BOBONARO, 15 novembru 2023 (TATOLI) – Sekretáriu Estádu Arte no Kultura (SEAK), Jorge Soares Cristóvão no Diretór ezekutivu Centru Nasionál Chega, Institutu Públiku, Hugo Maria Fernandes, konvida komunidade no entidade hotu-hotu iha munisípiu Bobonaro atu partisipa iha eventu festivál kulturál fronteira hodi hametin rekonsiliasaun ne’ebé hahú ohin to’o loron 18 fulan ne’e.
“Konvida povu Munisípiu Bobonaro liuliu iha postu Maliana atu partisipa iha eventu ida-ne’e, atividade governu nian, atu hatudu primeira vez atividade festivál kulturál ba hametin rekonsiliasaun, tanba ita-nia nasaun viziñu ne’ebé Mai porvolta 300 pessoas,” Nia hato’o mensajen ne’e durante partisipa iha programa entrevista Eskluziva hosi Agência Tatoli, ne’ebé realiza iha mezu monumentu memoriál Balibo, kuarta ne’e.
Diretór ezekutivu CNC,I.P, Hugo Maria Fernandes, hateten ho eventu ida-ne’e hakarak hatudu buat murak Timor nia ba nasaun viziñu Indonézia, tanba Timor iha nia rikusoin kulturál no rikusoin paizajen no nia ema sira.
“Ita hein komponente hotu-hotu hosi komunidade, entidade estadu no governu, iha loron hirak nia laran, ita hatudu katak Timor país ne’ebé fuan boot, país ne’ebé mak riku la halimar ho nia kultura simu ema no tane ema. Ita hatudu ida-ne’e ba país amigu Indonezía no embaxadór sira, katak Timor ho indetidade ida forte, sai nuudar ezemplu di’ak ida mós ba mundu,” nia katak.
Festivál fronteira 2023 “Interkambiu kulturál ba hametin rekonsiliasaun”
Festivál Fronteira 2023 nu’udár instrumentu pas ho objetivu atu hametin lasu amizade entre Timoroan sira ne’ebé fahe malu tanba konflitu pasadu hosi tinan 1974 no hakotu iha tinan 1999 no hametin lasu amizade entre estadu rua.
Festivál Fronteira 2023 projeta promosaun ba dame, fraternidade umana, valoriza diversidade no pluralidade kultura entre Timor-Leste no Indonézia, promove konetividade no empodera komunidade ka sosiedade sira liu hosi aspeitu kulturál no Istória ne’ebé refleta no inspira interasaun sosiál, bazeia ba prinsípiu respeita direitus umanus, toleransia no solidariedade umana no harii hikas kultura dame ne’ebé nia abut mai hosi fiar, matenek lokál, tradisaun, kultura no arte ne’ebé kontribui ba respeita valores umanu.
Eventu ne’e sai nu’udár Plataforma ba Múziku sira, grupu ka komunidade teatru, kuradór sira, eskritór, fotografer, Jornalista, peskizadór no estudante sira iha Timor-Leste no Indonézia nomos sai prosesu interkámbiu kulturál hodi hamosu komprensaun mútua no valorizasaun ba istória no diversidade kultura.
Objetivu formatu festivál fronteira 2023:
Dahuluk, rekonsiliasaun no Interkaábiu Kulturál ho objetivu atu enkoraja jerasaun foun Timoroan hosi Timor-Leste no Timoroan sira iha Indonézia hodi hanoin krítiku ba tópiku sira ne’ebé relasiona ho memória konflitu polítiku sira iha pasadu, fraternidade umanu, rekonsiliasaun no interkulturalidade iha rejiaun espesifikamente iha área fronteira Timor-Leste no Indonézia.
Daruak, promove kultura diálogu entre jerasaun foun sira iha Timor-Leste no Indonézia liuhosi produsaun konjunta ba konteúdu sira istória no kultura liuhosi obra arte no literatura sira.
Ikus liu, promove interkámbiu sai espasu ba kolaborasaun konjunta entre nasaun rua hodi kontribui ba balansu narativu istória.
