DILI, 06 Maiu 2026 (TATOLI) – Ministru Obra Públika (MOP), Samuel Marçal, hateten Governu esforsu atu konklui obra estrada ho kilómetru hamutuk 2.267 to’o tinan 2028.
Ministru Samuel Marçal, informa asuntu ne’e iha ámbitu apresiasaun relatóriu no pareser Komisaun C ne’ebé trata asuntu Finansa Públika kona-ba ezekusaun orsamentál no dezempeñu Governu referente ba trimestre dahaat 2025 iha Parlamentu Nasionál.
Governante ne’e, dehan iha tinan 2025 iha implementasaun obra konsege finaliza ona estrada kuaze kilómetru 98, kompostu husi estrada nasionál kilómetru 21 no kilómetru 274 iha prosesu progresu nia laran, estrada munisipál kilómetru 156 iha prosesu nia laran, estrada urbana kilómetru 59 finaliza ona no kilómetru 92 iha prosesu la’o hela.
Ba estrada rurál iha kilómetru 18 finaliza ona no kilómetru 50 iha progresu lao hela. Nia espera iha fin tinan 2026 bele konklui tán obra hamutuk kilómetru 1067.
“Restu iha prosesu aprovizionamentu, kontratu nia laran, hein vistu tribunál konta.
Tanba, planu sira ne’e hotu, ba tinan lima nian, tarjetu ne’ebé Governu ida-ne’e, ho esforsu tomak depoizde 2028 bele konklui estrada nasionál, munisipál, urbana, rural bele atinji kilómteru 2.267,” Ministru Samuel Maçal, hateten.
Governante ne’e, atualiza ba deputadu sira kona-ba implementasaun projetu infraestrutura ne’ebé la’o hela hanesan estrada, eletrisidade no bee-moos.
No iha projetu barak la’o hela iha prosesu aprovizionamentu, kontratu nia laran no hein vistu husi Tribunál Konta.
“Ami rekoñese ezijénsia no halerik mai nafatin husi ita-nia komunidade sira. Ita hotu akompaña udan boot iha fatin-fatin no mota boot ponte no estrada barak mak kotu, ita tenta responde,” nia dehan.
Samuel Marçal, relata iha tinan kotuk ba parte eletrisidade konsege finaliza fornesimentu kontratu ba nível suku 163, no iha 15 Maiu tinan ne’e sei asina kontratu 52 hodi konklui aldeia hamutuk 186.
“Ita bele espera, iha fin 2026 no meadu 2027, iha nível aldeia bele konklui hotu ona (asesu eletrisidade)”, nia tenik.
Nia dehan, esforsu seluk mak Governu sei halo lansamentu fatuk dahukuk iha fulan oin ba investimentu 72 Mgw iha Laleia-Manatuto tanba prosesu atu finaliza ona.
Parte seluk IFC halo hela estudu ida iha 2025 atu utiliza enérjia iha parte anin nian iha Oeleu no Larigutu no agora halo teste hodi bele iha dadus ona mak hahú prosesu tenderizasaun.
Ministru informa, serbisu seluk tinan kotuk konsege installa ona bee moos ba uma-kain hamutuk 6. 775.
Kompostu husi Maubesi 4.443, Ataúru 7.902, Vemasse 500, Laga 294, Kailaku 320, Lolotoe 161, Fohoren 210, Zumalai 405, Atsabe 1.001, Tutuala 412, Maubara 372, Batuberliu 759, Ossú 475, Lakluta 615.
Ba uma-kain 8.258 iha prosesu instalasaun iha territóriu iha fin 2026 bele konklui.
Nia informa mós projetu boot haat ne’ebé Governu anteriór inísia ona prosesu lao maibé mai iha Governu atuál liuhusu Primeiru-Ministru husu atu revee fali dezeñu.
Nia hateten, obra ne’ebé hetan emprestimu husi Banku Asiátiku (ADB, sigla inglés) iha Lospalos sei benefísia ba uma-kain kuaze 5.000 halo ona lansamentu.
Projetu hanesan iha Manufahi sei benefísia uma kain 4.000-resin ninia prosesu lao ona.
Iha Baukau no Vikeke revee fali tanba rekursu bee ne’ebé uluk atu utiliza tahú barak no ida ne’e halo negosiasaun ho ABD konkorda muda fali bee matan ne’e.
“Entaun, prosesu ne’e lao hela, prosesu ba ona Komisaun Nasionál Aprovizionamentu (CAN, sigla portugés) espera tempu badak bele asina ona kontratu ba iha bee iha área hirak ne’e hotu,” nia afirma.
Kona-ba iha Dili nian ADB rasik mak selu konsultór mai husi Nova Zelándia halo hela estudu ida iha faze dezeñu nian atu dada bee husi parte Railaku nia atu fornese direta mai iha Dili laran tomak, espera tinan oin bele hatama ba CNA hodi loke prosesu konkursu públiku.
Jornalista: Nelson de Sousa
Editór: Evaristo Soares Martins




