DILI, 10 jullu 2019 (TATOLI)–Igreja Katólika Timor Leste konsidera ortográfiku lian Tetun ne’ebé prodús husi Institutu Nasionál Linguístika (INL) seidauk refleta realidade Timor nian. Tanba ne’e, Igreja Katólika sei la uza Tetun INL iha tempu agora no ba aban-bainrua (futuru).
Xefe Departamentu Teolojia iha Institutu Superior Filozofia no Teolojia (ISFIT) Dom Jaime Garcis Goulart, Fatumeta, Padre Mouzinho Perreira Lopes, fó nia impresaun katak, dezenvolvimentu Tetun ohin loron halo nia triste tanba Institutu Nasionál Linguístika (INL) padroniza tiha ona Tetun iha Timor ho baze Tetun Terik no Tetun Prasa.
Padre Mouzinho esplika, maski INL padroniza ona Tetun, maibé ema barak la uza no INL rasik aviza ona iha governu liuliu iha ministériu sira, atu hakerek dokumentu sira uza Tetun ne’ebé padroniza ona, maibé iha realidade hatudu katak, ministériu sira la uza.
Iha balun uza, Amu Mouzinho tenik, maibé rohan-rohan de’it, balun uza fali Tetun tradisaun ne’ebé uma Kreda uza no balun fali uza Tetun husi Dili Institute Of Teknology (DIT), balun uza Tetun espresaun. Tanba ne’e, Amu hatutan, saida maka INL husu la’ós ema hotu uza, maski padronizadu tiha ona.
Amu nia impresaun segundu maka INL padroniza Tetun lalais liu (demais), la konsulta ho parte hotu, tuir amu nia haree katak, la’ós atu padroniza, maibé tenke halo ad experimentum, katak koko lai, ezemplu fó tempu tinan lima, mak foin bele deside atu uza ka la uza.
Ba Ajénsia TATOLI, ohin, iha Fatumeta, Dili, Amu Mouzinho hatutan, tanba de’it INL halo ho lalais liu, no ansi liu, maka ninia rezultadu agora runguranga, halo ema la uza no pratikamente Igreja Katólika rasik la uza.
Tetun INL ninia impaktu ne’e barak tebes, tanba INL padroniza tiha, obriga de’it ema atu uza ho lalais, obriga ministériu sira atu prodús livru barabarak.
Kontestu obriga iha nee Amu atu dehan katak, tanba de’it tuir lei tenke iha lingua ofisial ida, maka INL obriga de’it no padroniza de’it sem kolaborasaun, konsulta ho parte oioin, atu haree ho realidade timoroan sira nian.
Tuir amu nia haree katak, bainhira padroniza ona, entaun difisil atu hadi’a, tanba ne’e obrigadu tenke uza de’it ona maski iha lia fuan barak la kondís ho realidade.
Amu fó ezemplu balun katak, liafuan ne’ebé INL hakerek ho (LL/ll) dobradu tuir loloos la eziste iha Lian Tetun, (por ezemplu Traballu).
‘‘Tetun INL ne’e runguranga, no ita la tuir malu, tanba ne’e Igreja la simu no sei la uza Tetun INL,’’ hateten Amu Mouzinho.
Iha esperiénsia, amu nian, estudante barak mak husu beibeik kona ba lian Tetun ne’ebé to’o oras ne’e Igreja lao ho ninian no mós INL lao ho ninian no mós DIT lao ho ninian, halo estudante sira konfuzaun.
Kona ba ne’e amu hateten, realidade hatudu katak, iha dokumentu ofisiál sira Igreja hakerek sempre uza Tetun Kreda no Governu hakerek uza Tetun INL, ho ida ne’e prejudika ema ninia orijinalidade.
Amu fó tan ezemplu ida katak, sertidaun ne’ebé parókia sira prodús dezde uluk too oras ne’e uza nafatin tradisaun Tetun ne’ebé Igreja iha, no governu labele obriga atu muda hotu sertidaun sira tuir Tetun INL, ida ne’e Igreja rasik la simu.
Atu rezolve kestaun sériu ne’e Amu Mouzinho hateten, ba futuru INL tenke haraik aan atu loke ona diskusaun, ho parte hotu. Katak, tenke halo diskusaun ho DIT no Igreja, envolve linguístiku sira, espertu sira, atu oinsá hadia Tetun tuir realidade timor nian, hafoin bele halo ad experimentum no oinsá bele uza.
“INL tenke nakloke ba diskusaun tanba INL rasik mak hetan osan husi governu atu halo no husu atu la’ós halo tanba osan, maibé tenke serbisu atu hadi’a Tetun nu’udar lingua ofisiál iha nasaun ne’e,” hateten Amu Mouzinho.
Jornalista : Cipriano Colo
Editór : Francisco Simões
Ha’u Konkorda ho Amu Padre nia hanoin….Tan ba Presiza Involve Parte hotu iha Elaborasaun Tetun iha Timor Leste hodi bele banati.
Ami hanoin tetun INL ka tetun Igreza preziza hadia hodi refleta identidade puru nudar nasaun. Ami lakoi mistura tun sae. Igreza sira nia tetun mos halo kunfuzaun ami. INL retun mos halo konfuzaun. inl dit igreza presiza hadia hotu. Maske balun diak ona. Foti tetun terik sira, nasionaliza lian fuan lokal balu, nasionaluza lian fuan latin, inglez, portugez inklui indonezia balun ba tetun ho nia soun no hakerek tuir tetun timor tuir soun timor.
Hau mos hanesan estudante ida hakarak atu aprende ho materia hanesan lingua Tetun maibe mosu problema boot neebe hau hasoru maka lingua Tetun barabarak loos, no sempre halo ami estudante konfuzaun ba lian ofisial nee rasik nu’udar lian ofisial ne’ebe konsagra tiha ona iha KRDTL, maibe too agora atu aplika loos mak ida neebe sera ke ami estudante rasik hetan materia tetun neebe hanorin iha lian tetun oin tolu hanesan :
1. Mak Tetun INL
2. Mak Tetun Igreja no
3. Mak Tetun DIT
Pergunta husi ami estudante ba Governu no parte relevante sira no ba entidade oioin katak wainhira loos mak bele aprende lian tetun hanesan lian ofisial uniku iha Nasaun TL, no ami estudante husu ba INL, Igreja no DIT persija hamosu ideia sira husi parte hotuhotu hodi dezenvolve lian Tetun hanesan lian ofisial ba Nasaun TL iha futuru. Karik konsidera nuudar sidadaun hotuhotu nia preokupasaun ho intensaun konstrutivu atu labele kria konfuzaun ba ami estudante nuudar fini ba nasaun TL.
Iha tinan 2004, primeiru governu konstitusionál ne’ebé lidera hosi Dr. Mari Alkatiri hasai dekretu governu no 4/2004 hodi dekreta ortografria Instituto Nacional de Linguística (INL) nu’udar Tetun padraun. Ho nune’e, ministériu, instituisaun públika, ensinu aprendizajem no seluk tan utiliza Tetun INL hodi komunika ba malu. Hau pesoal nia hanoin tuir estadu no governu ne’ebe mak dekreta ona.