Padre Martinho Gusmão hakotu iis iha HNGV

DILI, 22 Agostu 2026 (TATOLI) – Padre Martinho Germano da Silva Gusmão, sábadu ne’e hakotu ona peregrinasaun husi mundu iha Ospital Nasionál Guido Valadares (HNGV, sigla portugés), Bidau, Dili.
Padre Martinho Gusmão moris iha Baucau iha loron 22 Maiu 1968 no hakotu iis ho idade 58. Nia hahú baixa ICU iha opsitál nasionál iha loron 02 Jullu hodi halo tratamentu intensivu ba nia kondisaun saúde, maibé informasaun tristeza hafalun povu Timor-Leste iha loron-sábadu, 22 Agostu 2026. Mate-isin oras ne’e lori ona ba nia rezidénsia Bekora.
Notisia relevante: CET: Martinho Gusmão lakon-nia Estadu Klerikal ho maneira permanente
Padre ne’e hasai kursu iha área Filozofia, estudu nível pós-graduasaun no estuda iha área Siénsia Polítika iha Roma, Itália. Nia mós hakerek livru kona-ba istória no pensamentu lideransa Rezisténsia l kona-ba Nicolau dos Reis Lobato, ne’ebé lansa iha 30 Novembru 2018 liubá. Husi parte HNGV seidauk f0-sai motivu husi falesimentu ne’e.
Biografia
Martino Gusmão moris iha tinan 1968 husi Francisco Gusmão no Amélia da Silva. Nia frekuenta eskola primária (1974–1983) no eskola pré-sekundária (1983–1985) iha instituisaun Saleziana iha Baucau.
Tuir fali ho ensinu sekundáriu to’o tinan 1989 iha Semináriu Sancti Dominici iha Hokeng iha illa Indonézia, Flores, no estudu universitáriu iha filozofia iha Malang husi tinan 1991 to’o 1995.
Nia kompleta mestradu iha Malang entre tinan 1996 no 1998, no mestradu daruak iha Siénsia Polítika Pogorika iha Universidade Gresia Roma 2002 to’o 2005.
Iha loron 26 fulan-Fevereiru tinan 1998, Gusmão hetan ordenasaun nu’udar diákonu iha Katedrál Malang, no iha loron 8 fulan-Setembru, nia hetan admisaun iha presbitériu Dioseze Baucau nian.
Durante tinan dahuluk Timor Lorosa’e nia independénsia, Gusmão hala’o knaar nu’udar prezidente ba Komisaun Justisa no Pás Dioseze Baucau nian. Iha kapasidade ida-ne’e, nia husu atu prosesa violasaun direitus umanus ne’ebé komete durante okupasaun Indonézia. Nia argumenta katak amnistia ida sei hamosu de’it laran-moras no katak la presiza rekonsiliasaun entre ema Indonézia no Timor-oan sira.

Husi tinan 2007 to’o 2013, Gusmão hala’o kna’ar nu’udar Igreja Katólika nia reprezentante iha Komisaun Nasionál Eleitorál (CNE) nu’udar mós portavós komisaun nian. Iha loron ikus kampaña eleisaun prezidensiál tinan 2007 iha Timor-Leste, Gusmão publikamente fó apoiu ba Fernando de Araújo, kandidatu ba Partidu Demokrátiku (Partido Democrático).
Iha tinan 2014, bainhira prepara ba selebrasaun bisentenáriu tinan 2015 nian kona-ba to’o estátua Saun António nian—objetu venerasaun lokál nian—Gusmão, iha momentu ne’ebá pároku Manatuto nian, husu ba ministru Transporte Gastão Sousa veíkulu ida hodi tulun ho preparasaun sira.
Iha 2017, Sousa hetan akuzasaun ba uzu ilísitu ba veíkulu ofisiál ida ba objetivu ida-ne’e; konsekuentemente, iha 2018, Sousa, Gusmão, no sira seluk (hasoru akuzasaun ketak) lori ba julgamentu, maibé Gusmão hetan absolvisaun.
Nia deskreve akuzasaun korupsaun hasoru nia hanesan motivasaun polítika. Nia defende katak prosesu tribunál nian viola konkordatu entre nasaun no Vatikanu no nota katak nein Ministériu Públiku ka tribunál la notifika Bispu Baucau nian kona-ba kazu ne’e liuhosi eskrita, hanesan ezije hosi akordu. Liután, Gusmão rekuza atu kumpre juis nia ezijénsia katak nia labele hatais amlulik nian iha tribunál.
Iha loron 29 fulan-Janeiru tinan 2020, Gusmão fó-sai ninia desizaun atu renunsia ba amlulik, movimentu ida ne’ebé ikusmai no ofisialmente konfirma iha loron 20 fulan-Janeiru tinan 2021.
Iha loron 30 fulan-agostu, Bispu Basílio do Nascimento suspende nia hosi knaar igreja nian hotu, hodi loke dalan ba Gusmão atu fó-sai iha loron 1 fulan-Setembru katak nia iha intensaun atu kandidata-an nu’udar kandidatu iha eleisaun prezidensiál Timór-Leste 2022 nian.
Papa Francisco liberta formalmente nia hosi estadu klerikal iha loron 27 fulan-novembru tinan 2021. Gusmão hetan eliminasaun iha primeira volta eleisaun nian, hetan deit votu 8.598 (1.3%).
Gusmão hanorin iha Institutu Filozofia no Teolojia iha Dili. Nia mós mosu iha emisora edukasionál TVE/TL. Aleinde ne’e, nia hakerek ona livru oioin. Ninia biografia kombatente independensia Nicolau Lobato aprezenta iha tinan 2018 iha eventu ne’ebé hala’o iha Palasiu Prezidensial. Biografia ne’e foti husi https://de.wikipedia.org/wiki/Martinho_Gusm%C3%A3o
Notisia relevante: Suspende hosi knaar saserdósiu, Padre Martinho prepara kompete iha Eleisaun Prezidensiál
TATOLI

