Top

Delegasaun mídia ASEAN kontinua viajen bá Fujian hafoin esplora Guangxi

Delegasaun jornalista husi nasaun ASEAN iha loron dahaat hala'o vizita ikus bá fatin sira hanesan, China-Singapura Nanning International Logistics Center, China-ASEAN Mercantile Exchange, China-ASEAN Artificial Inteligence Application Cooperation Center, China-ASEAN Healthcare Cooperation Center (Guangxi), (18/09/2026). Foto Tatoli/Arminda Fonseca.

NANNING (XINA), 19 Setembru 2026 (TATOLI) – Delegasaun jornalista husi nasaun ASEAN, inklui Timor-Leste, kontinua sira-nia viajen iha sábadu ne’e bá Provínsia Fujian, Xina, hodi partisipa iha Workshop Media ASEAN, hafoin liu tiha loron haat esplora dezenvolvimentu, kultura, ambiente, infraestrutura, komérsiu, no inovasaun teknolójiku iha Rejiaun Autónoma Guangxi Zhuang.

Viajen iha Guangxi konklui iha sesta-feira (18 Setembru) ho jantar ida ne’ebé Gabinete Negósiu Estranjeiru hosi Rejiaun Autónoma Guangxi Zhuang organiza iha Sky Bar, iha andár 52 Otél Ming Du Lakeside, Nanning.

Jantar ne’e sai oportunidade ba jornalista sira husi nasaun ASEAN no arseiru sira iha Xina atu fahe esperiénsia, hametin amizade no harii rede kooperasaun entre mídia sira hafoin halo viajen hamutuk durante loron haat.

Adjuntu Diretór-Jerál Gabinete Negósiu Estranjeiru Guangxi, Liang Ying, hato’o apresiasaun ba jornalista sira ne’ebé mai husi nasaun oioin hodi obseva diretamente dezenvolvimentu iha Guangxi no kooperasaun Xina-ASEAN nian.

Nia hatete katak vizita delegasaun jornalista sira koinside ho dezenvolvimentu signifikativu sira iha rejiaun, inklui Projetu Kanál Pinglu no preparasaun ba Expo Xina-ASEAN (CAEXPO) ba da-23.

“Bee sira husi Kanál Pinglu suli husi foho sira Guangxi nian bá Golfu Beibu, hafoin bá Tasi Súl Xina nian, no ba oin ba ita-boot nia nasaun rasik. Ne’e maka bee sira husi konetividade, oportunidade no amizade nian”, Liang Ying dehan.

Nia hatutan katak CAEXPO sai nu’udar hanesan plataforma vitál ida ne’ebé liga Guangxi ho nasaun sira ASEAN nian no mundu tomak.

“Plataforma Xina-ASEAN Expo nia orijen iha Nanning, Guangxi, ida-ne’e liga nasaun sira ASEAN nian, liga ho mundu luan liu, no lori ita bá futuru ida ne’ebé hamutuk. Ida-ne’e sai hanesan ponte ida ba kooperasaun, benefísiu mútuu, no ligasaun entre ema sira”, nia afirma

Liang Ying hatete katak viajen loron haat ne’e fó oportunidade ba delegasaun mídia atu observa aspetu oioin Guangxi, hahú husi beleza ambientál no rikusoin kulturál to’o dezenvolvimentu industriál no inovasaun teknolójika.

Nia espera katak esperiénsia ne’e sei enkoraja mídia sira husi Xina no ASEAN atu kontinua serve hanesan ponte ida ne’ebé haburas kompriensaun mútua entre povu husi rejiaun rua ne’e.

“Ami hein atu kontinua uza mídia hanesan ponte ida no sinseridade hanesan ligasaun ida hodi hakerek hamutuk istória furak sira seluk kona-ba kompriensaun mútua, solidariedade, no prosperidade fahe entre Xina no ASEAN”, nia hatete.

Iha biban ne’e, Domingos Tilman, jornalista husi Timor-Leste, hato’o diskursu hodi reprezenta delegasaun mídia ASEAN.

Domingos hato’o apresiasaun ba Sentru Komunikasaun Imprensa Internasionál Xina (CIPCC, sigla inglés) no Gabinete Negósiu Estranjeiru Guangxi tanba organiza atividade ne’e no fó benvindu ba partisipante sira durante sira-nia tempu iha Guangxi.

“Nu’udar jornalista husi Timor-Leste, membru foun liu husi família ASEAN hanesan onra ida ba ha’u atu hamutuk ho ha’u-nia kolega ASEAN sira”, nia hatete.

Domingos realsa katak iha Guangxi hatudu kombinasaun entre patrimóniu kulturál no dezenvolvimentu modernu, hahú husi tradisaun sira Nixing Pottery no múzika étnika to’o konstrusaun husi Kanál Pinglu, Portu Intelijente Golfu Beibu nian, no avansu iha intelijénsia artifisiál.

