DILI, 09 maiu 2019 (TATOLI)—Ministériu Obra Públika (MOP) liuhosi Servisu Água no Saneamentu (SAS), planeia taka mota Railaco-Gleno (Munisípiu Ermera) atu lori bee-moos mai Dili.
“Tinan ida ne’e ami halo hela prosesu estudu atu halo barajen iha Railaco no Gleno nian. Prosesu estudu la’o hela iha ita-nia Komisaun Nasionál Aprovizionamentu. Konteúdu hosi estudu ne’e ita atu taka mota Gleno ho Railaco, atu lori bee mai Dili,” Diretór Jerál Água no Saneamentu iha Ministériu Obra Públika, Gustavo da Cruz, ba Agência Tatoli iha nia kna’ar fatin, Caicoli, kinta (9/5/2019).
Diretór ne’e dehan, razaun lori bee hosi Railaco no Gleno mai Dili, tanba populasaun iha sidade Dili pursentu 70 (70 %) uza bee rai-okos no pursentu 30 (30%) maka uza bee rai-leten.
“Ida ne’e la garante sustentabilidade ba ita-nia futuru jerasaun. Ita atu taka utlilizasaun bee rai-okos, ita presiza iha alternativa saida mak bele hamate bee ida foti hosi rai-okos ne’e,” Gustavo haklaken.
“Ha’u hanoin públiku levanta beibeik ema fura bee arbiru, maibé governu atu halo kontrola halo nusa. Atu kontrola ne’e ita buka uluk alternativa, entaun bee ida rai-leten lori mai, ita halo barajen,” nia tenik.
Bainhira planu la’o no implementa ona, tuir nia, bele hamate ona ema fura bee arbiru iha kapitál Dili.
Gustavo esplika, prosesu estudu ne’e halo hosi konsultan internasionál balun no hosi prosesu estudu ne’e sei rekomenda ba governu hafoin ba halo implementasaun.
Tuir nia, tarjetu governu nian tinan ne’e prosesu estudu ne’e tenke termina ona hodi haree ba prosesu sira seluk. “Ami halo kalendáriu ezekusaun mínimu fulan-lima ami tenke hetan rezultadu, maibé estudu la’o mak ita haree,” Diretór SAS ne’e afirma.
Nia salienta, razaun hili mota Railaco ho Gleno tanba poténsia mai Dili ho alternativa ka dalan di’ak liu.
“Ita buka ida ne’ebé mai Dili ho kustu ne’ebé razoável para garante sustentabilidade ba ita-nia kapitál nasaun” nia katak.
Jornalista: Evaristo Soares Martins
Editór: Xisto Freitas
Ita hotu hatene katak ema balu fura cano hodi dada be ba sira ou ba valeta ba hodi favi roupa no hodi hari no hemu no tein.
Ema barak mak iha furu. Sira hatene katak be furu nian iha risco bot ida ba saúde maibe la iha be mos, sira usa hodi kbit.
Populao barak liu mak la iha be nem iha furu, tan ba né mak durante tinan sanulu nia laran população reclama beibeik.
Sr Diretor BE direito fundamental ida que ita hotu iha, tan ba hodi português hatete katak água é fonte de vida. Se la iha be buat hotu mate.
Ami povo haksolok ho novidade ida né, Governo atu dada be Gleno no Railaco mai Dili.
Ita bot hatete Direção Geral halo ona estudo. Hatete mos katak dada mota Gleno no Railaco tan ba potência mai Dili, ho alternativa ka dalan diak liu.
Né ami povo la compreende. Tan ba potência be nian. Ida dalan diak ne ba be ka ou ba luron?
Ita hatete katak tinan atu halo construção barragem. Ami povo halo pergunta ida: Barragem ne fo utilidade ba sa ida?
Ita bot Sr Diretor hatete katak construção de barragem no dada be mai Dili nia custo razoável.
Ami povo halo pergunta ida tan: custo razoável ne ita bot halo comparaçao ba estudo seluk? Ita bot iha estudo ba fatin seluk?
Ami povo iha ideia seluk ba dada BE mós. Barragem ba aproveita buat oioin no dada BE mos mai Dili deit, tamba populaçao seluk mos Maromak nia oan, sira mós precisa BE mós. Keta haluha BE mos dureito fundamental ida ba ema hotuhotu.
Ami povo halo tan pergunta ida:
Nusa mak ita la organiza debate público ba hare ema povo barbarak nia opinião, hafoon halo estudo comparativo ba possibilidades de aproveitamento BE, los ba ha hemu maibe ba aproveitamento seluk.
Maka ne deit.