DILI, 01 setembru 2019 (TATOLI) –Tribunal Distritál Dili (TDD) kontinua halo julgamentu ba “sindikatu” ne’ebé mak ‘futu lia’ dezvia benefisiáriu ba pensaun veteranu ho martires balun nia osan.
“Sindikatu” kompostu husi ema nain sia (9) ne’ebé ho prozisaun serbisu la hanesan, mas koñese malu di’ak tebes. Sira ida-idak fahe knar ba malu atu oinsá mak bele fasilita dezvia ka dezblokeia benefisiáriu sira nia osan pensaun veteranu ho martires sira nian.
Sira hirak ne’e mak arguido JS, OP, MA, MP, AC, CJM, CNL, DJC ho DM. Husi sira nia aktu ne’e, Ministériu Públiku (MP) akuza sira ho krime haat mak hanesan krime fartu agravadu, korrupsaun pasiva, burla agravadu no falsifikasaun dokumentu públiku, ne’ebé mak fó prezuiju ba osan estadu hamutuk U$77,362.00 liu husi kompensasaun konta bankária vítima martires sira nian.
Liu husi arguido DM nia depoimentu ba Tribunal, rekoñese katak, sira (arguido-red) falsifika dokumentu kona-ba atu hetan osan veteranu. Tanba nee, nia parte rekoñese aktu nee ladún di’ak, nune’e husu deskulpa ba iha vítima sira, no prontu atu fó fila vítima sira nia osan liu husi konta bankária.
“Dokumentu sira ne’e ami mak halo, hatene ida ne’e sala, tanba ne’e prontu atu fó fali osan,” arguido DM konfesa ba tribunal iha audiénsia laran, segunda (30/09/2019).
Rona tiha deklarasaun ne’e juis koletivu, kompostu husi Juis Antonino do Carmo, Ivan Antonino no Maria Solana, deside julgamentu adia fali ba loron 12 fulan outubru 2019, tuku 09:00 OTL.
Iha julgamentu ne’e, Ministériu Públiku reprezenta Prokuradora Lydia Soares, Hernani Rengzer no arguido sira hetan asisténsia legal husi Defensora Públika Joana de Jesus no advogadu privadu Agostinho de Jesus.
Akuzasaun MP
Husi arguido sira ne’e balu hanesan funsionáriu Banco Nacional Ultramarinho (BNU) fasilita transfere osan ho valor US$77,362.00 ne’ebé estadu atu nu’udar pensaun veteranu ba sira nia konta bankária privadu.
Husi indísiu forte kontra arguido sira katak Lazada ABA nu’udar rekerente pensaun ba martires kombatente, SA nu’udar rekerente pensaun ba martires ba kombatente, IA nu’udar rekerente pensaun ba martires kombatente no ADC, mós nu’udar rekerente pensaun ba martires kombatente.
Lezadu sira hanesan, FDCAS, MMC, JMBM, MC alias “Miki”, TB, AC, nu’udar rekerente ne’ebé mak trata pensaun martires no mós sobrevivente ne’ebé diretamente sai vítima ba arguido sira nia manobra.
Arguido sira hanesan JS, “Mate Restu”, MA, MP, OP, ACM alias “Atina”, CJM “Costa”, DJC Alias ‘Oko’, DM, sira koñese malu no sira forma “sindikatu” ne’e hahú husi buka lezadu ne’ebé mak trata dokumentu pensaun ba martires no sobrevivénsia, balun halo knar hodi falsifika eleitorál, balu halo knar hanesan uza nia oin hodi hasai fotografia hodi taka iha kartaun eleitorál hodi sai hanesan nian ba osan pensaun bainhira halo levantamentu osan pensaun iha banku BNU.
Husi koasaun MP nian mós fó sai katak, arguido JS “Mate Restu” hanesan funsionáriu públiku ida no mós hanesan veteranu ne’ebé mak iha dokumentu kona ba lala’ok trata dokumentu pensaun.
Arguido JS “Mate Restu” nia iha rede ne’ebé mak halo serbisu iha STAE, komisaun kombatente no mós sidadaun baibain, ne’ebé mak hakarak serbisu hamutuk ho arguido JS hodi foti lezadu sira nia osan.
Arguido OP, MP, ACM “Atina” no mós MA, sira koñese malu tanba fasilita malu iha falsifika kartaun eleitorál lezadu AC no IA.
Arguido MA Solisita ba arguido MP, ACM “Atina”, atu serbisu hamutuk ho arguido JS hanesan lori sira nia oin, ba hasai foto arguido nia iha STAE Postu Cristo rei no mós Munisipiu Dili, ne’ebé mak hetan apoiu husi arguido OP ne’ebé hanesan funsionáriu STAE hodi prodús eleitorál falsu hodi taka fali iha kartaun eleitorál.
Arguido DM, JS “Mate Restu” no mós DJC koñese malu hanesan ema ne’ebé normálmente trata kona ba dokumentu no ida fila fali funsionáriu iha Komisaun Kombatente ba Libertasaun Nasional.
Arguido CNL, iha tinan 2013 hanesan supervisor iha BNU no iha tinan 2017 hanesan jerente iha BNU.