Nia destaka Kanál Pinglu hanesan esperiénsia importante ida iha vizita ne’e, tanba projetu ne’e hatudu esforsu sira hodi hametin konetividade entre rejiaun interiór sira Xina nian, tasi, no rota komérsiu rejionál.

Nia mós subliña papél importante mídia nian atu halo asuntu sira kona-ba dezenvolvimentu, komérsiu, no diplomasia sai asesivel no komprensivel liután ba públiku.

“Nu’udar profisionál mídia nian, ami-nia papél atu fó sai faktu sira. Ami hanesan harii ponte sira. Ita tradús infraestrutura, komérsiu, no diplomasia ba istória sira ne’ebé liga ema reál sira liuhusi fronteira nasionál sira”, nia salienta.

Nia espera katak vizita ne’e sei sai pontu partida ida ba interkámbiu mídia, kobertura konjunta, no kooperasaun institusionál ne’ebé besik liu entre mídia ASEAN no Xina.

Loron haat esplora Guangxi

Delegasaun nia atividade iha Guanxi hahú iha loron 15 Setembru iha Nanning, ho vizita bá Universidade Arte Guangxi no Muzeu Múzika Étnika Guangxi, tuir fali ho vizita bá Muzeu Rejiaun Autónoma Guangxi Zhuang hodi aprende múzika, kultura, no istória komunidade lokál.

Husi Nanning, grupu ne’e halo viajen bá Sidade Qinzhou, hodi vizita Rezerva Naturál Mangrove Blue Bay, área Portu Qinzhou ne’ebé liga ba Korredór Komérsiu Rai-Tasi Internasionál Foun, no Muzeu no Sentru Esperiénsia Serámika Qinzhou Nixing.

Iha loron 16 Setembru, itineráriu kontinua ho vizita sira bá Sentru Inovasaun Portu Intelijente Golfu Beibu, Teknolojia Enerjia Foun Guangxi CNGR, no Parke Industriál Qinzhou Xina-Malázia.

Delegasaun ne’e mós vizita Projetu Kontrolu Bee Madao iha Kanál Pinglu hodi observa dezenvolvimentu infraestrutura ne’ebé dezeña atu hametin transporte marítimu no konetividade Guangxi ho tasi.

Hafoin konklui atividade iha Qinzhou, partisipante sira filafali bá Nanning hodi hola parte iha eventu sira ne’ebé relasiona ho CAEXPO.

Iha loron 17 fulan Setembru, delegasaun atende no halo kobertura ba abertura Expo Xina-ASEAN (CAEXPO) no Simeira Negósiu no Investimentu Xina-ASEAN (CABIS) ba da-23 iha Sentru Konvensaun no Espozisaun Internasionál Nanning.

Jornalista sira vizita pavillaun oioin no kabina sira ne’ebé reprezenta nasaun sira ASEAN, inklui Timor-Leste, ne’ebé hatudu produtu lokál oioin.

Iha kalan, partisipa iha Meza Redonda Jornalista Xina-ASEAN hamutuk ho jornalista sira hosi Guangxi hodi troka hanoin kona-ba relasaun no futuru kooperasaun mídia entre Xina no ASEAN.

Iha loron 18 Setembru, delegasaun ne’e kontinua vizita bá sentru kooperasaun Xina-ASEAN oioin iha Nanning, inklui Bolsa Merkantíl Xina-ASEAN (CAMEX) no Sentru Kooperasaun Aplikasaun Intelijénsia Artifisiál Xina-ASEAN.

Iha sentru kooperasaun IA nian, jornalista sira observa rasik aplikasaun oioin husi intelijénsia artifisiál, hahú husi robó sira, teknolojia tradusaun lian nian, no dispozitivu eletróniku to’o transporte intelijente, servisu kuidadu saúde no teknolojia diagnóstiku.

Delegasaun ne’e mós observa utilizasaun plataforma NOVA AI iha produsaun drama badak sira, hodi hatudu oinsá teknolojia ne’e la’ós de’it uza iha indústria no servisu públiku, maibé mós iha setór kriativu.

Viajen ne’e lori jornalista sira husi Nanning bá Qinzhou no filafali bá Nanning, oferese esperiénsia kona-ba kultura no istória, konservasaun ambientál, operasaun portuária no lojístika, indústria enerjia foun, konstrusaun kanál, komérsiu Xina-ASEAN no avansu teknolójiku sira.

Jantar iha sesta-feira kalan marka konkluzaun ba atividade delegasaun nian iha Guangxi. Liang Ying, iha nia diskursu, konvida partisipante sira atu kontinua amizade no kooperasaun entre Xina no ASEAN.

Notísia relevante: CAMEX prepara pavillaun Timor-Leste hodi promove produtu lokál iha merkadu Xina

Jornalista: Arminda Fonseca 

Editora: Maria Auxiliadora 

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!