DILI, 15 Jullu 2026 (TATOLI) – Centro Nacional Chega! (CNC, I.P.) no Organizasaun Nasaun Unida nian ba Edukasaun, Siénsia no Kultura (UNESCO), hametin kooperasaun atu prezerva Timor-Leste nia memória istórika, liuhusi organizasaun Konferénsia Internasionál ho tema “Lia-loos, Memória, no Justisa ba Harii Pás no Rekonsiliasaun”, ne’ebé realiza entre loron 15 no 17 Jullu, iha Otél Palm Springs, iha Dili.
Konferénsia ne’e fornese plataforma ida ba polítiku, akadémiku, sobrevivente sira husi violasaun direitu umanu, no peritu sira kona-ba komisaun lia-loos no rekonsiliasaun husi nasaun oioin atu fahe esperiénsia sira kona-ba harii dame sustentavel.

Diretór-Ezekutivu CNC, I.P., Hugo Maria Fernandes, afirma katak konferénsia ne’e la’ós de’it fórum ida ba troka polítika ka aprendizajen tékniku kona-ba komisaun lia-loos nian, maibé mós omenajen ida ba umanidade nia viajen ba pás.
Nia subliña katak luta naruk husi povu timoroan durante tinan 24 konflitu polítiku nian ne’ebé lori ba violénsia 1999 nian husik hela legadu istóriku ida ne’ebé labele haluha.
“Ita-nia soberania forte hanesan ita-nia memória, no ita-nia dezenvolvimentu seguru hanesan ita-nia kompromisu ba justisa. Entaun, konferénsia ne’e ko’alia kona-ba legadu sira mai husi Komisaun Lia-Loos no Rekonsiliasaun sira oinsá mak memória istórika no lia-loos ne’e bele uza nu’udar fonte ida ba harii dame nian”, Hugo Fernandes hateten.
Tuir nia, relatóriu Chega! ne’ebé prodús husi Komisaun Akollamentu Verdade no Rekonsiliasaun (CAVR), hamutuk ho relatóriu Per Memoriam Ad Spem husi Komisaun Lia-loos no Amizade Timor-Leste-Indonézia (CTF), forma fundasaun importante ida hodi harii justisa restaurativa iha Timor-Leste.
Liuhusi mekanizmu kostumeiru Nahe Biti Boot nian, autór violasaun nivel ki’ik hetan oportunidade atu admite sala no simu fali iha sosiedade, enkuantu vítima sasin sira dokumenta iha arkivu istóriku atu prevene trajédia hanesan labele akontese tan.
Hugo Fernandes esplika katak dezde harii CNC tinan neen liubá, instituisaun ne’e kontinua dezenvolve programa oioin hodi garante katak istória la’ós de’it prezerva hanesan arkivu, maibé sai mós instrumentu aprendizajen ba jerasaun foun sira.
Fulan kotuk Chega foun! Sentru Arkivu ho apoiu husi Governu Timor-Leste no Repúblika Koreia atu dijitál arkivu sira no habelar asesu públiku ba dokumentu istóriku sira.
CNC no Ministériu Edukasaun, forma ona profesór liu 400 no fó edukasaun kona-ba direitu umanu, pás, no demokrasia ba estudante liu rihun 150 iha Timor-Leste tomak.

Diretór Eskritóriu Rejionál UNESCO nian iha Jakarta no Reprezentante UNESCO nian ba Timor-Leste, Maki Katsuno-Hayashikawa, afirma katak konferénsia ne’e nu’udar kulminasaun husi kolaborasaun entre UNESCO, Governu Timor-Leste, no Ajénsia Kooperasaun Internasionál Koreia (KOICA), ne’ebé hahú iha tinan 2021, liuhusi Centro Nacional Chega! projetu dijitalizasaun arkivu nian.
Nia dehan projetu ne’e foka ba pilár prinsipál tolu: prezerva arkivu istóriku, hametin edukasaun istória liuhusi kurríkulu no formasaun profesór, no haburas diálogu kona-ba rekonsiliasaun no harii dame.
Maki subliña katak Timor-Leste nia esperiénsia iha prosesu lia-loos no rekonsiliasaun mak ida ne’ebé abranjente liu iha mundu no bele sai hanesan referénsia ba nasaun sira seluk ne’ebé hasoru dezafiu hanesan.
“Timor-Leste hili korajen hodi hateten lia-loos duké konfortu hodi haluha. Esperiénsia ne’e kaer lisaun barak ba rejiaun no ba mundu”, nia hateten.
Nia hatutan katak, iha tempu ne’ebé demokrasia no direitu umanu hasoru dezafiu globál, prezerva memória istórika sai krusiál atu komprende pasadu no prevene konflitu iha future.
Country Director KOICA Timor-Leste, Youn Hwa Kang, afirma katak dezenvolvimentu sustentavel la depende de’it ba kreximentu ekonómiku no infraestrutura, maibé mós ba forsa instituisaun sira no kapasidade komunidade atu komprende sira-nia istória.
Tuir nia, KOICA nia apoiu ba Centro Nacional Chega! projetu dijitalizasaun arkivu reprezenta investimentu ba tempu naruk hodi prezerva memória nasionál, hametin edukasaun, no haburas diálogu ne’ebé haburas rekonsiliasaun.
“Investimentu ne’e karik la fó rezultadu imediatu, maibé ida-ne’e estabelese fundasaun krusiál ida hodi harii instituisaun sira ne’ebé reziliente no kria dame sustentavel”, nia hateten.

