Top

Timor-Leste sai uma na’in ba simeira siénsia ba dezenvolvimentu

Foto/Espesiál

DILI, 22 Agostu 2026 (TATOLI)- Timor-Leste sai uma na’in ba simeira siénsia ba dezenvolvimentu  2026, simu sientista no laureadu nobel sira ne’ebé kuiñesidu iha mundiál.

Simeira ne’e ida-ne’e inisiativa husi Prezidente  Ramos-Horta, hanesan Laureadu Nobel ba Pás iha tinan 2006 atu halibur hamutuk Laureadu Nobel sira, manan-na’in sira husi prémiu turing, sientista, inovadór, pensadór , edukadór  no líder sira husi mundu tomak iha enkontru sientífiku boot liu ne’ebé hala’o iha Sudeste Aziatiku.

Halibur hamutuk iha tinan ida-ne’e realiza ho patrosíniu konjuntu husi  Xefe Estadu no Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, no finansia tomak husi Governu Timor-Leste.

Simeira Siénsia ba Dezenvolvimentu 2026 mak parte ida husi série eventu nasionál estratéjiku sira iha fulan-Agostu tinan 2026 ne’ebé dezeña atu hasa’e Timor-Leste nia pozisaun internasionál no promove dezenvolvimentu sustentável liuhusi edukasaun, diplomásia  no kooperasaun internasionál.

Simeira ne’e sei sai ponte ba koñesimentu globál ho esperiénsia lokál hodi lori sientista sira hamutuk ho autoridade polítika, inovadór ho estudante sira, péritu internasionál ho komunidade timoroan sira, no líder sira ohin loron nian ho jerasaun sira tuir mai.

“Siénsia iha papel indispensavel iha jornada kresimentu nasaun nian. Ita iha buat barak atu aprende husi mundu no barak husi ita-nia koñesimentu no matenek rasik atu oferese ba planeta. Ita loke ita-nia odamatan ba sientista sira ne’ebé di’ak liu iha mundu, Laureadu Nobel sira, no inovadór sira atu ko’alia diretamente ho ita-nia estudante no joven sira,” Xefe Estadu dehan.

“Sira-nia prezensa iha ne’e la’ós de’it nu’udar priviléjiu no ida-ne’e mak oportunidade ida ba ita-nia foinsa’e sira atu hasoru malu ho matenek na’in sira husi ita-nia tempu, hodi husu pergunta, debate ideia sira, no imajina saida maka sira rasik bele alkansa loron ida,”. 

Xefe Estadu  hein katak, simeira ida-ne’e sai hanesan ponte ida entre koñesimentu globál no esperiénsia lokál. Hein katak konversa sira ne’ebé hahú iha Dili no parseria sira ne’ebé buras husi ne’e, dura liu simeira ida-ne’e no ajuda harii mundu ida ne’ebé matenek liu pasífiku liu, sustentavel liu.

Simeira ne’e esplora área temátika xave neen inklui Intelijénsia Artifisiál no Teknolojia Emerjente sira, Saúde, Bioteknolojia no Bem-Estar Umanu, Mudansa Klimátika no Sustentabilidade Ambientál, Konservasaun Biodiversidade no Solusaun Bazeia ba Natureza, Seguransa Ai-han no Agrikultura Sustentável, Edukasaun, Abilidade no Dezenvolvimentu Kapitál Umanu, Transformasaun Dijitál no Dezenvolvimentu Ekonómiku, Polítika Siénsia no Kooperasaun Globál, no Juventude, Inovasaun no Empreendedorizmu.

Tuir mai vizaun jerál ba programa simeira nian iha Loron dahuluk mak Chegada no Abertura ba Sci-Tech Expo 2026, Edisaun ba dala 4 (23 Agostu 2026): Partisipante sira to’o no ofisialmente hahú simeira ho abertura boot ba Sci-Tech Expo, hodi prepara iha terenu ba foku semana nian kona-ba inovasaun no dezenvolvimentu liuhusi espresaun inaugurál ba espozisaun sira.

