iklan

HEADLINE, LIKISÁ, MUNISÍPIU

Liafuan Ikus Saudozu Maubrani: “Render Não, A Última Bala Será Para Mim”

Liafuan Ikus Saudozu Maubrani: “Render Não, A Última Bala Será Para Mim”

Saudozu José Cirilo “Maubrani”. Imajen Espesiál

MAUBARA, 8 agostu 2019 (TATOLI) – Saudozu José Cirilo “Maubrani” hakotu iis iha kampu batalla, hanesan Komandante daruak Brigada Choque Nasionál FALINTIL iha loron 14 marsu 1979, hasoru inimigu invazór iha área Aidik-Mean, Alas-Manufahi.

Iha tempu difísil tebes ba saudozu, wainhira hetan ona tiru iha ninia ain-tur parte karuk, inimigu husu saudozu atu rende maibé Nia hataan ho orden militár: “Render Não, A Última Bala Será Para Mim”.

Notísia Relevante: Administrasaun Liquiçá Hasai Sirkulár Hasa’e Bandeira Meia Haste Ba Saudozu Maubrani

Aswa’in José Cirilo, moris iha loron 28 janeiru 1950, iha k’nua Tata Bere-Tata Mali, Aldeia Pameta-Pu, Suku Vaviquinia, Postu Administrativu Maubara, Munisípiu Liquiçá.

Saudozu koñesidu ho naran kódiku ka naran revolusionária Maubran ho lian Tokodede, ho sentidu ema brani.

Oan daruak husi Liurai Maubara, Dom Gaspar Correia da Silva Nunes no Dona Judite de Carvalho Nunes.

Iha 1962 to’o 1965, saudozu ramata ensinu primária, iha eskola primária Dili no tinan 1965 to’o 1971, saudozu finaliza segundu siíklu iha Liseu Dr.Francisco Machado, Dili.

Iha tinan 1971 to’o 1974, saudozu kumpri militár obrigatóriu nu’udar Kabu Milísianu hafoin promovidu ba Furiel no destaka iha kompañia Caçadores 10 Ermera, ikus mai transfere fali ba kompañia Caçadores nú.12 iha Taulale-Baucau.

Bainhira partidu sira mosu iha 1974, Saudozu Maubrani involve-aan ho FRETILIN, hamutuk ho Saudozu Kilik Waigae iha Kompañia Baucau.

Iha tempu ne’ebá saudozu ho nia fuan domin, Joana do Rosário de Fátima “Joanita”, oan husi enfermeiru Eduardo Ximenes no Marta Marques Ferreira, hosi Loidua-Baucau.

Iha loron 11 agostu 1975, UDT halo golpe hasoru FRETILIN, saudozu hetan kapturasaun no dadur hamutuk ho ninia maluk sira hosi Baucau, Lautém no Viqueque iha deskaskadeira Baucau.

Saudozu hetan dadur no labele fila ba kompañia hanesan militár ativu tanba momentu ne’ebá saudozu lisensa. Maski saudozu tenta atu hasoru nia komandante, maibé komandante la-autoriza ho razaun lisensa.

Maski iha kadeia laran, saudozu sempre kontaktu ba nia kamarada Reinaldo Freitas Belo alias Kilik Waigae.

Nune’e iha loron 20 agostu 1975, FRETILIN/FALINTIL kontra Golpe, saudozu sai hanesan komandante Kompañia Baucau ho Komandante Kilik Waige lidera FALINTIL iha Baucau, hodi fó formasaun ba milísia FRETILIN atu prepara-aan hasoru inimigu.

Semana ida antes halo seremónia proklamasaun independénsia unilaterál, Saudozu Maubrani ho nia elementu sira hetan fiar hosi komandu, hodi fó apoia militár iha Fronteira Batugade.

Iha loron 10 abríl 1975, inimigu okupa Baucau Vila no saudozu sees-aan ba foho, nune’e iha meadu dezembru 1976, lidera rasik seksaun ida hodi mai asalta iha Otél Pouzada Baucau nia kotuk, atu hasai ninia família sira iha dadur laran.

Planu ne’e labele realiza tanba inimigu deskobre antes tiha ona.

Hosi tinan 1976 to’o 1978, saudozu nu’udar Komandante setór FALINTIL iha sentru Leate nian, hafoin simu knaar nu’udar Komandante Brigada Choque iha sentru Leste, nomós hanesan Komandante Batallaun Infanteria 1.

Iha tinan 1978 to’o 1979, saudozu hetan fiar sai komandante daruak Brigada Choque Nasionál FALINTIL nian.

Ho luta Saudozu Maubrani iha prosesu luta, Estadu valoriza liuhosi atribuisaun Medalla Orden Boaventura iha loron 28 novembru 2006, iha Estádiu Munisipál Dili.

Jornalista: Evaristo Soares Martins

Editór: Xisto Freitas

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!