’ak povu nian. Hodi subliña papél foinsa’e importante hodi kontribui pozitivamente ba dezenvolvimentu sustentavel país.

”Imi-nia enérjia no dedikasaun, garantia sakrifísiu pasadu hanesan semente ba futuru ida prosperiedade no dingnidade ba hothotu’’, realsa.

Sesaun solene ne’e partisipa husi membru Governu balun, korpu diplomátiku no konvidadu sira seluk.

Jornalista: Nelson de Sousa

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!