Simeira loron 2  ne’e, Simeira Siénsia ba Dezenvolvimentu 2026  mak loron dahuluk iha  resepsaun Benvindu (24 Agostu 2026): Simeira prinsipál ofisialmente hahú ho Plenáriu Abertura no edisaun 4 husi EXPO Siénsia-Teknolojia nian, ho diskusaun painél nivel aas no programa animasaun sira iha palku ar livre, konklui ho Resepsaun Benvindu formál iha Palásiu Nobre.

Hamutuk ho programa prinsipál Simeira nian, série sesaun no kompromisu paralelu sira sei hala’o iha Dili laran tomak, ne’ebé organiza husi universidade Timor-oan sira, instituisaun governu nian no organizasaun parseiru sira seluk. Konvidadu internasionál distintu sira sei partisipa iha sesaun sira-ne’e, hodi fornese oportunidade sira ba interkámbiu sira ne’ebé foka liu ho estudante, peskizadór, ema sira ne’ebé halo polítika no instituisaun lokál sira.

Loron datoluk, Simeira Siénsia ba Dezenvolvimentu iha 25 Agostu 2026  foku ba jerasaun tuirmai no kolaborasaun ne’ebé kle’an, hahú ho diskursu prinsipál dadeer nian, tuir fali ho Sesaun Diálogu Juventude interativu ida, no konklui ho Workshop prátiku. Programa paralelu ida ne’ebé organiza husi universidade sira, instituisaun governu nian no organizasaun parseiru sira mós sei kontinua durante loron tomak, hodi permite peritu internasionál sira ne’ebé partisipa atu envolve diretamente ho instituisaun no komunidade Timor-oan sira iha área sira ne’ebé iha interese no espesializasaun komun.

Loron dahaat 26 Agostu,  vizita Kulturál ba Kampu ka loron imersaun kulturál ida-ne’ebé dedikadu ne’ebé partisipante sira hala’o vizita ba kampu ba Railaco no Atauro, oferese deskansa husi ambiente konferénsia nian hodi esplora patrimóniu lokál, komunidade, no paizajen naturál sira.

Loron dalimak 27 no 28 Agostu mak partisipante sira viajen ba rezerva animal fuik sira. Programa ne’e konklui ho viajen kalan ida ba Rezerva Animal Fuik sira Tambling iha Sumatra, Indonézia, hodi fornese ba partisipante sira esperiénsia direta ida kona-ba esforsu konservasaun no biodiversidade iha ambiente ekolojia ne’ebé úniku.

Entertantu, Vise Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku, Prezidente Komisaun Organizadór ba Eventu Estratéjiku Nasionál sira iha tinan 2026. Francisco Kalbuadi Lay subliña importánsia husi Simeira hodi harii futuru Timor-Leste nian liuhusi koñesimentu.

“Rekursu naturál de’it la sufisiente atu lori nasaun ne’e ba oin. Futuru Timor-Leste nian depende ba forsa, koñesimentu, no talentu povu timoroan nian. Simeira Siénsia ba Dezenvolvimentu reflete ambisaun ida ne’ebé simples maibé poderozu: atu liga Timor-Leste besik liután ho ideia sira, deskobrimentu, no ema sira ne’ebé forma ita-nia mundu, no atu garante katak koneksaun sira-ne’e kria oportunidade ba povu timoroan sira”, Nia hateten.

Simeira Siénsia ba Dezenvolvimentu 2026 reflete Timor-Leste nia opsaun deliberada atu tau nasaun joven, reziliente iha sentru diálogu sientífiku globál. Nu’udar nasaun ida ne’ebé joven liu iha mundu ho populasaun ida ne’ebé joven liu, Timor-Leste halo edukasaun no dezenvolvimentu kapitál umanu sai nu’udar fundasaun ba ninia soberania.

Simeira ne’e halo parte iha série eventu nasionál estratéjiku sira iha fulan Agostu 2026 ne’ebé dezeña atu reforsa pozisaun internasionál Timor-Leste nian no avansa dezenvolvimentu sustentável liuhusi edukasaun, diplomasia, no kooperasaun internasionál.

