DÍLI, 08 Juñu 2026 (TATOLI) – Responsável Asosiasi Lembaga Misionaris Awam (ALMA), Madre Makrina Lewo, husu ba inan-aman sira atu lori sira-nia oan ho defisiénsia ba terapia sedu iha Sentru ALMA atu ajuda sira bele kontinua eskola.
“Husi ami nia esperiénsia hatudu katak terapia sedu sei ajuda labarik ho defisiénsia sira iha posibilidade di’ak atu asesu ba edukasaun. Tanba ne’e, ami husu ba inan-aman sira labele hakribi sira-nia oan ho defisiénsia, maibé buka dalan atu lori sira ba sentru terapia hodi hetan asisténsia, nune’e bele rekupera sira-nia kondisaun saúde,” Madre Makrina ba Ajénsia TATOLI iha Sentru ALMA, Dili, ohin.
Nia hateten atualmente ALMA simu de’it labarik ho defisiénsia ho idade entre tinan 4 no 7 tanba tuir esperiénsia, labarik sira ne’ebé hahú terapia hafoin tama ona tinan ualu hetan difikuldade boot atu rekopera no dezenvolve sira-nia kapasidade.
“Ita husu ba inan-aman sira karik hakarak lori labarik ho defisiénsia mai ami nia Sentru, tenke lori sedu no idade entre tinan 4 to’o 7 atu fasilita prosesu terapia no aumenta posibilidade ba rekoperasaun sira-nia kondisaun hodi bele kontinua sira-nia eskola,” nia dehan.
Makrina informa katak dadaun ne’e Sentru ALMA iha aula neen no manorin terapia hamutuk na’in-10, kompostu husi Madre ALMA na’in neen no asistente terapia na’in haat.
Maski nune’e, nia konfirma katak sentru ne’e enfrenta limitasaun iha kapasidade atu simu labarik ho defisiénsia barak tanba fatin la sufisiente. Tanba ne’e, nia husu ba inan-aman sira atu konsidera mós sentru terapia seluk.
“Ita hakarak simu barak liu tan labarik ho defisiénsia hodi halo terapia iha ALMA, maibé fatin mak la sufisiente. Ami iha de’it sala neen, no kada sala bele akomoda ema entre nain hitu to’o sanulu resin-ida,” nia akresenta.
Dadaun ne’e, ALMA fó asisténsia ba labarik ho defisiénsia hamutuk 65. Labarik sira ne’e mai ho kondisaun defisiénsia oioin, hanesan autizmu, defisiénsia vizuál, fízika no intelektuál.
Hosi númeru labarik 65 ne’e, na’in-35 iha kategoria autizmu no na’in-30 seluk iha kategoria defisiénsia fízika. Labarik sira-ne’e loron-loron sira-nia inan-aman mak lori ba sentru ALMA.
“Ami fó asisténsia ba sira liuhusi terapia no atividade aula kada loron,” informa Makrina.
Durante iha aula, labarik sira aprende kona-ba lee, pintura, hakerek letra sira, jinástika, desportu, komunikasaun no seluk.
Nia enfatiza katak entre 2019 to’o 2026, ALMA konsege fasilita labarik ho defisiénsia na’in-10 mak hakat ona ba ensinu báziku.
Madre ne’e relata mós katak durante ne’e sentru hetan apoiu finanseiru hosi Governu liuhusi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) liuhusi fundu transferénsia públika, no hetan mós fasilidade edukativa hosi UNICEF.
Sentru ALMA eziste desde 2004 no kontinua hala’o ninia misaun atu aplika valor Evanjéliku ba ema sira-ne’ebé vulnerável liu, inklui labarik ki’ik, ema ki’ak no sira ne’ebé presiza apoiu husi komunidade. Objetivu husi misaun ne’e mak atu tulun sira bele partisipa ho di’ak iha sosiedade no assume responsabilidade ba sira-nia moris.
Jornalista: Camilio de Sousa
Editór: Filomeno Martins




