DILI (TATOLI)-Ha´u ema ne´ebé ladún gosta puas (satisfeitu). Ha´u gosta ema sadik tan, sadik tan ha´u atu ba tan oin.
Ne´e mak afirmasaun badak husi naran estimadu Monica Leixa, vensedora konkursu poezia ho títulu: “Maubere Sei La Sai Atan Tan ba Ema Ida” ne´ebé organiza husi Arkivu no Muzeu Rezisténsia Timor-Leste (AMRT), iha ámbitu komemorasaun da-18 konsulta populár, 30 Agostu entre eskola sekundáriu públiku no privada iha kapitál Dili, iha tinan ne´e.
Estudante eskola sekundária katólika Sta. Madalena de Canossa, Dili, ho naran kompletu Ana Monica Leixa Godinho do Rego ne´ebé moris iha Dili, iha 11 Dezembru 2000 ne´e hateten prezente ne´ebé nia hetan la´ós buat hotu maibé hanesan inspirasaun ida hodi nia hakat nafatin ba oin hodi la rende ba sásidik eh dezafiu.
“Importante mak ha´u aprende. Ba oin, ha´u hakarak aumenta tan ha´u-nia kapasidade no matenek ne´ebé mak iha no kontinua dezenvolve aan liuhusi buka esperiénsia no atividade sira,” akresenta fuan domin husi Salvadór Godinho do Rego, husi postu administrativu Venilale, munisípiu Baukau no Julieta Gusmão Soares (mistura entre Quelicai-Baukau no Ermera) ne´e.
Bainhira dadalia ho ajénsia Tatoli, fetoran ho karakter fíziku, isin morena lotuk, fuuk been, oin kabuar, inus kain tuda no sempre hamnasa midar haklaken, “vitória” ne´ebé nia hetan nu´udar hakat inísiu ida hodi kontinua la´o tuir tempu. Tanba, tuir nia, bainhira ita satisfaz no orgullu de´it ho buat ne´ebé ita hetan mak mudansa sei la mosu, ita sei la dezenvolve aan. Ita tenke enerjétiku nafatin.
“Ha´u gosta tebes literatura,” espresa bin husi maun-alin, feto naan na´in neen (feto ida, mane lima) hanesan Dody, Riky, Over, Crismo, Geovánio no Indriani ne´ebé rezide hamutuk iha Delta II, Comoro-Dili hamutuk ho sira-nia inan-aman ne´e.
Razaun, oan dahuluk husi jerasaun rai Venilale (Brini lale, lian lokál katak iha malirin laran) ne´ebé oras ne´e dadaun tuur iha segundu klase, programa siénsia sosiál, eskola Canossa-Dili ne´e gosta literatura tanba, tuir nia, liuhusi literatura ita bele mós espresa sentimentu no hanoin ba ema seluk atu hatene no kumprende buat ne´ebé ita hakarak, hanoin no sente.
“Literatura nu´udar materia ne´ebé halo ema espresa sira-nia sentimentu no análize tanba ne´e matéria literatura ha´u gosta tebes iha eskola. Ha´u gosta tebes nia tanba halo ita análize maka´as liutan,” esplika Monica Leixa ne´ebé gosta animál doméstiku sira liliu asu, ne´ebé sai mós akolitus ida iha São José Ai mutin, Dili ne´e.
Tanba ne´e, fetoran ho zodiaku Sagitarius ne´e reforsa katak sei la halo literatura sai namlele iha nia moris maibé hakarak halo sai ativu no dinámiku liutan iha nia perkursu moris nian tan sente katak hola parte ona iha nia moris rasik hodi sai nu´udar talentu ida.
“Ha´u rasik hakarak halo poezia sai moris liutan tanba ha´u gosta tebes basá ho literatura ha´u bele halo oinsa hodi espresa sai ha´u-nia sentimentu no espresa sai hanoin no oinsa motiva ema seluk liuhusi literatura,” informa estudante Canossa-Dili ne´ebé ho prinsípiu moris, Kaer Kona La Husik Ona, Soe La Hili Fali ona ne´e.