Partisipante distintu sira ne’ebé konfirmadu, Mohamed Abdelsalam, Sekretáriu-Jerál, Konsellu Musulmanu ba terseira idade sira, juis Mohamed Abdelsalam nu’udar  no Prémiu Zayed ba Fraternidade Umana, no Ko-Prezidente Relijiaun ba pás.
Péritu legál no líder interrelijiozu, nia hala’o papél sentrál ida iha preparasaun dokumentu 2019 nian kona-ba Fraternidade Umana ne’ebé asina husi Papa Francisco no Grande Imam Ahmed Al-Tayeb.

No Frances H. Arnold, prémiu nobel iha Kímika, 2018, Profesór Linus Pauling nian iha Enjeñaria Kímika, Biokímika no Bioenjeñaria iha Caltech, no Diretór ba Sentru Bioenjeñaria Rosen. Simu prémiu Nobel ba evolusaun direta enzimas;nia laboratóriu uza evolusaun hodi dezeña proteína sira ne’ebé útil ba medisina, kímika no indústria sustentável.
David Beasley.

Prémiu Nobel ba Pás, 2020 (World Food Program), fundasaun rockefeller Trustee no eis-Diretór Ezekutivu ba Programa Mundial ba Alimentasaun ONU nian, ne’ebé simu Prémiu Nobel ba Pás iha nia lideransa hodi luta hasoru hamlaha no kontra nia utilizasaun hanesan arma funu nian.

Gilles Brassard, Prémiu Turing, 2025, profesór Siénsia Komputadór nian iha Université de Montréal no Katedra Peskiza Kanadá nian iha Siénsia Informasaun Kuántika. Fahe Prémiu Turing ho Charles Bennett tanba funda siénsia informasaun kuántika no transforma komunikasaun no komputasaun ne’ebé seguru.

Whitfield Diffie, Prémiu Turing, 2015, bolseiru konsultór iha Stanford nia Sentru ba Seguransa no Kooperasaun Internasionál no Profesór Vizitante Honoráriu iha Royal Holloway. Fahe Prémiu Turing ho Martin Hellman ba kriptografia xave-públika, fundasaun ida ba seguransa dijitál modernu.

Jack Dongarra, Prémiu Turing, 2021 profesór Distintu iha Universidade Tennessee no Membru Peskiza Distintu iha Laboratóriu Nasionál Oak Ridge. Rekoñesidu ba algoritmu numériku sira no biblioteka software ne’ebé sentrál ba komputasaun ho dezempeñu aas.

Leander Heldring, universidade Northwestern, Eskola Jestaun Kellogg, profesór Asosiadu no afiliadu peskiza CEPR nian, estuda oinsá Governu no instituisaun sira bele fasilita ka difikulta inovasaun, empreendedorizmu no kreximentu, hodi uza evidénsia istórika no métodu empíriku sira.

Torsten Hoefler, prémiu ACM iha Komputasaun, 2024, profesór iha ETH Zurich, Diretór ba Laboratóriu Komputasaun Paralelu Eskalável, no Xefe Arkitetu ba IA no Aprendizajen Mákina iha Sentru Nasionál Superkomputasaun Suisa nian.

Sir Tim Hunt, prémiu Nobel iha Fzsiolojia ka Medisina, 2001, líder Grupu Eméritu iha Institutu Francis Crick. Fahe Prémiu Nobel tanba deskobre siklina, proteína ne’ebé ajuda kontrola bainhira sélula sira haketak malu,  – sentrál hodi komprende kankru.

Yannis Ioannidis, Eis-Prezidente ACM, Profesór Informatika no Telekomunikasaun nian iha Universidade Atenas no Fakuldade Asosiadu iha Sentru Peskiza Athena, serbisu iha jestaun dadus no infraestrutura dijitál boot sira.

