DILI, 19 Janeiru 2026 (TATOLI)–Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, segunda ne’e, dezloka privadu/traballu ba Davos-Suísa to’o 23 Janeiru 2026, hodi partisipa iha Enkontru anuál fórum ekonómiku mundiál (WEF, sigla inglés).
Fórum ekonómiku ba tinan ida-ne’e, ho tema “Espíritu Diálogu nian”, konvoka líder globál sira husi Governu, empreendedór no sosiedade sivíl hodi partilla dezafiu jeopolítiku, ekonómiku no ambientál sira-ne’ebé urjente.
Prezidente Ramos-Horta nia partisipasaun subliña Timor-Leste nia kompromisu ba envolvimentu multilaterál ne’ebé konstrutivu no ninia papél proativu hodi fornese solusaun kolaborativa sira.
Durante vizita, Prezidente nia kompromisu sira sei foka ba tema krítiku sira relasiona ho dame, kreximentu inkluzivu no rejenerasaun ambientál.
Tuir orariu ne’ebé iha, iha 21 Janeiru, Prezidente Ramos-Horta sei partisipa iha diálogu estratéjiku nivel aas nian, inklui enkontru informál ida husi Líder Ekonómiku Mundiál sira (IGWEL) kona-ba “Restaura Espíritu Diálogu iha Mundu ne’ebé fahe malu” no Diálogu ho Parte Interesada sira ho títulu “Tau Empreendedór sira iha Fatin ne’ebé Merkadu laiha.”
Presidente mós sei tuir sesaun ida-ne’ebé organiza husi Globál Citizen no Forbes.
Iha 22 Janeiru 2025, Prezidente Ramos-Horta sei hato’o diskursu prinsipál iha eventu paralelu importante rua (2) mak primeiru “Plástiku Neutrál Globál: Transforma Poluisaun ba Serbisu no Infraestrutura,” sei ezamina hodi transforma krize poluisaun plástiku ba oportunidade ida ba empregu verde no infraestrutura sustentável, “Empregu Rejenerativu Millaun 100: Rekonstrui Ekonomia Lokál sira dezde Baze liuhosi Sistema Ai-han, Turizmu, no Asisténsia,” sei destaka modelu rejenerativu sira hanesan dalan sira ba restaurasaun ekolojia no ekonomia komunitária sira ne’ebé reziliente.
Itineráriu Prezidente nian inklui mós série enkontru bilaterál ho figura xave internasionál sira no prezensa iha Jantar Sidadaun Global.
“Iha mundu ida-ne’ebé dalabarak nakfera tanba konflitu no deskonfiansa, ‘Espíritu Diálogu’ la’ós de’it tema ida maibé nesesidade ida. Timor-Leste nia jornada rasik hanorin ita katak pás no prosperidade ne’ebé metin harii liuhusi konversa persistente no respeitoza no kompromisu kompartilladu ho bein-komún. Iha Davos, hau sei lori ita-nia povu nia lian, advokasia ba kooperasaun globál ne’ebé investe iha dame, fó kbiit ba empreendedór sira no proteje ita-nia planeta ba jerasaun sira iha futuru,” Ramos-Horta afirma antes dezloka ba Suíza liuhusi nota ofisiál ne’ebé TATOLI asesu husi Palásiu Prezidensiál.
Prezidente nia partisipasaun iha Fórum Ekonómiku Mundiál reafirma Timor-Leste nia papél ativu iha diálogu internasionál no ninia dedikasaun ba parseria hodi buka solusaun ba asuntu globál sira.
TATOLI