Arguido CNL iha kompeténsia mós atu dezblokeia konta ba benefísiu sira ne’ebé atu hetan pagamentu husi MSS.
Arguido CNL nia kompeténsia halo serbisu ho loloos, tuir ofísiu husi Ministériu Solidariedade Sosiál, no mós kumpre regra iha BNU atu labele komete pagamentu sala ba ema seluk.
Arguido CJM, “Costa” seguransa Guardamor, halo knar iha BNU. Arguido CJM, “Costa” fasilita arguido JS hodi halo kontaktu ba arguido CNL atu nune’e bele fasilita arguido JS no arguido sira seluk, la ultrapasa faze verifikasaun iha parte atendimentu.
Arguido JS koñese arguido CNL, através arguido CJM “Costa” hodi hala’o serbisu dezblokeia konta lezadu IA no mós AC no serbisu hamutuk arguido CJM “Costa” hodi lori arguido JA ba hasoru CNL iha nia gabinete.
Iha prosesu nee mosu indísiu forte no prosesu apenso (terlampir) ho NUC 0108/16.PGGCCC no 0085/18.PGGCC.
BNU efetua pagamentu osan pensaun martires ne’ebé akontese iha loron 19 fulan Juñu tinan 2013, tuku 15:43.36 BNU, efetua pagamentu pensaun Lazada SAM falsu ho montante US$13,800.00.
Pagamentu refere hala’o bainhira hetan aprovasaun husi arguido CNL, nu’udar jerente iha BNU halo aprovasaun hodi dezblokeia kona Lazada SAM no mós ABA.
Arguido CNL, altura nu’udar supervisor pasiva iha BNU, iha mós kompeténsia dezblokeia konta bankária Lazada nain rua ho dokumentu eleitorál no mós dokumentu kombatente husi komisaun dos kombatente-MSS falsu, no mós ema ne’ebé mak asina iha fiskál levantamentu mós la’ós lezada SAM no mós ABA.
Arguido JS “Mate Restu” ho TA sira nain rua nu’udar ema ne’ebé simu ikus dokumentu pertense ba Lazada SAM no mós AB husi RC.
Arguido JS mak hatene kona-ba istória luta husi kombatente Bere-mau no mós Carlos Leto. Nia sai hanesan parte terseiru hodi trata pensaun martir. Arguido JS, mak iha dokumentu fiskál pagamentu husi MSS falsu ne’ebé uza identifikasaun lezada SAM prodús fali iha loron 12 dezembru 2015, operadór E Correia no mós lezada AB prodús iha loron 20 janeiru 2016 operadór Gan no kartaun eleitorál ne’ebé falsu prodús iha loron 29 fulan setembru tinan 2015.
Dokumentu orijinál pertense ba lezada SAM ne’ebé fó sai husi Komisaun Kombatente MSS prodús iha loron 08 fulan maiu 2018 no mós loron 21 fulan outubru 2015 prodús husi operadór M Santos no dokumentu original husi lezada nia pose no mós iha komisaun omenajen nia pose, kartaun eleitorál original prodús iha loron 21fulan juñu tinan 2011.
Situasaun refere akontese mós ba lezada AB nia dokumentu original emite husi komisaun kombatente -MSS prodús iha loron 26 fulan agusto tinan 2013 operadór mak BF.
Arguido JS prodús dokumentu falsu hodi ‘foti’ lezada SAM no mós AB nia osan pensaun veteranu. Arguido JS, mak trata dokumentu pertense ba lezada AB.
Lezada AB no SAM ba hato’o keixa iha MSS, ho situasaun referee eis Ministra Solidariedade Sosiál (MSS), Isabel Amaral Guterres, hafoin simu keixa husi lezada nain rua, nia emite ofísiu diarize ba BNU, iha loron 01 fulan outubru tinan 2013 hodi aprezenta funsionáriu nain tolu hamutuk ho funsionáriu BNU hodi verifika dadus antes BNU halo pagamentu pensaun no funsionáriu nain tolu tenke halo asinatura iha dokumentu antes pagamentu ho objetivu atu BNU labele halo pagamentu ba ema seluk.
Arguido JS hanesan ema ne’ebé mak koñese lala’ok trata dokumentu pensaun veteranu, martir no mós sobrevivente, depois nia simu dokumentu original, pertense ba lezadu SA no AB, husi Raimundo, nia ba falsifika dokumentu refere hodi bele foti lezadu sira nia osan pensaun.
Arguido JS mak falsifika dokumentu lezadu SAM no AB ho intensaun atu foti pensaun ne’ebé estadu RDTL aprova maibé pagamentu la ba pesoa sertu.
Arguido hatene nia hahalok kontra lei no lei bandu, maibé nia kontinua komete ho intensaun atu prejudika lezadu sira no mós estadu RDTL no nia goza rezultadu husi atividade kriminoza ne’e.
Ho hahalok arguido JS prejudika lezada SAM no mós AB ho valor global (US$13.800.00 +US$13.800.00 = US$27.600.00).
Jornalista : Domingos Piedade
Editór : Francisco Simões