DILI, 03 Maiu 2026 (TATOLI) – Ohin loron, 03 Maiu, mundu tomak inklui Timor-Leste komemora Loron Mundiál Liberdade Imprensa. Data ne’e marka momentu importante ba país, tanba hatudu progresu iha liberdade imprensa iha nasaun.
Reporters Without Borders (RSF) publika ona iha 30 Abríl 2026 Relatóriu Índise Liberdade Imprensa Mundiál tinan 2026, ne’ebé hatuur Timor-Leste okupa pozisaun 30 husi nasaun 180.
Tuir relatóriu ne’e, Timor-Leste rejista progresu importante iha setór komunikasaun sosiál, bainhira nasaun sa’e husi pozisaun 39 iha tinan kotuk ba rangking 30 iha 2026.
Iha entervista eskluziva ho Tatoli, Prezidente interina Konsellu Imprensa (KI) Timor-Leste, Suzana Cardoso, dehan rezultadu ne’e di’ak, tanba hatudu katak jornalista no komunidade mídia kontinua hala’o serbisu ne’ebé di’ak, maski la to’o liña verde kompara ho rezultadu tinan kotuk. Iha 2023, país ne’e konsege okupa pozisaun 10 iha relatóriu RSF.
Tanba ne’e, Konsellu Imprensa parabeniza jornalista no mídia sira hotu iha selebrasaun data ne’e no husu atu kontinua esforsu ne’e.
“Tanba profisaun jornalizmu tenke hala’o ho korajen, dedikasaun no respeitu ba Kódigu Étika. Ita-nia ranking ne’ebé sa’e orgullu boot ba ita, maibé ita tenke nafatin hala’o tuir lei Komunikasaun Sosiál no Kódigu Étika”, nia hato’o liuhusi Programa Entrevista Eskluziva ho tópiku “Liberdade Imprensa no Dezafiu Mídia iha Era Dijitál”, iha Heydey Coffee, Fatuhada, ohin.
Nia mós apela ba jornalista sira nafatin hasa’e profisionalizmu, tanba mudansa mundu, liuliu iha área teknolójika, obriga atu adapta no kontinua atualiza an. “Husu atu update an iha idaidak nia tékniku profisionál, nune’e labele hetan krítika beibe’ik ba kualidade produtu jornalístiku”, nia subliña

Iha sorin seluk, José Sarito, na’in ba mídia no Diretór Jornál Independente, konsidera katak relatóriu RSF nu’udar grasa ida ba país nia liberdade imprensa no liberdade espresaun nian.
“Ida-ne’e orgullu boot, tanba hatudu katak liberdade ba jornalista asesu informasaun depois liberdade ba sidadaun hothotu ne’ebé espresa ninia hanoin no krítika sira hetan asesu duni’, nia dehan.
Maibé, nia mós haktuir katak relatóriu RSF haree liu ba aspetu polítiku, enkuantu la fó atensaun ba asuntu ekonomia ne’ebé haree mídia konvensionál sira iha Timór ne’e hetan ameasa ba beibeik, tanba prezensa husi plataforma dijitál no agora aumenta ho intelijénsia artifisiál.
“Ida-ne’e hanesan presaun no risku ida maka’as tebes ba mídia konvensionál sira, oinsá atu bele dezenvolve an di’ak liután, tanba seidauk iha lei ida atu regula no kontrola mídia sosiál ne’ebé agora invade daudaun”, hateten.
Nia rekomenda atu halo avaliasaun no presiza fó atensaun mós ba área referida ba dezenvolvimentu mídia iha mundu, liuliu iha Timor-Leste.

Prezidente Asosiasaun Jornalista Timor-Leste (AJTL), Zevonia Viera, índise ne’e hatuur país iha “liña kinur”, kompara ho tinan 2023 ne’ebé iha liña verde. Ida-ne’e signifika seguru liu ein ternu ekonomia, polítika, seguransa no lei sira.
“Ida-ne’e serbisu jornalista, Konsellu Imprensa, asosiasaun jornalista no Estadu rasik tenke kontinua serbisu maka’as oinsá lori fali ita-nia índise ba fali liña verde atu ita sai modelu. Satán agora ita sai hanesan membru ASEAN. Timór presiza sai rule mode ba nasaun ditadura sira ne’ebé sira-nia índise liberdade imprensa iha kór-mean”, firma.
Nia mós subliña katak sensura ka limitasaun ba liberdade imprensa iha sala redasaun liuliu iha mídia estatál sira laiha, Timor-Leste nia rangking la’ós iha 30 no bele filafali ba 10 ne’ebé uluk atinje ona.
Nia mensiona iha relatóriu RSF haree mós ein termu ekonomia, oinsá influensia polítika ka empreza boot komesa tau sira-nia interese iha redasaun. Hodi destaka katak Estadu presiza konsidera mídia sai nu’udar pilár importante iha nasaun demokrátika, bainhira liberdade imprensa mout, demokrasia mós sei la saudavel.

Prezidente Konsellu Diretivu Tatoli, Noémio Falcão, mensiona katak progresu ida-ne’e tanba rezultadu husi serbisu maka’as jornalista no mídia hotu.
Tuir nia, haree husi indikadór lima ne’ebé RSF fó sai, parte seguransa nian ma tun, maibé husi polítika, ekonomia, sosiál ida-ne’e hetan rezultadu di’ak hotu.
“Ida ne’e hatudu polítika no ukun-na’in sira mós nia kontribuisaun maka’as oinsá promove liberdade imprensa, haburas demokrasia, nune’e ho rezultadu ne’e dezafia parte hotu ba oin hadi’a nafatin”, nia hato’o
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora





