DILI, 16 Maiu 2026 (TATOLI)—Timor-Leste tinan ne’e komemora Restaurasaun Independénsia ba dala-24 iha 20 Maiu, ho tema “Hamutuk ita sei harii pátria ida-ne’ebé justu, inkluzivu no reziliénte liután”, nune’e estudante sira hato’o sira-nia perspetiva ba dezenvolvimentu edukasaun.
Joaquino Domingos Godinho nu’udar estudante husi Institute of Bussiness (IOB), hateten, Timor-Leste ho idade joven presiza rekursu umanu ne’ebé forte, matenek, krítiku tanba rekursu umanu mak sai fatór dezenvolvimentu.
“Ita-nia Governu liuliu Ministériu Edukasaun no Ensinu Superiór tenke buka polítika ida oinsá atu kapasita rekursu umanu, ita-nia nasaun ne’e hahú idade joven, ne’ebé tenke investe agora,” Joaquino hato’o ba Ajénsia TATOLI, iha ninia Rezidénsia, Fatuhada, Sábadu ne’e.
Aquino dehan, rekursu uma prepara hodi bele partisipa iha atividade oinoin iha organizasaun ne’ebé Timor-Leste rasik adere ona. Tanba ne’e, presiza foka ba kualidade edukasaun no kompeténsia, ne’ebé importante tebes ba Governu atu hasa’e kualidade edukasaun iha universidade sira.
“Entaun liga uituan ba ita-nia tema ne’ebé ho konseitu justu, inkluzivu no reziliénte mak vizaun prinsipál ida-ne’ebé daudaun ne’e sai hanesan foku ba dezenvolvimentu iha Timor-Leste,” nia akresenta.
Tuir estudante ne’e, presiza justu nune’e bele harii sosiedade ne’ebé bele garante direitu igualdade no justisa sosiál ba ema hotu. Bainhira justu ona mak devér ida promove dezenvolvimentu ne’ebé baibain dehan labele husik ema ida iha kotuk hanesan ema ho nesesidade espesiál sira. Hirak-ne’e hotu presiza fortalese kapasidade komunidade.
Nune’e mós, Octaviana Soares, hanesan mós estudante Universidade Nasionál Timor-Leste (UNTL), hateten, kualidade edukasaun maka hanesan fundasaun ba dezenvolvimentu individuál, progresu sosiál, no kresimentu ekonómiku dala barak haree liuhusi realizasaun akadémika nian,” nia katak.
Tuir estudante ne’e, edukasaun ho kualidade jeralmente define husi ninia abilidade atu fornese esperiénsia aprendizajen no profesór sira-ne’ebé kualifikadu nune’e bele hetan apoiu rekursu no infraestrutura edukasionál ne’ebé adekuadu.
Notísia relevante : Timor-Leste simu apoiu finanseiru husi BAD no Japaun hodi hasa’e kualidade edukasaun
Tanba ne’e, presiza tebes Governu nia kontribuisaun tanba Timor-Leste ukun-an tinan 24 ona no UNTL nia ezisténsia tinan 26 ona, tanba ne’e presiza kualidade.
Estudante ne’e defende, Timor-Leste presiza rekursu umanu ne’ebé di’ak, matenek no iha kapasidade hodi dezenvolve rai ne’e ba futuru ida-ne’ebé nabilan no prósperu.
Placido Pereira, hanesan estudante husi UNTL, hateten, Timor-Leste Restaura ona Independénsia ba dala-24 maibé kualidade edukasaun seidauk iha progresu signifikativu.
“Iha tinan 24 ita ukun-an, ita haree ba dezenvolvimentu edukasaun ida agora menus tanba fasilidade ladun sufisiente ba alunu sira. Ita tenke hato’o ba Governu atubele dezenvolve setór edukasaun, entaun presiza reforsa rekursu umanunune’e bele hasa’e kualidade,” nia tenik.
Tuir estudante ne’e, kualidade edukasaun mak bainhira sistema ne’e la’ós de’it fó informasaun mai estudante, maibė fó kbiit mai estudante atu hanoin ho krítiku, hamosu inovasaun, no prepara estudante ho kompeténsia ne’ebé relevante hodi bele kontribui ba dezenvolvimentu sosio-ekonómiku nasaun nian.
Aleinde ne’e, Noémio Gusmão Pereira, estudante UNTL husi Fakuldade Agrikultura, hato’o perspetiva, kualidade edukasaun mós forma estudante nia étika no sai bele sai sidadaun ne’ebé di’ak, hatene respeitu opiniaun seluk, iha disiplina, iha integridade no onestu.
“Entaun, ita presiza profesór sira-ne’ebé hetan formasaun kontinuidade, kualidade infraestrutura ne’ebé modernu, no kurríkulu ida-ne’ebé prepara ami ba dezafiu globál. Tanba edukasaun mak ai-riin ba ita-nia soberania, se edukasaun fraku, dezenvolvimentu nasionál mós sei la’o neneik,” nia akresenta.
Noémio reforsa, atu mellora kualidade edukasaun iha Timor-Leste, Governu presiza foka ba kbiit ne’ebé estruturál no la’ós de’it kria programa ne’ebé iha superfísie de’it. Tanba kuandu atu transforma setór ida-ne’e, presiza iha vizaun ida-ne’ebé integra kualidade profesór, infraestrutura modernu, no relevánsia kurrikulár.
“Ita bele dehan katak mellora edukasaun la’ós de’it kona-ba harii edifísiu foun, maibé kona-ba investe iha kakutak profesór sira-nian no fó ‘instrumentu’ (teknolojia) di’ak ba alunu sira,” nia dehan.
Iha sorin seluk, Januário Ximenes Ribeiro, estudante universitáriu husi UNTL, hateten edukasaun ida-ne’ebé kualidadde mak labele hadelek ema iha kondisaun realidade ne’ebé ohin loron povu hasoru. Maibé tenke transforma ema ho hanoin ne’ebé krítiku no inovativu.
“Ida-ne’e ita presiza halo tanba ita ukun-an tinan 24 ona maibé dezenvolvimentu edukasaun iha Timor-Leste seidauk la’o di’ak no bazeia kondisaun realidade ne’ebé ita infrenta hela iha área rurál inklui urbana. Se ita ko’alia kona-ba dezenvolvimentu ekudasaun iha Timor-Leste susar ba realidade ne’ebé ohin loron ita hasoru, tanba iha fasilidade kada eskola la’o hakdasak tebes, hanesan kadeira, meza, kuadru, menus saladeaula, menus profesór, merenda eskolár la la’o, bee laiha no seluk-seluk tan,” nia hato’o.
Tuir Januário, ekudasaun sai nu’udar setór adisionál ne’ebé importante tebes iha mundu inkkui Timor-Leste. Edukasaun sai xave hodi dezenvolve nasaun nia futuru tanba liuhusi edukasaun mak bele prodús ema bele hatene hakerek, lee no sai ema ne’ebé iha inovativu, krítiku ba kuaker kondisaun nasaun ne’e hasoru.
“Atu garante edukasaun ida kualidadde ho dezenvolvimentu iha Timor-Leste mak Governu presiza aloka orsamentu ne’ebé boot ba área edukasaun nomós presiza ema ne’ebé iha kapasidade di’ak hodi lidera instuisaun edukasaun nian bele la’o o ho di’ak,” nia reforsa.
Jornalista : Osória Marques
Editora : Julia Chatarina




