DILI, 12 Dezembru 2025 (TATOLI)— Governu Timor-Leste no Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (BAD) asina akordu subvensaun ho valór millaun $3 hodi hametin no hasa’e kualidade sistema Edukasaun no Formasaun Téknika no Vokasionál (TVET) iha Timor-Leste.
Asinatura ne’e entre Diretora BAD iha Timor-Leste, Stefania Dina, no Ministra Finansa, Santina Cardoso, iha Auditóriu Kay Rala Xanana Gusmão, Ministériu Finansa, ohin.
Objetivu husi projetu ne’e mak atu hametin sistema edukasaun no formasaun tékniku no vokasionál (TVET) nasaun nian, hodi garante aliñamentu di’ak ho nesesidade merkadu traballu nian no fó kontribuisaun ba kreximentu ekonómiku inkluzivu no redusaun pobreza.
Subsídiu ne’e finansia liuhusi Fundu Japaun nian ba Ázia no Pasífiku ne’ebé Prósperu no Reziliente (JFPR) ), ne’ebé finansia husi Governu Japaun liuhusi BAD, no hola parte iha Projetu Dezenvolvimentu Abilidade Forsa Traballu nian ba tinan haat. Projetu ne’e iha objetivu mak atu moderniza kurríkulu, hadi’a instalasaun instituisaun TVET, no fornese formasaun ne’ebé foka ba indústria ba foinsa’e sira kada tinan.

Ministra Finansa, Santina Cardoso, hato’o agradesimentu ba apoiu husi BAD no Governu Japaun ba TVET iha Timor-Leste, projetu ne’e importante tebes hodi rezolve lakuna abilidade ne’ebé la’o hela.
“Apoiu ida-ne’e hanesan sinál konfiansa BAD nian ba poténsia husi ita-nia joven sira nu’udar motór ba dezenvolvimentu,” ministra hateten.
Hodi realsa katak subsídiu ida-ne’e hametin parseria entre BAD no Timor-Leste iha reforma sistema TVET.
Tuir nia, projetu ne’e sei atualiza abordajen sira ensinu nian, hadi’a formasaun prátika, no asegura katak graduadu sira TVET nian bele hetan empregu liután. Governu kontinua, iha kompromisu atu asegura katak subsídiu ne’e uza ho transparénsia no iha impaktu tanjivel ida hodi hadi’a perspetiva empregu ba foinsa’e sira.
Diretora BAD iha Timor-Leste, Stefania Dina, hateten asina subsídiu ne’e nu’udar marku ida iha kolaborasaun dahuluk ne’ebé halibur hamutuk Ministériu Edukasaun, INDMO, SEFOPE, Governu Japaun, no BAD iha projetu ida de’it atu hametin abilidade forsa traballu nian.

“Ho investimentu millaun $3, projetu ne’e sei hadi’a instalasaun sira iha instituisaun TVET xave sira no fornese formasaun ne’ebé relevante ba indústria ba joven liu 2.500 tinan-tinan, inklui feto no grupu marjinalizadu sira”, Stefania dehan.
Nia hatutan katak espíritu serbisu hamutuk ida-ne’e halibur instituisaun nasionál sira, sei tulun harii forsa parseiru dezenvolvimentu sira, no komunidade sira traballu ida ne’ebé iha abilidade, reziliente, no loke dalan foun ba serbisu dignu, oportunidade ekonómika, no integrasaun kle’an liután ho ASEAN, no rejiaun ne’ebé luan liu ba jerasaun sira tuirmai.
Diretór-Jerál Ensinu Sekundáriu iha Ministériu Edukasaun, Deolindo da Cruz, subliña katak subsídiu ne’e hanesan “katalizadór krítiku” hodi avansa vizaun nasionál ba dezenvolvimentu ekonómiku bazeia ba rekursu umanu.
“Subvensaun ne’e la’ós de’it apoiu finanseiru, maibé katalizadór ida ne’ebé dudu transformasaun ba abilidade ita-nia jerasaun foinsa’e sira-nian nune’e sira bele kompete iha Timor-Leste, rejiaun, no globalmente”, nia hateten.
Nia esplika katak hala’o daudaun reforma boot sira hodi hasa’e kompetividade graduadu sira-nian no kualidade ensinu tékniku no vokasionál iha nasaun tomak, liuhusi tranzisaun husi aprosimasaun ensinu bazeia ba teoria ba aprendizajen, aliñadu ho padraun ASEAN nian.
Deolindo identifika setór prioridade tolu ba dezenvolvimentu abilidade, mak konstrusaun, automotivu no agrikultura nu’udar papél estratéjiku iha ekonomia Timor-Leste nian.
Embaixadór Japaun iha Timor-Leste, Tetsuya Kimura, hateten liuhusi Fundu Japaun ba Ázia no Pasífiku ne’ebé Prósperu no Reziliente, Governu nipóniku iha vontade atu disponibiliza millaun $3 hodi apoia melloria sistema formasaun profisionál Timor-Leste nian.
Projetu ida-ne’e sei hametin programa sira INDMO nian, atualiza kurríkulu sira iha setór krítiku sira hanesan automóvel, mekániku, no konstrusaun, no hadi’a instalasaun sira ensinu vokasionál nian.
“Ha’u hein katak projetu ne’e sei ajuda kapasita joven timoroan sira ho abilidade ne’ebé nesesáriu atu kontribui ba ekonomia ida ne’ebé dinámika no kompetitiva”, konklui.
Notísia relevante: Governu Japaun fó subvensaun millaun $3 hodi reforsa kapasidade operasionál IGEADI
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Maria Auxiliadora




