iklan

HEADLINE, MUNISÍPIU, OÉ-CUSSE (RAEOA)

PNTL RAEOA Detein Joven Na'in-Tolu Deskonfia Atu ba Sa’e Sintu

PNTL RAEOA Detein Joven Na'in-Tolu Deskonfia Atu ba Sa’e Sintu

Joven na’in-tolu ne’e PNTL Oé-Cusse kaptura iha Portu Mahata tanba deskonfia komete atividade ilegál. Imajen/Cipriano Colo

OÉ-CUSSE, 23 agostu 2019 (TATOLI) – Operasaun konjunta iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-Cusse Ambeno (RAEOA), kompostu husi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) no FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), detein joven na’in-tolu husi Munisípiu Baucau, ne’ebé deskonfia atu ba sa’e sintu iha Indonézia.

Segundu Komandante PNTL RAEOA, Superintendente Asistente Paulino Carmo Pereira, hateten liuhosi operasaun konjunta mak deteta joven sira ne’e iha Ró Nakroma, bainhira pasa revista no konsege hetan faktu balun ne’ebé fortifika indikasaun katak sira membru arte-marsiál, ne’ebé Governu liuhosi rezolusaun bandu atividade grupu ne’e iha Timor-Leste.

“Faktu sira mak hanesan vídiu iha sira nia memória telefone, kona-ba atividade grupu arte-marsiál”, tenik Paulino Carmo iha Kuartél PNTL RAEOA, Santa Rosa, sesta ne’e.

Nia akresenta, joven ho inisiál RC, JS no JL, ne’e mós deklara rasik ba operasaun konjunta katak sira mai ho ró atu ba sa’e sintu iha Indonézia.

“Sira na’in-tolu mai hosi Díli ho Ró Nakroman no ami kaptura iha ró laran iha Portu Mahata, ohin”, nia informa.

RC uza passporte Timor-Leste no sai hanesan fasilitadór ba JS ho JL, ne’ebé la iha passaporte atu halo tránzitu iha Oe-cusse hodi hakat liu ba nasaun viziñu.

Oras ne’e dadaun, joven sira ne’e iha hela sela PNTL RAEOA, hodi submete ba prosesu identifikasaun hodi bele prosesa tuir prosedimentu legál.

Tanba ne’e, nia salienta, durante identifikasaun hetan prova forte no kompletu, sei konstitui ba arguidu hodi enkamiña ba Ministériu Públiku.

Entretantu, iha 2 jullu 2013, Governu liuhosi Konsellu Ministru estraordinária, hasai rezolusaun Governu númeru 16/2013 kona-ba estinsaun grupu arte-marsiál no determina estinsaun ba grupu PSHT, KERA SAKTI no KORK, hodi bandu totál kontinuasaun ba kualkér atividade.

Rezolusaun ne’e define medida lubun ida ne’ebé atu estabelese hikas fali órden públika no hakmatek iha sosiedade, ne’ebé hetan ameasa husi hahalok hirak ne’ebé mak grupu ne’e halo.

Nune’e mós iha Parlamentu Nasionál (PN) aprova iha 6 marsu 2017 no Prezidente Repúblika promulga iha 12 abril 2017, lei númeru 5/2017, 19 abríl kona-ba rejime jurídiku kona-ba prátika arte-marsiál, rituál sira, no arma branka, no alterasaun ba kódigu penál.

Lei ne’e mai hodi kriminaliza prátika no ezersísiu ilísita arte-marsiál no prátika rituál sira iha kontestu arte-marsiál.

Bainhira prátika hosi elementu sira F-FDTL, forsa seguransa, majistradu sira, ofisiál justisa, funsionáriu estadu no ajente administrasaun públika ne’ebé responsável ba prevensaun no represaun ba atividade ilísita sira ne’ebé ko’alia iha lei ne’e ho pena prizaun tinan 6 to’o 10.

Lei ne’e rasik, hafoin publika no la halo sosializasaun másimu ba povu maibé alerta maka’as liu iha atuasaun.

Jornalista: Cipriano Colo

Editór: Xisto Freitas

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!