DILI, 04 Jullu 2026 (TATOLI)—Governu liuhusi Ministériu Finansa, sabadu ne’e, hahú realiza primeiru reuniaun Komité Revizaun Polítika Orsamentu Jerál Estadu 2027 iha Ministériu Finansa ne’ebé lidera husi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão.
Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, hateten enkontru ohin ne’e kada tinan iha fulan-Jullu ne’e komesa prepara ona instituisaun hotu-hotu atu bele aprezenta orsamentu tanba iha Agostu komesa diskute to’o Setembru hotu haruka ba Parlemntu Nasionál.
Nia dehan, enkontru ne’e importante tanba bainhira Governu ne’e tama tinan kotuk ba haree sistema finansa estraga tiha de’it, halo gasta osan barak no osan barak lakon, dezenvolvimentu ladún la’o.
Entaun, nia dehan, foin daudaun aprova tiha iha Parlamentu Nasionál lei kona-ba halo orsamentu jerál Estadu ne’e, ida-ne’e lei foun husu liu transferénsia didi’ak foku ba tau osan bainhira iha programa halo kálkulu didi’ak nune’e kada tinan gasta hira tenke ho didi’ak.

“Tanba ita temi beibeik osan povu nian jere ho di’ak. Entaun, ohin, ita mai reuniaun tanba laiha ona Komité Revizaun Orsamentu (KRO) maibé agora ne’e iha mak Komité Revizaun Polítika Governu (KRPG), hodi fó hatene ba ministériu sira instituisaun hotu-hotu tenke tau uluk mak prioridade polítika Governu ninian. Nune’e, osan gastu tuir duni planu no programa nune’e ita tenke hadi’a sistema finanseiru,” Xanana Gusmão hateten iha Ministériu Finansa, ohin.
Nia dehan, reuniaun ne’e importante tebes tanba liuhusi reuniaun ne’e mak atu haree prepara orientasaun ka planu sira nune’e haruka ba ministériu sira bele la’o tuir, tanba iha tiha ona jornada orsamentál hamutuk, nune’e prioridade ba tinan oin mai ne’e saida bele la’o tuir.
Tanba, tuir nia, prioridade Governu nia fó sai tiha ona, tenke prepara an ba 2029 Timor-Leste sai Prezidénsia ASEAN nian, entaun tinan 2027-2028 tenke prepara, tanba tinan oin mai sei iha Eleisaun Prezidensiál iha mós eleisaun ba munisípiu balun no mós iha atividade simeira Komunidade País Ko’alia Liana Portugés (CPLP) ninian, entaun tenke haree buat sira-ne’e hotu, tanba sira-ne’e mak prioridade Governu nian.
“Entaun, reuniun ohin ne’e ami prova tiha diretrizes katak ne’e matadalan ida-ne’ebé atu la’o tuir entaun ami aprova tiha. Nune’e, Finansa haruka ba ministériu instituisaun sira, nune’e sira hahú aprezenta ona proposta orsamentu. Ami haree kuandu aprezenta sira-nia programa karik tenke prova didi’ak, entaun ami diskute buat hotu-hotu hodi ita bele kurije tanba iha prosesu konstrusaun Estadu, katak instituisaun Estadu tenke serbisu ho di’ak, efisiénsia, transparénsia,” nia dehan.
Iha fatin hanesan, Minsitra Finansa, Santisa Cardoso, hateten reuniaun ohin ne’e ko’alia kona-ba ba prosesu preparasaun Orsamentu Jerál Estadu 2027 tanba adota mekanizmu ida-ne’ebé mak diferente uitoan kompara ho Komisaun Revizaun Orsamentu ba orsamentu sira anteriór.
Nia esplika, bainhira iha alterasaun ba lei enkuadramentu orsamentu jestaun finanseira públika haree katak prosesu preparasaun orsamentu liuliu iha orsamentu ne’ebé mak anteriór sira mai ne’e bolu baze zero.
Katak, Governu elabora orsamentu prosesu planeamentu ida de’it ka hamutuk de’it nomós halo kalkulasaun ka fó tetu ba liña ministériu sira-ne’e la tau konsiderasaun saida mak iha tiha ona ho informasaun alokadu husi tinan sira anteriór.
Tuir nia, maibé ba Orsamentu 2027, Governu mai ho bolu prioridade polítika Governu nian, ne’e katak ba orsamentu ne’ebé mak mai ho baze zero katak orsamentu ne’ebé mak duplikatóriu ne’e ministériu finansa identifika ona ba kada entidade públika nian sei la halo diskusaun maibé só foku liu diskusaun ba prioridade polítika Governu nian ne’ebé foun haree katak importante tebes atu fó atensaun iha Orsamentu Jerál Estadu.
Nia hateten, prioridade polítika Governu nian opsaun sira-ne’e, bainhira komesa Jornada Orsamentu ne’ebé mak Ministériu Finansa aprezenta ba liña entidade públika sira hotu inklui ba munisípiu.
Ida-ne’e halo konsulta hodi rona opiniaun husi sidadaun sira kona-ba orsamentu sira-ne’ebé mak anteriór ho nia indiksaun ba programa sira-ne’ebé iha no sidadaun sira mós hato’o kona-ba saida mak sira haree hanesan prioridade ba kada munisípiu tuir sira-nia hanoin.
Ho Jornada Onsamentu ne’e, Primeiru-Ministru mak sei hakerek karta ba ministériu hotu-hotu hanesan Prezidente Komisaun Revizaun Polítika hato’o ba liña ministériu hotu-hotu atu fó ideia katak seidauk konsidera iha programa anuál ne’ebé mak sira iha.
Ho nune’e, presiza iha introdusaun ba programa prioridade sira-ne’ebé mak fó impaktu kriasaun kampu traballu no mós sira-ne’ebé mak fó impaktu hadi’a di’ak liután prestasaun serbisu ba públiku nian.
“Ha’u hanoin ho razaun ida-ne’e ohin primeiru reuniaun ba Komité Revizaun Polítika Orsamentu Jerál Estadu ne’ebé mak Ministériu Finansa halo aprezentasaun ida kona-ba mekanizmu halo tiha ona. Ami identifika mós prioridade polítika Governu nian, maizumenu haree ba dokumentasaun ne’ebé iha mai husi planu Estratéjiku liuliu ba Planu Médiu Prazu. Nomós haree durante lalalok ezekusaun liuliu iha programa ne’ebé mak ita hakarak iha planu Asaun Anuál nian,” nia dehan.
Tuir nia, husi Ministériu Finansa halo relatóriu ne’ebé mak hanesan baze ba identifika prioridade polítika Governu nian no análiza ne’ebé mak Ministériu ne’e halo kada prioridade polítika Governu nian ne’ebé mak hamosu 28 prioridade polítika Governu nian.
“Entaun, ida-ne’e, ami bele halo aprezentasaun kona-ba polítika prioridade Governu nian iha dentru 28 ne’e nomós hirak ne’ebé mak nia husi liña ministériu sira inklui mós presaun katak ba orsamentu no prioridade ita tenke konsidera. Tanba, ita toma konsiderasaun ba eleisaun Prezidénsial no sai Prezidénsia ASEAN iha 2029, no Simeira CPLP Nian nomós dezenvolvimentu seluk mak ita presiza tau konsiderasaun atu haree alokasaun ba dezenvolvimentu iha ita-nia rai ne’e,” nia konklui.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Maria Auxiliadora