Benjamin List, Prémiu Nobel iha Kímika, 2021 Diretór no Membru Sientífiku iha Institutu Max Planck ba Peskiza Karvaun nian. Fahe Prémiu Nobel ba organokataliza asimétrika, halo kímika sai simples, moos no presiza liu.
Robert C. Merton prémiu Nobel Memorial iha Siénsia Ekonomika, 1997

Eskola Jestaun Distintu Profesór Finansa nian iha MIT Sloan no Profesór Eméritu Universitáriu nian iha Harvard. Fahe Prémiu Nobel Memoriál ba métodu foun ida atu valoriza derivadu finanseiru sira.

Sir Konstantin Novoselov, prémiu Nobel iha Fízika, 2010, Profesór Sentenáriu Tan Chin Tuan iha Universidade Nasionál Singapura nian. Fahe Prémiu Nobel ba nia serbisu kona-ba grafenu no agora peskiza hela materiál foun sira ho dimensaun rua no “intelijente”.

Frederick J. Ramsdell, prémiu Nobel iha Fzsiolojia ka Medisina, 2025, ko-fundadór no Prezidente Konsellu Konsultivu Sientífiku iha Sonoma Biotherapeutics. Simu Prémiu Nobel ba deskoberta sira kona-ba toleránsia imunidade periférika, hodi forma terapia foun sira ba moras autoimune.

James A. Robinson,prémiu Nobel Memorial iha Siénsia Ekonómika, 2024 Profesór Universitáriu iha Eskola Polítika Públika Harris nian iha Universidade Chicago nian. Fahe Prémiu Nobel Memoriál tanba estuda oinsá instituisaun sira forma no afeta prosperidade.

Kailash Satyarthi prémiu Nobel ba Pás, 2014 fundadór ba Fundasaun Labarik Kailash Satyarthi. Fahe Prémiu Nobel ba Pás ba nia luta hasoru supresaun ba labarik sira no ba labarik ida-idak nia direitu ba edukasaun.

Brian P. Schmidt prémiu Nobel iha Fízika 2011, Distintu Profesór Astronomia iha Universidade Nasionál Austrália nian no Prezidente eleitu hosi Uniaun Astronómika Internasionál. Fahe Prémiu Nobel tanba deskobre espansaun universu nian ne’ebé maka aselera.

Sara Seager prémiu Kavli iha Astrofízika, 2024, Profesór Klase 1941 iha MIT, serbisu iha área fízika, siénsia planetária no aeronáutika. Kontribui ho Prémiu Kavli ba serbisu pioneiru kona-ba atmosfera exoplaneta sira no buka moris iha Rai nia li’ur.

Howard-Yana Shapiro Sientista Ai-horis no peskizadór agrofloresta Distintu Membru Senior iha CIFOR-ICRAF/World Agroforestry no Membru Senior iha iha Siénsia Plantas iha UC Davis. Lidera projetu jenoma kakau globál no harii Konsórsiu Ai-horis Orfonatu Afrikanu.

Richard S. Sutton, Prémiu Turing, 2024, Profesór Siénsia Komputasaun nian iha Universidade Alberta no Xefe Asesór Sientífiku iha Amii. Rekoñesidu ba fundasaun aprendizajen ho reforsu nian, sentrál ba IA moderna.

Sonam Dechan Wangchuck Sua Alteza Real Prinseza Bhutan, Membru husi Familia Reál Bhutan nian Oan-feto hosi Liurai Dahaat Bhutan nian, Jigme Singye Wangchuck, no alin-feto ida husi Liurai atuál. Nia iha lisensiatura iha relasaun internasionál husi Universidade Stanford no mestradu iha direitu husi Eskola Direitu Harvard nian, no lidera ona estabelesimentu husi instituisaun legál xave sira iha Butan, inklui serbisu nu’udar Prezidente hosi Institutu Jurídiku Nasionál Bhutan nian no Eskola Direitu JSW nian. Nia iha lista nu’udar oradór alternativa ba plenária abertura Simeira nian.

Jornalista: Nelson de Sousa 

Editór: Florencio Miranda Ximenes

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!