Monica Leixa ne´ebé ho lian materna Midiki, nu´udar mós poliglota ida katak kumprende lian barak hanesan Bahasa, Inglés nomós portugés ne´e akresenta katak literatura, ezemplu hanesan poezia , ita hanoin, hatutan ba fuan no ibun tatoli sai saida mak hanoin nia mensajen, fuan nia sente no neon nia hakarak.
“Tanba ida ne´e mak ha´u gosta tebes poezia no ha´u hakarak tebes promove literatura ba oin liutan,” Fetoran ho lema moris: “Rezultadu Nunka Mais Atu Nega Esforsu” fó razaun tan kona-ba nia hakarak aprende literatura ne´e.
Oan feto boot husi grasa domin, Salvadór Godinho do Rego no Julieta Gusmão Soares ne´e informa katak iha nia moris, nia preferénsia mak dansa, hamnasa, lee no hakerek proza, poezia nomós seluk tan tanba ne´e nia mós halo kolesaun barak ba livru oioin ho eskritór la hanesan nomós ho lian ketaketak.
“Ha´u iha livru barak loos. Livru sira ne´e mak hanesan All About Love, Cerita Cinta, Kebenaran Bukan Pembenaran, Sejarah Timor-Timur, Pemimping, Hari itu Ketika Saya Meningal (Autór: Steve Sjogren), istória badak no poezia husi labarik sira no iha livru balun ho lian ofisiál sira,” informa Monica Leixa ne´ebé agora halo ona tinan 17 iha nia moris ne´e.
Nia haktuir, bainhira nia halo kolesaun no sani bebeik livru sira ne´ebé nia gosta, dalaruma ema dehan bele prejudika nia hanoin, nia la preokupa no importa maibé hetok halo nia badinas liutan hodi lee no hein katak bele mós hakerek hanesan hakerek na´in sira seluk, iha loron ruma.
Tanba gosta lee no laran monu ba literatura, ikus mai, fatin ne´ebé nia buka matenek ba, hili nia hodi reprezenta sira-nia eskola no ikus mai sai mós manan na´in ida, primeiro lugar husi manan na´in seluk ba konkursu aprezentasaun poezia .
“Agradese ba Maromak tanba ha´u-nia pai no mãe bele suporta ha´u no agradese ba ha´u-nia kolega estudante iha eskola Canossa, espesiál liu ba família Santidimicil, C-11º CsH Chefe-18, grupu PRIMAS ha´u-nia kolega Acosjtin (Acolitos de São José Ai mutin) no ha´u-nia profesór literatura hanesan profesór Fernando Exposto inklui sira seluk tan nomós família sira,” agradese Monica ne´ebé nia kór favóritu metan no mutin ne´e ho orgullu.
Monica Leixa esplika, nia agradese ba sira tan domin nomós apoiu morál, sujestaun, hanoin konstrutivu no seluk tan durante iha nia konvivénsia iha família, belun no kolega sira nia leet.
“Ha´u espera katak ema ne´ebé hadomi ha´u, suporta ha´u, bele hatene. Prezente ne´ebé ohin loron ha´u simu, fó ba sira no sira mak sai ha´u-nia prezente loloos. Tanba sira-nia suporta mak ohin loron ha´u iha ne´e no sira-nia prezensa mak ha´u-nia prezente,” haklaken Monica ne´ebé dehan sei ki´ik hakarak sai dotora fuan nian ne´e hodi agradese tan.
Ikus liu, vensedora konkursu poezia ne´ebé mehi hakarak sai mós ema literatura ida ne´e, sujere no rekomenda ba labarik no foinsa´e sira atu hadomi literatura nomós hatoman aan lee nune´e tempu ruma iha biban bele espresa ka hato´o mós hanoin no sentimentu liuhusi literatura ne´e rasik.
“Ba kolega sira ne´ebé mak iha talentu, ita koko to´ok,” Monica Leixa, manan na´in konkursu poezia husi AMRT ne´e enkoraja hodi hateten katak ba oin no iha futuru, iha Timor-Leste bele mosu tan fini hadomi literatura nomós seluk tan ho karakter simples.
(Jornalista: Rafy Belo)
(Editór : Manuel Pinto)