iklan

EDUKASAUN, DILI, HEADLINE

PR Horta-IOB-COSMO lansa kursu lian inglés, hametin Timor-Leste nia kapitál umanu

PR Horta-IOB-COSMO lansa kursu lian inglés, hametin Timor-Leste nia kapitál umanu

Prezidente Repúblika, Ramos-Horta akompaña husi Reitór IOB no parseiru sira iha serimónia lansamentu ba programa husi Inglés IOB–COSMO Pearson United Kingdom iha kampus IOB, Bebonuk Dili. Imajen TATOLI/António Daciparu

DILI, 22 Abríl 2026 (TATOLI)—Institutu of Business (IOB) hamutuk ho Koléjiu Komopolitan of Commerce & Technology (COSMO) hosi Brunei Darussalam halo kooperasaun, ne’ebé akompaña hosi Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, nune’e lansa ona kursu lian inglés ho padraun internasionál ba joven timoroan no hametin Timor-Leste nia kapitál umanu iha IOB.

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, hateten iha okaziaun signifikativu ida-ne’e hodi marka lansamentu Programa Inglés IOB ho COSMO Pearson Reinu Unidu nian, inisiativa ida-ne’ebé reprezenta sai pasu konkretu no estratéjiku ida hodi hametin Timor-Leste nia kapitál umanu.

“Permite ha’u fó parabéns ba Institutu of Business no Koléjiu Kosmopolita Komérsiu no Teknolojia Brunei Darussalam nian ba parseria vizionária ida-ne’e, ne’ebé hatudu oinsá kooperasaun internasionál bele tradús ba oportunidade reál ba ita-nia joven no profisionál sira. Tanba iha mundu ida-ne’ebé interligadu ba beibeik, profisiénsia inglés la’ós ona de’it vantajen ida-ida-ne’e sai ona nesesidade estratéjika ida,” Prezidente Horta hateten ba jornalista sira, iha IOB Praia dos Coqueiros, Dili, Kuarta ne’e.

Tuir nia, inglés maka lian ba diplomasia kontemporánea, komérsiu globál, siénsia, no inovasaun. Lian serbisu nian ida iha Timor-Leste ne’ebé konsagra iha ita-nia Konstituisaun, maibé mós lian ofisiál ba organizasaun intergovernamentál oioin, liuliu ASEAN (Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku nian).

“Ba nasaun ida hanesan ita-nian, ne’ebé iha momentu desizivu iha ninia istória, prepara ba ninia integrasaun progresiva no kontínua nu’udár Estadu-membru ASEAN ba dala 11, investe iha edukasaun lian Inglés mak investe iha nasaun nia futuru. Entaun, programa ne’ebé ohin ami lansa la’ós kursu lian de’it. Ida-ne’e maka instrumentu nasionál ida ba harii kapasidade,” Horta dehan.

Tanba liuhusi kursu lian inglés sei oferese sertifikasaun sira-ne’ebé hetan rekoñesimentu internasionál, sei permite sidadaun timoroan sira atu kompete iha kampu ne’ebé hanesan iha merkadu globál, asesu ba oportunidade akadémika sira iha rai-li’ur, no partisipa ho ativu no fiar-an liután iha fórum rejionál no internasionál sira.

Xefe Estadu afirma, inisiativa ida-ne’e sei kontribui atu kria jerasaun foun sidadaun bilingue no multilingue, preparadu atu serbí nasaun ho kompeténsia, profisionalizmu, no vizaun globál.

“Koñesimentu kona-ba lian estranjeiru, aleinde ne’e aprende lian nasionál no ofisiál sira ​hanesan tetun no portugés, ne’ebé la okupa fatin iha ita-nia kakutak, pelu kontráriu, ida-ne’e habelar ita-nia kapasidade sira no loke oportunidade foun sira ba kontaktu interkulturál. Tanba foinsa’e sira ne’ebé sei bele reprezenta Timor-Leste ho orgullu, tantu iha instituisaun públika, setór privadu, ka organizasaun internasionál sira,” Horta hateten.

Laureadu Nobel da Paz ne’e subliña, liuhusi kursu ne’e atu buka diversifika ekonomia, atrai investimentu estranjeiru, no promove turizmu, populasaun nia profisiénsia linguístika iha importánsia estratéjika. No hanesan mós kontribuisaun direta ida ba dezenvolvimentu ekonómiku sustentável Timor-Leste nian.

