iklan

NASIONÁL, EDUKASAUN, DILI, MUNISÍPIU

Relatóriu Temátiku Sai Baze Atu Avansa Iha Setór Edukasaun

Relatóriu Temátiku Sai Baze Atu Avansa Iha Setór Edukasaun

Lansamentu relatóriu monografia edukasaun 2015 iha Kaikoli, ohin.

DILI, (TATOLI) – Governu Timor-Leste iha ona relatóriu temátiku kona-ba Edukasaun ne’ebé mak sai hanesan baze konkreta oinsá avansa bá oin iha área edukasaun liuliu ba labarik no foinsa’e sira.

Relatóriu ida ne’e bazea ba sensus no tabela prioridade sira husi pasu signifikativu husi sensus populasaun no uma-kain 2015 nian ne’ebé mak fó sai ona ba públiku.

Diresaun Jerál Estatístika, Ministériu Planu no Finansa (MPF) servisu hamutuk ho Ministériu Edukasaun no Kultura (MEK) nomós parseiru dezenvolvimentu sira hanesan United Nations International Children’s Emergency Fund (UNICEF) no United Nations Fund for Population Activities (UNFPA) ne’ebé mak fó apoiu tékniku no finanseiru hodi finaliza relatóriu monografia edukasaun 2015.

Ministru Planu no Finansa, Rui Gomes, hatete ho dadus ne’ebé iha, Timor-Leste bele halo ona estimativa saladeaula hira mak presiza, eskola hira mak tenke harii, iha fatin ida ne’ebé nomós populasaun foinsa’e husi ne’ebé mak presiza liu atensaun.

“Ho informasaun ne’e ita mós bele halo planu di’ak ba tempu oin mai tanba relatóriu ne’e inklui mós projesaun ba futuru Edukasaun nian. Ita bele hatene ona kona-ba saida mak setór edukasaun presiza iha tempu oin mai, nune’e ita mós bele halo sasán di’ak liután hodi enfrenta dezafiu iha futuru”, Rui hatete iha ámbitu lansamentu relatóriu monografia edukasaun iha Kaikoli, ohin.

Nune’e evidénsia iha monografia ne’e importante tanba populasaun foinsa’e Timor-Leste barak liu bainhira kompara ho nasaun sira iha Ázia ou nasaun seluk iha mundu.

“Maski ita-nia inan-feton sira agora ladún iha oan barak hanesan uluk, estrutura otas populasaun nian hatudu katak ema otas foinsa’e ne’ebé aban-bainrua sei tama iha merkadu serbisu nia númeru sei aas tebes”, katak.

Governante ne’e hatutan tan: “Bainhira ita halo konta entre timoroan na’in-lima, na’in-rua nia otas seidauk to’o tinan 15, haree husi estrutura otas populasaun nian ema foinsa’e sira ne’ebé tinan to’o ona atu buka serbisu sei barak liután iha tinan 10 oin mai duké tinan 10 liubá”.

Iha relatóriu ne’e hatete foinsa’e sira ho otas 15 to’o 24 mak remata ona eskola, maibé dezempergadu no seidauk preparadu di’ak atu hetan serbisu.

Vise-Ministru Edukasaun no Kultura, José Neves, relatóriu ne’e serve sai hanesan referénsia ba MEK atu halo planu no foti desizaun relasiona ho labarik no populasaun eskolár iha Timor-Leste.

“Informasaun balun iha relatóriu ne’e sempre pertinente espesialmente kona-ba literasia, informasaun sira ne’e sertamente ajuda atu análiza ita-nia polítika sobre oinsá mak mellora prestasaun serbisu iha ámbitu programa alfabetizasaun no iha kampaña konsensializasaun atu aumenta númeru partisipante iha programa ne’e”.

Kestaun relasiona língua ofisiál iha serbisu, ou iha parte populasaun esensiál para define polítika ne’ebé konkreta, efikáz atu haree investimentu no progresu iha língua ofisiál, espesilmente liuhusi kapasitasaun kontínua ba profesór sira no estabelesiemntu regra eskola atu uza lia-ofisiál Timor-Leste.

“Traballu ne’e útil ba ita hotu tanba kooperasaun entre entidade governamentál, internasionál sosiedade sivíl sei dezenvolve iha forma Timor-Leste bele mellora kondisaun país iha dezenvolvimentu, espesialmente mellora setór edukasaun tuir Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel ne’ebé fundamentál ba dezenvolvimentu Timor-Leste”.

Atu atinje ajenda 2030 nian hodi transforma mundu liuhusi Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel liuliu Objetivu haat ne’ebé ko’alia kona-ba garante edukasaun ida inkluziva no ho kualidade ba ema hotu no promove aprendizajen durante vida tomak maka presiza dadus ne’ebé ho kualidade aas, nune’e relatóriu temátiku ida ne’e uza atu avalia situasaun kona-ba edukasaun iha país ida ne’e.

Iha monografia ida ne’e hatudu progresu boot ne’ebé halo ona hodi hamenus ema hirak ne’ebé ho idade 6 ba leten ne’ebé nunka atende eskola kompara ho sensus 2010, porsentu 33 husi populasaun nunka atende eskola, dezde 2010, espetativa moris eskola nian aumenta husi tinan 13.7 to’o 15.2, maski nune’e kompra ho labarik feto ho mane, feto sira iha espetativa menus ou ki’ik iha moris eskola tinan 14.8 kompara ho tinan 15.6.

Karaterístiku ida ne’ebé importante kona-ba populasaun mak iha proporsaun aas ba estudante sira ne’ebé ho tinan liu tiha ona nivel iha nivel hotu-hotu ne’ebé mak labarik mane no foinsa’e barak lahahú eskola ho idade ne’ebé apropriadu.

Relatóriu ne’e mós hatete alfabetizasaun tuir lian iha mudansa lalais, iha 2010 porsentu 50 husi ema ho idade 5 ba leten bele lee no hakerek iha lia-Tetun, hafoin tinan 5 mai aumenta ba porsentu 63 no  situasaun kona-ba ema sira ne’ebé pertense ba grupu vulneravel presiza mós planu asaun ne’ebé espesífiku hodi hasa’e sira-nia asesu ba edukasaun ho kualidade.

Iha tempu badak períodu tinan 2010 to’o 2015, distribuisaun alunu/estudante tuir nivel hanorin nian iha mudansa no presiza atensaun ba desizór polítiku na’in ba planeamnetu setór edukasaun.

Jornalista: Maria Auxiliadora

Editora: Rita Almeida

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!