Rezultadu espetativa
Centro Chega! I.P no SEAK iha esperansa katak wainhira realizasaun Festivál Fronteira implementa haktuir objetivu sira iha leten, mak sei hamosu rezutadu espetativa sira hanesan tuir mai ne’e:
Dahuluk, forma ona pensamentu krítiku ba joven sira ka jerasaun foun sira relasiona ho kultura hametin dame liuhosi rekonsiliasaun. Iha ona koñesimentu mútua entre jerasaun foun sira hosi nasaun rua hodi hamosu produsaun konjunta ba konteúdu sira kona-ba kultura no istória liuhosi obra arte literatura.
Daruak, bainhira liuhosi interkámbiu kulturál, foin sae sira iha ona koñesimentu kona-ba istória tuir perspetiva parte hotu-hotu nian sei kontribui ba balansu narativu istória no kontribui iha prosesu simu malu no harii dame.
Formatu
Festivál Fronteira 2023 sei realiza durante loron 4 (haat) iha loron 15 to’o 18 novembru 2023 no hala’o iha munisipiu Bobonaro. Festivál ne’e sei hala’o liuhosi palestra, kolókiu hatudu performa ka aprezentasaun arte ho karáter kontemporániu ho nia tema rekonsiliasaun.
Atividade
Festivál Fronteira 2023 sei prienxe ho atividade mak hanesan tuir mai ne’e: Semináriu ka Kolókiu iha atividade ida ne’e, lider istóriku sira husi Timor-Leste hanesan Prezidente Repúblika no Primeiru-Ministru no líder partidu polítiku istóriku sira sei halo palestra ba partisipante sira.
Iha Semináriu ka Kolókiu ne’e, sei sai nu’udár:
Dahuluk, realiza diseminasaun kona-ba istória pasadu, fraternidade umana no rekonsiliasaun ba dame entre timoroan sira; daruak, konferénsia kona-ba interkulturál Timor-Leste – Timor Osidentál, Indonézia
Vizita sítiu istóriku
Atividade ida ne’e sei fasilita partisipante interkámbiu kulturál hodi vizita fatin sítiu istóriku sira ne’ebé identifikadu nune’e iha koñesimentu kona-ba patrimóniu kultura no istóriku. Organiza direta hosi Centro Chega! no Sekretariu Estadu Arte no Kultura.
Desportu rekonsiliasaun
Amizade Desportiva nu’udár jogu amigável entre delegasaun hosi Timor-Leste no delegasaun husi Timor Osidentál, Indonézia ne’ebé realiza iha fronteira nu’udar faze ida hodi promove pás, estabilidade, entre joventude husi Nasaun rua. Atvidade desportiva ida ne’e sei responsabiliza hosi Ministériu Juventude Desportu, Arte no Kultura.
Performa Arte (Art Performance)
Demonstra diversidade kulturál no produsaun konjunta konteúdu istória no kultura liuhosi obra arte mak hanesan tuir mai ne’e: Konsertu Muzika: partisipa hosi múziku sira hosi Timor-Leste no Indonézia, Sound Experimentál mistura ho teatru (Music theatrical) no projection, oreografi ka dansa kontemporaniu ne’ebé mistura hosi kultura nasaun rua ne’ebé sei aprezenta hosi Komunidade Arte kontemporaniu ho tema Rekonsiliasaun no Dame no Street Art (Mural Painting): kolaborasaun komunidade Arte hosi Timor-Leste no Indonézia halo kampaña ba dame no rekonsiliasaun liu hosi ilustrasaun graffiti iha dalan.
Partisipante
Festivál Fronteira 2023 sei envolve parte sira mak tuir mai ne’e: Juventude Timor osidentál selesionadu (Joven ne’ebé iha ligasaun istória no kulturál), Reprezentante Juventude hosi munisipiu sira husi Timor-Leste, Múziku Timoroan no Indonézia, Komunidade Arte kontemporaniu (Sanggar seni) hosi Timor-Leste no Indonézia, Digital Creator (Youtubers, Video Makers, Graphics designer, Fotografers), Peskizadór no Akadémiku, Hakerek nain obra literature no Jornalista, Reprezentante organizasaun sosiedade sivíl sira no Komunidade tomak iha área fronteira.
Jornalista: Sérgio da Cruz
Editór: Evaristo Soares Martins