“Ha’u mós hakarak destaka valór parseria ida-ne’e nian ho Brunei Darussalam, nasaun maun-alin ida iha ita-nia rejiaun, ho ne’ebé ita fahe ambisaun komún sira iha ámbitu integrasaun rejionál nian. Kooperasaun iha kampu edukasaun hanesan dalan ida-ne’ebé dura no transformativu liu atu hametin relasaun entre nasaun sira. Ha’u dirije liafuan espesiál ida ba estudante sira ne’ebé prezente iha-ne’e, aproveita oportunidade ida-ne’e. Koñesimentu maka instrumentu ne’ebé maka’as liu ne’ebé ita-boot iha atu forma ita-boot nia futuru no kontribui ba progresu ita-nia rai nian. Aprende inglés la’ós de’it aprende lian ida-ida-ne’e loke odamatan ba mundu,” nia fó korajen.

Xefe Estadu akresenta, ohin loron, Timor-Leste hasoru dezafiu sira-ne’ebé diferente maibé ezijente hanesan dezafiu atu eduka, fó formasaun, no prepara rekursu umanu sira ba mundu ne’ebé muda beibeik. Entaun inisiativa sira hanesan ne’e hatudu katak iha dalan loos.

“Ha’u reafirma kompromisu Prezidénsia Repúblika nian atu apoia inisiativa hotu-hotu ne’ebé promove edukasaun, empoderamentu, no dezenvolvimentu umanu iha Timor-Leste. Permite ha’u atu konklui ho nota ida esperansa nian, Timor-Leste nia futuru harii iha koñesimentu, abertura ba mundu, no parseria sira-ne’ebé metin. Programa ida-ne’e maka ezemplu klaru ida hosi vizaun ne’ebá,” Xefe Estadu katak.

Entretantu, Reitór IOB José Ximenes, hateten ohin halo lansamentu ba programa lian inglés ne’ebé IOB ho COSMO koopera, nune’e formasaun lian inglés ne’e hetan rekoñesimentu internasionál hosi UK Inglaterra. Tanba formasaun ne’e nia kualifikasaun aas no kuandu sira hetan nia sertifikadu karik, nia rekoñesidu iha Timor-Leste no iha mós nasaun sira seluk. Entaun, sira bele Austrália, Malázia no nasaun ne’ebé iha ligasaun ho COSMO.

Pedro Ximenes hatutan kursu ne’e rasik iha nivel oioin hanesan nivel báziku, intermediáriu no nivel avansadu. Kada nivel nia durasaun fulan tolu, ne’ebé ho komponente oioin iha laran. Ida-ne’e loke ba timoroan hotu, liuliu sira-ne’ebé hakarak hatene lian inglés ho kle’an liután no ho sertifikadu ne’ebé rekonesidu.

Tuir nia, laiha rekizitu, importante mak hatene lee no hakerek no mós iha vontade aprende, idade hosi 15 to’o 35. Kapasidade ba simu ema ne’e kada grupu presiza 15 to’o 20, simu uluk klase rua nian no presiza númeru ki’ik hodi asegura kualidade. Formadór maihusi Filipina no Brunei Darussalam.

“Ita-nia kooperasaun ne’e ita halo ba tinan rua maibé lansamentu ida-ne’e halo akordu ba tinan ida ho balun. Nune’e, ohin lansa no aban hahú loke ba públiku. Maibé ita-nia esperansa fulan-Maiu bele hahú formasaun,” nia dehan.

Maibé, nia dehan, rejistu tiha sei tuir ezame hafoin bele deside nia tama iha nivel ida-ne’ebé mak foin mak koloka, la’ós tama naran de’it. Kona-ba rejistu ne’e ho kustu $200 maibé ne’e inklui ona ho formasaun fulan tolu.

Iha fatin seluk, Diretór Ezekutivu COSMO husi Brunei Darussalam, Prabhu Sethuratnam, informa espíritu kooperasaun ASEAN nian, harii ponte sira liuhosi edukasaun no kreximentu mútuo.

“Ami orgullu atu integra COSMO, espesializada iha prestasaun programa sira pearson UK (United Kingdom) nian, hodi oferese kurríkulu sira-ne’ebé ho klase mundiál, rekoñesidu internasionalmente,” nia esplika.

Inisiativa ida-ne’e entre IOB ho COSMO hala’o kompromisu atu hakbiit juventude ho instrumentu sira atu hetan susesu iha palku mundiál. Programa ida-ne’e maka dahuluk hosi sertifikasaun barak ne’ebé bazeia ba abilidade no orientadu ba serbisu-fatin ne’ebé hakarak atu entrega liuhosi parseria ida-ne’e.

Jornalista: Osória Marques

Editór: Xisto Freitas da Piedade

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!