Konferénsia ne’ebé sei hala’o durante loron tolu atu prodús rekomendasaun oioin hodi hametin prezervasaun memória istórika, habelar edukasaun dame nian, no hametin kooperasaun internasionál hodi apoia rekonsiliasaun no dezenvolvimentu sosiedade pasífiku sira iha Timor-Leste no rejiaun Ázia-Pasífiku.
Assanami: Rekonsiliasaun tenke bazeia ba lia-loos no justisa sosiál
Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál, Mariano Assanami Sabino, destaka katak rekonsiliasaun loloos só bele hetan bainhira harii iha fundasaun lia-loos, prezerva memória istórika, no justisa sosiál nu’udar parte ida husi dezenvolvimentu nasionál Timor-Leste nian.
Tuir Assanami, Timor-Leste nia esperiénsia liu dékada rua hatudu katak prosesu rekonsiliasaun labele haketak husi kompromisu ida atu deskobre lia-loos, fó onra ba vítima sira, no garante katak justisa halo parte iha ema nia moris.

“Esperiénsia Timor-Leste nian prova katak rekonsiliasaun labele harii bainhira laiha kompromisu maka’as ba lia-loos, memória, no justisa sosiál. Memória la’ós de’it rejistu ida husi pasadu. Memória hanesan fundasaun hodi harii futuru. Hodi prezerva istória no lian husi vítima sira.Ita garante katak esperiénsia sira nasaun ne’e nian sai hanesan lisaun sira ba jerasaun sira iha futuru”, nia hateten.
Tuir nia, bainhira Timor-Leste hakbesik ba nia prezidénsia ASEAN nian iha tinan 2029, nasaun ne’e lori nia esperiénsia kona-ba rekonsiliasaun nasionál nu’udar kontribuisaun ba rejiaun ne’e.
Tanba ne’e, Governu kompromete atu implementa rekomendasaun sira iha Relatóriu Chega! Relata no garante katak memória istórika, lia-loos, no dignidade vítima sira-nian sai parte permanente ba dezenvolvimentu nasionál.
Assanami dehan estratéjia Governu ba justisa tranzitória foka ba prioridade prinsipál tolu maka reparasaun ba vítima sira; Kontinua esforsu hodi deskobre ema sira ne’ebé lakon durante konflitu; no Aselera dijitalizasaun no prezervasaun arkivu nasionál sira hodi asegura katak istória Timor-Leste nian la haluha.
Tanba ne’e, Governu hamutuk ho CNC no edukadór sira, integra nafatin valór direitu umanu no lisaun sira husi Chega! Relatóriu ba kurríkulu edukasaun nasionál.
Tuir Assanami, jerasaun foun sira presiza komprende katak independénsia no demokrasia la’ós buat ida ne’ebé bele mantein mesak, maibé valór sira ne’ebé tenke salvaguarda no hatutan beibeik.
Nia aviza katak prezerva memória de’it la sufisiente se la akompaña ho justisa sosiál, tanba rekonsiliasaun loloos labele hamriik metin iha sosiedade ne’ebé hasoru pobreza, dezigualdade, no eskluzaun sosiál.
Tanba ne’e, Governu kontinua promove dezenvolvimentu inkluzivu liuhosi hametin programa protesaun sosiál ba família vulneravel, faluk vítima konflitu, ema ho defisiénsia, no idozu sira no moderniza sistema justisa liuhusi dijitalizasaun servisu legál sira, hasa’e kapasidade ofisiál aplikasaun lei nian, no habelar asesu públiku ba servisu justisa nian, liuliu iha área rurál sira.
Assanami haktuir katak dezenvolvimentu inkluzivu nu’udar prioridade Governu Konstitusionál dasiak nian liuhusi investimentu sira iha dezenvolvimentu rekursu umanu, fornesimentu bee-moos, saneamentu, saúde, no edukasaun vokasionál ba jerasaun foun sira.
Iha nível internasionál, Timor-Leste kontinua hametin ninia knaar liuhusi ninia adezaun iha ASEAN no ninia lideransa ba grupu g7+ Estadu frájil sira. Maski nune’e, nia subliña katak Timor-Leste nia kredibilidade iha nível internasionál tenke hahú ho nia susesu hodi harii justisa sosiál iha rai-laran.
“Ita labele promove pás iha mundu bainhira ita labele hametin justisa sosiál iha ita-nia rain rasik”, nia hateten.
Assanami hato’o nia apresiasaun ba UNESCO, CNC, I.P., Governu Korea, KOICA, no parseiru internasionál sira hotu ne’ebé kontinua fó apoiu ba esforsu Timor-Leste nian hodi prezerva memória istórika, fó onra ba vítima sira, no hametin rekonsiliasaun ba pás ne’ebé sustentavel.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora




