Eskritór Pe. Martinho bele mate maibé nia obra nunka mate

DILI, 22 Agostu 2026 (TATOLI)—Ó bele fila ona ba Maromak nia uman, maibé ó-nia ain-le’ut habahat iha mundu ne’e rohan laek. Ó-nia hamnasa-midar ohin nakfilak an sai anin, huu hamaus hela hakmatek rohan laek ne’ebé ó husik hela. Horsehik ita homan mehi hamutuk, ohin ha’u homan de’it orasaun ba ó.
Notísia Relevante: Padre Martinho Gusmão hakotu iis iha HNGV
Ohin, Sábadu (22 Agostu 2026) lorokraik, tuku 17h30, ani be huu lor ilia rekadu husi rai ne’e sikun-sikun. Lia rekadu wa’in ba wa’in ema hakerek suli hakonu Amo Martinho Gusmão nia varanda facebook ho lia tatoli be naisin.
“Adesu belu Amu Martinho Gusmão. Maria Rainha sadia ita atan, manán ba nia dame rohan laek,” Pe. Joaquim Sarminto, SJ, hakerek iha ninia varanda facebook.
“Ha’u-nia maun, ha’u-nia motivadór, ha’u-nia mestre iha Filozofia Polítika Dr. Martinho G.S. Gusmão. Saudades ita-nia hamutuk. Hakmatek iha NAI nia kadunan santu. Ha’u sente lakon ema di’ak ida,” Elidio Agusto Guterre hakerek iha ninia varanda facebook hodi tau fotografia sira durante sira halo atividade akadémiku hamutuk iha mundu ne’e.
“Eterno dsecanco ha’u-nia dosente Filozofia Polítika, Étika Filozófiku, Ateizmu Kontemporáneo, Hermeneutika no dosente orientadór ba haú-nia traballu konkluzivu Dr. Martinho G. S. Gusmão. Lalehan sadia ita-nia salan no anjo sira lori it aba Nai nia reinu,” Alo caet hakerek iha iha ninia varanda facebook.
“Deskansa ho pás, maun. Obrigadu ba konstribuisaun tomak ne’ebé ita halo ona ba povu no Estadu ida-ne’e,” Armindo Moniz Amaral hakerek iha ninia varanda facebook.
“Padre Martinho G. S Gusmão, ita-nia dedikasaun ba Timor-Leste liuhusi obra hakerek artigu, hanoin krítiku, filozófiku, matenek iha artikulasaun liafuan, hakerek livru to’o ona nia rohan iha mundu ida-ne’e. Agradese bai ta-nia kontribuisaun. Ha’u ema ida-ne’ebé gosta lee ita-nia artigu iha jornál sira iha iha Timor-Leste kona-ba asuntu sosiál no polítika, lei no selu-seluk tan. Timor-Leste lakon matenek-na’in ida, livru lubuk ida-ne’ebé ita hakerek sei sai memória no referénsia ne’ebé nunka mate,” Delsio Guimarães hakerek iha ninia varanda facebook.

Amu Martinho Germano da Silva Gusmão (58) hakotu iis iha Ospital Nasionál Guido Valadares (HNGV), iha Sábadu (22 Agsotu 2026), hafoin hala’o tratamentu intensivu iha Ospitál refere.
Amu Martinho Germano da Silva Gusmão ne’ebé moris iha Baukau, 22 Maiu 1968 ne’e hanesan figura timoroan ida-ne’ebé iha esperiénsia barak iha área relijiaun, filozofia, teolojia, edukasaun no literatura.
Durante moris, nia hakerek ona livru lubuk ida inklui “Menantikan Lorsa’e”; “Dekolonizasaun”; “Sabemos, e Podemos, e Devemos Vencer” kona-ba pensamentu lideransa Rezisténsia liuliu livru kona-ba Nicolau dos Reis Lobato ne’ebé lansa iha Palásiu Prezidensiál iha 30 Novembru 2018.
Maske ho kondisaun moras no iha kondisaun atu hala’o konsulta iha klinika “iCare” (Integrated care Clinic (ICC) Vila Verde, Dili, ho kondisaun isin be fraku no lian be koa’lia sai neineik hanesan lian belit metin iha nia kakorok talin, Amo Martinho Germano da Silva Gusmão, hateten ba ha’u;
“Cancio, ha’u hakerek hela livru ida. Ha’u hakarak lansa ita tempu badak,” nia dehan ho lian neineik hodi la temi sá livru mak nia haketel. “Di’ak amu. Ha’u prontu atu fó apoiu. Maibé, agora amu konsulta lai, hanoin moras ne’e lai, bainhira rekupera ona, ita hamutuk sei lansa amu nia livru ne’e,” ha’u dehan ba amu Martinho hodi fó korajen.
Kle’ur ba kle’u, hafoin hasoru malu iha ICC, ha’u rona Amo Martinho hala’o tratamentu iha Indonézia nia fila mai Timor ho kondisaun estável. Loron ida, iha lorokraik ida, ha’u haree-hetan Amo Martinho ho oin midar hamriik iha Igreja Sagrado Kurasaun De Jesus Bekora nia oin. Ha’u-nia laran ne’e haksolok; “Ha’u-nia koleha Amo Martinho rekupera fali ona,” ha’u ko’alia ab ha’u bia an rasik. Maibé, ohon (sábadu, 22 Agostu 2026), ha’u rona lia rekadu, Amo Martinho hakotu ona iis iha HNGV.
Hanesan Amo Martinho nia hamnasa-midar be ohin nakfilak an sai anin, ne’ebé huu hamaus hela hakmatek rohan laek ne’ebé nia husik hela, Amu Martinho nu’udar belun-di’ak ida-ne’ebé tandu ha’u hodi kuñese mundu jornalizmu no lori ha’u sai jornalista to’o ohin loron.

Hafoin Timor-leste ukun arsik an, ita tinan 2001, Pe. Martinho Germano da Silva Gusmão harii revista Dioseze Baukau nian hanaran “OASIS”. Husi Suku Gariuai, ha’u koko habrani an ba tuir rejistu iha Dioseze Baukau atu aprende sai jornalista. Ha’u dere odamatan no tama ba Pe. Martinho nia kna’ar fatin.
“Bomdia, amu.”
“Bomdia, ita-boot mai husi ne’ebé.”
“Ha’u mai husi Gariuai.”
“Ai, deskulpa, ha’u la simu ema Gariuai-oan sira tanba mesak muturabu tantanan de’it ne’e.”
“Maibé, amu, ha’u hakarak koko no aprende sai jornalista.”
“Ha’u dehan, imi Gariuai ne’e mesak muturabu de’it.”
“Maibé, ha’u iha vontade hakarak sai jornalista, amu.”
“Ok, se hakarak tebes duni, agora ha’u simu no aban mai fali servisu. Maibé, mai iha ne’e labele hanoin muturabu de’it.”
“Di’ak no obrigadu, amu.”
Durante fulan rua hala’o kna’ar hanesan jornalista iha revista Dioseze Baukau “OASIS”, tanba karik ha’u ko’alia barak liu no tanba karik ha’u hatene hakerek uitoan, Pe. Martinho Germano da Silva Gusmão, Indika no fó fiar ba ha’u atu tuir formasaun jornalizmu báziku durante fulan neen (Maiu-Outubru 2001) iha Lembaga Pers Dr. Soetomo (LPDS) Jakarta-Indonézia.
Bainhira formasaun ramata iha fulan Outubru 2021 nia rohan, ha’u fila hikas mai Baukau, revista OASIS ne’ebé lidera husi Pe. Martinho Germano da Silva Gusmão ne’e taka tanba Pe. Martinho Germano da Silva Gusmão tuir formasaun Superiór iha área Filozofia, estudu nível pós-graduasaun no estuda iha área Ciência Política iha Roma, Italia.
Iha tinan 2022, Konferénsia Episkopál Timorense (CET) klarifika katak Martinho Gusmão lakon estatutu klerikál ho forma permanente, tuir Reskritu númeru 3593/21, nune’e nia fila ba vida nu’udar leigu.
Iha tinan ne’ebé hanesan. Martinho Gusmão tama ba arena polítika ho nia kandidatura ba Prezidente Repúblika Timor-Leste ba períodu 2022–2027. Nia aprezenta nia kandidatura ho mensajen kona-ba konsensu nasionál no konstrusaun sosiedade solidária no fraterna.
Pe. Martinho Germano da Silva Gusmão nia mate husik hela ninia ain-le’ut ne’ebé habahat iha mundu ne’e rohan laek, hanesan poeta Indonézia, Sapardi Djoko Damono, hakerek poezia “ Berjalan di Belakang Jenazah” ho fraze balun nune’e;
“… …Ai-hun sira hamriik hakruuk, iha loromatan nia leten, tempu ne’e sente mamuk be mamuk, bainhira ita hakat iha hakmatek ida-nia laran, laiha tan lian ne’ebé hasee ita, só lalatak de’it mak hela netik iha anin be suut, lori isin-lolon iha rai ida-nia hako’ak no matan-ween monu lahó laran susar”.
TATOLI

