DILI, 28 Novembru 2025 (TATOLI) – Padre César Magno, nu’udar Diretór Eskola Koléjiu São José Operáriu (CSJO), ne’ebé dirije hasa’e Bandeira RDTL hodi komemora loron Proklamasaun Independénsia ba da-50 iha Balide, Dili, ho mensajen ida katak nafatin konfiansa iha uniaun, fiar malu hodi harii Timor-Leste ida justu, prosperiedade no fraternu.
Padre César Magno, konsidera komemorasaun 28 Novembru ba da-50 ne’e halo ita hotu halibur hamutuk ho ksolok no respeitu boot hodi selebra loron ida ne’ebé la’ós de’it marsa istória Timor-Leste maibé mós identidade hosi espíritu povu ida-ne’e.
Padre ne’e orgullu ho líder sira-ne’ebé ho aten barani proklama Timor-Leste nu’udar nasaun ida-ne’e livre no soberana, tanba nu’udar hahalok korajen ka barani nian, ne’ebé moris husi sakrifísiu no esperansa povu ida nian ne’ebé lahakiduk no luta ba ninia dignidade.
“Ohin metade sékulu ita hamutuk iha fatin ida-ne’e hanesan família Eskola Katólika Koléjiu São José Operáriu nu’udar rai doben ida-ne’e ninia oan, ita moris livre, basá ita kolleta fuan liberdade nian ne’ebé manán ho esfosu oinoin,” refere nota imprensa ne’ebé TATOLI asesa, sesta ne’e.
Diretór Eskola Koléjiu São José Operáriu ne’e dehan, ohin selebra tinan 50, la’os de’it ho festa boot ka konsertu sira ne’ebé ita admira maibé momentu oportunu atu ita ida-idak kontinua luta ida-ne’e.
“Husi ba ita ninia-an, saida mak ha’u bele fó ba rai doben ida-ne’e. Ba ita hanesan estudante, iha eskola ita presiza aprende katak independénsia la’ós de’it istória, maibé hanesan responsabilidade loroloron.”
Nune’e iha momentu ensinu no aprendizajen iha saladeaula, kada livru ne’ebé ita lee, kada liafuan ne’ebé ita aprende no hakerek tantu iha lian tetum, portugés, Indonéziu ka inglés, nu’udar parte husi konstrusaun Timor-Leste ne’ebé forte, justu no livre, tanba nasaun presiza ema ne’ebé kualidade edukasaun.
Iha selebrasaun 28 Novembru ba da-50 ne’e atu hanoin hikas eroi no mártir sira ne’ebé fó-an ba rai doben ida-ne’e.
“Ita hanoin mós profeór-sira, inan-aman no líder komunidade sira-ne’ebé iha tempu defisil, kontinua tau matan ba ahi esperansa ida-ne’e. ba sira hotu, ita fó obrigadu boot,” Padre Cesár dirije serimónia omajen ba eroi no eroína sira.
Padre Cesár ho orgullu fó apresiasaun ba esforsu IX Governu Konstitusionál nian hodi konkretiza mehi adezaun Timor-Leste ba ASEAN, mehi naruk tinan 13 nian bele sai realidade tamba ita-nia ukun-na’in sira servisu hamutuk.
Nia dehan, luta ne’ebé la hatene kolen no nakonu ho esperansa tanba sai membru ASEAN nu’udar esperansa boot ba moris di’ak maibé nakonu ho dezafiu oinoin.
“Ida-ne’e nu’udar responsabilidade ita timoroan hotu nian, liuliu ba jerasaun foun, ita presiza konsiente katak ita-nia antepasadu sira halo buat barak ona, iha tempu agora mós, sira halo parte sira-nian no hatudu hela oinsá atu halo buat di’ak no jerasaun kontinuadór sira presiza kontinua,” Padre Cesár fó hanoin.
Diretór Eskola Koléjiu São José Operáriu, subliña Proklamasaun Independénsia hanesan komemora identidade, ita-nia kultura no futuru ne’ebé di’ak.
“Hanesan afirmasaun katak Timor-Leste, maske iha dezafiu, sei kontinua tuir dalan ho korajen ho esperansa. Nune’e ita presiza iha konfiansa, ida-ne’ebé halo ita la’o ba oin mak uniuan ne’ebé nakonu ho fiar atu harii Timor-Leste ida-ne’ebé justu, prósperu no fraternu,” Padre Cesár hato’o mensajen ikus komemorasaun 28 Novembru ba da-50.
TATOLI




