OÉ-CUSSE, 13 maiu 2024 (TATOLI) – Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Saúde, Luís de Jesus Neno, otimista rezolve kazu má-nutrisaun iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) tanba kazu sei kontinua aas iha sub-rejiaun Pante Makasar.
Autoridade saúde ne’e hateten, kazu má-nustrisaun 57% ne’e akontese barakliu iha sub-rejiaun Pante Makasar. Husi pursentu ne’e, labarik 167 sofre má-nutrisaun, no má-nutrisaun aguda ne’e 13% ka 167.
“Ita okupa fatin datoluk iha Timor-Leste, depoizde Ermera no Ainaro, iha haree fila-fali Oé-Cusse primeiru iha Pante Makasar mak primeiru iha sentru saúde Kiomaonteko, no sentru saúde Baqui, ikus mak sentru saúde Oésilo,” Luís Neno, ko’alia iha enkontru evaluasaun dezempeñu serbisu trimestre dahuluk, iha otél Lifau, segunda ne’e.
Notísia relevante: UNMICS koordena ho RAEOA ba implementasaun Programa Alimentasaun Integrada
Eis Diretór Sentru Saúde Oésilo ne’e, informa, iha sentru saúde Kiomaonteko akontese iha suku Lifau, daruak iha suku Costa, ba fali sentru saúde Baqui, akontese iha suku Naimeko, daruak iha suku Bobokase, no iha sub-rejiaun Oésilo, iha suku Bobometo daruak iha suku Usitasa’e.
“Tan ne’e estratéjia saida mak atu halo ba futuru, ba kazu má-nutrisaun ne’e, ita tenke rezolve, tanba rekursu umanu laiha problema, kuaze postu saúde hotu iha, balu na’in-haat to’o lima, tanba ne’e planu ba trimestre daruak sentru saúde hotu tenke halo balansu, no mós ba serbisu Ospitál Referál Oé-Cusse ho serbisu saúde rejionál, nune’e ita bele la’o hamutuk atu haree ita-nia kobertura tún ho meiu ida-ne’e, ita bele hasa’e kobertura,” nia katak.
Xefe Departamentu Polítika Planu Monitorizasaun no Evaluasaun hosi Ministériu Saúde, Alvaro da Silva dos Reis, espera iha trimestre daruak bele hasa’e liután OPD (Out Patient Departement) inklui haforsa kobertura vitamina A no albendazole.
“Ba oin bele esforsa hamutuk nune’e presiza hasa’e liután OPD ne’e, tuir mak vitamina A no albendazole, ha’u hanoin kobertura iha Oé-Cusse di’ak ona maibé presiza relata nia progresu, tanba ne’e ba oin presiza ita hadi’a ida-ne’e,” nia espera.
Tan ne’e enkontru avaliasaun ne’e, importante atu hatene tuir, katak indikadór ba programa hotu durante trimestre dahuluk, progresu atinje oinsá, iha sentru saúde lima, Pássabe, Oésilo, Nítibe no Pante Makasar liuliu kazu má-nutrisaun programa malária, lepra, TBC no programa seluk-tán nia atinjimentu la’o oinsá.
Nune’e presiza haree hamutuk atu hatene dezafiu no susesu saida mak hala’o ona, ba futuru bele rezumu no konkluzaun solusaun saida mak tenke implementa no haforsa liután.
Notísia relevante:VÍDEO ATUÁL: Mekanismu koordenasaun integradu hodi kombate má-nutrisaun iha Timor-Leste
Entretantu, bazea dadus survey husi Timor-Leste Food and Nutrition Suvey (TLFNS) iha 2020, Timor-Leste enfrenta kazu stunting ne’e 47% no aas ona iha nível rejionál, husi númeru 47% ne’e, RAEOA okupa fatin datoluk iha Timor-Leste ho pursentu 57% depoizde Ermera 63% no Ainaro.
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Evaristo Soares martins





