DILI, 06 Maiu 2026 (TATOLI) – Konservasaun Internasionál Timor-Leste (CI-TL,sigla inglés) esforsu koordena ho Governu liuhusi ministériu relevante sira, serbisu hamutuk hodi proteje no konserva fali Lagoa Tasi-tolu ne’ebé daudaun ne’e atu lakon ona ninia orijinalidade.
Diretór CI-TL, Manuel Mendes, hateten katak, Lagoa Tasi-tolu ne’e sai ona parte ba área protejida tuir Dekretu-Lei númeru 5/2016, kona-ba redi área protejida Timor-Leste nian hakarak ka lakohi área ne’ebá livre husi ema, nune’e presiza tebes asaun urjente hodi salva biodiversidade iha lagoa ne’e.
“Lagoa ne’e la’ós valór relijiozu de’it maibé valór biodiversidade ne’ebé aas tebes, iha ne’ebá ita bele haree espésie manu-fuik hamutuk 13 ne’ebé halo migratóriu, no ai-parara sira mós iha ne’ebá maibé agora komesa mate tanba kontaminasaun husi fo’er ne’ebé prodús husi okupante sira tanba iha ne’ebá loke mós bengkel, entaun ida-ne’e afeta estraga lagoa,” Manuel Mendes hateten ba Tatoli.
Nia dehan lagoa Tasi-Tolu nu’udar lagoa ne’ebé importante tebes ba biodiversidade liuliu espésie migratóriu ne’ebé loloos ne’e hetan protesaun husi komunidade no Estadu maibé agora sai fali fatin ne’ebé okupa husi komunidade halo lagoa Tasi-Tolu nia orijinalidade ne’e atu lakon.
Nia dehan, atu konserva filafali lagoa ne’e hanoin parte Terra Proporiedade ba oin bele regula mós ema atu halo uma, moru no loke negósiu iha fatin área protejida sira tenke trava kedas husi inísu tanba ema okupa barak ona atu hapara ne’e susar.
Tuir nia, iha 2010 to’o 2011 Governu hapara ona maibé ema kontinua halo dezenvolvimentu, ba oin haree didi’ak nune’e bele proteje no bele dezenvolve sai fatin turizmu.
Nia hateten esforsu ne’ebé CI-TL sei halo hodi proteje lagoa Tasi-Tolu mak iha ona planu tempu badak CI halo audiénsia ho Federasaun Futeból Timor-Leste (FFTL) nomós Igreja, tanba iha ne’ebá dezenvolve konstrusaun boot rua mak Estadiu padraun internasionál no igjrea nian iha ne’ebá halo Altar Santu no reabilitasaun ba uma-adat, entaun CI aprosima parte rua, nune’e bele iha planu mós kona-ba impaktu husi dezenvolvimentu ba iha lagoa ne’e rasik.
“Ha’u hanoin ami koko halo audiénsia atu fahe valór kona-ba lagoa ne’e atu ita iha dezenvolvimentu iha parte ninin husi lagoa maibé mós bele halo investimentu oituan nune’e bele halo protesaun di’ak ba lagoa sira ne’e” nia dehan.
Lembra katak iha loron 03 maiu 2024, ekipa konjunta ne’ebé lidera husi Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites Dias, halo diálogu ho komunidade iha Tasi-tolu, durante oras rua-resin, relasiona ho desizaun halo despeju administrativu iha fatin ne’ebé konsideradu protejidu no istóriku.
Abitante Tasi-tolu, Sabino Pereira, hato’o preokupasaun no husu bainhira loos maka abitante sira bele husik fatin mamuk.
“Foin daudaun fó ultimatu ba ami iha loron 01 maiu, maibé ohin loron ita hasoru malu no halo diálogu. Bainhira loos mak atu sai husik fatin ne’e bá fatin seluk, tanba ami ho oan sira, iha situasaun agora tempu udan, maizumenus ho situasaun sira ne’e oinsá,” Sabino Pereira, husu durante diálogu, iha aldeia 10 de Outubru, suku Komoro, postu administrativu Dom Aleixo, área Tasi-tolu.
Hatán ba pergunta ne’e, Sekretáriu Estadu Germano Santa Brites Dias, haktuir, antes ne’e iha loron 17 abríl hafoin halo lansamentu ba kontrusaun altar Amu Papa, ekipa fó hatene ba komunidade Tasi-tolu hodi prepara-an hamamuk fatin.
Nia dehan, ekipa husi Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) no Munisípiu Dili prepara-an durante semana rua atu sai.
“Maibé tanba seidauk prepara-an no hakarak ami ko’alia ho ita-boot sira atu ita fahe informasaun, nune’e fulan-maiu hanesan tempu ba ita-boot sira atu prepara-an, juñu ba oin ita tenke husik fatin ne’e mamuk para ekipa Obra Públika bele halo serbisu. Loron 1 juñu ba leten laiha tan ida atu halo konferénsia imprensa atu trata malu no ameasa malu,” governante ne’e hatán.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editór: Evaristo Soares Martins




