DILI, 10 outubru 2019 (TATOLI)-Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) públika ona relatóriu ba dala uluk kona-ba saúde matan antes Loron Mundiál ba Saúde Matan iha Loron 10 Outubru. Relatóriu ne´e divulga katak populasaun idozu, mudansa iha estillu moris no asesu limitadu ba tratamentu matan, liu-liu iha nasaun ho rendimentu ki´ik no médiu mak sai fatór prinsipál ba númeru aas ema moris ho defisiensia matan ka problema iha matan.
Globalmente pelumenus ema billiaun 2.2 mak ho problema vizaun, iha kazu billaun ida mak bele prevene ka seidauk hetan tratamentu.
“Relatóriu ne’e relata katak globalmente ema liuhusi billiaun ida mak agora daudaun moris ho matan **t tanba sira laiha asesu ba tratamentu ba kondisaun ba problema vizaun dook no besik, glaucoma, no katarata (cataract) no todan ida ne’e iha tendénsia boot liu iha nasaun mak ho rendimentu ki´ik no médiu no populasaun vulnerávél no mós iha komunidade área rurál,” informa reprezentante OMS iha Timor-Leste, Rajesh Pandav, liuhusi diskursu iha komemorasaun loron mundiál ba saúde matan iha Merkadu Taibesi, ohin.
Tuir nia, problema ho vizaun ida ne’e, alende interferénsia ho atividade moris lorloron nian, ida ne’e mós hamenus oportunidade ba edukasaun, serbisu no partisipasaun iha siklu moris sosiál no polítika nian. “Ida ne’e preokupasaun boot ida tanba kuaze liuhusi pursentu 80 kauza hotuhotu ba problema vizaun ne’e ita bele prevene ka kura”.
Reprezentante OMS, Rajesh Pandav esplika katak Fundasaun husi Relatóriu Mundiál ba Saúde Matan maka tratamentu ba matan ne’ebé sentradu ba pasiente iha potensiál atu aselera asaun hirak ne’e no alkansa dezafiu hirak ne’e.
Atu realiza ida ne’e, relatóriu ne’e rekomenda asaun importante; halo tratamentu ba saúde matan hanesan parte integradu husi kobertura saúde universál implementa tratamentu saúde matan ne’ebé integradu iha sistema saúde Promove implementasaun ho kualidade aas no peskiza sistema saúde hodi komplementa evidénsia ne’ebé iha ona ba intervensaun tratamentu matan ne’ebé efetivu.
Monitoriza tendénsia no avalia progresu hodi implementa tratamentu saúde matan sentradu ba pasiente ne’ebé integradu.
Hasa’e konxiénsia no envolve no empodera ema no komunidade sira kona-ba importánsia saúde matan. Iha oportunidade ida ne’e mós hau hakarak kongratula no apresia governu Timor-Leste ne’ebé rekoñese kestaun problema vizaun ida ne’e sedu no hatudu kompromisu politíka sustentadu no esforsu tomak hodi responde ba problema saúde públiku ba tinan 2011-2030 ne’ebé identifika saúde matan hanesan prioridade saúde nasionál no redusaun pursentu 25% prevalénsia númeru ema ho defisiénsia matan iha Timor-Leste desde tinan 2005 hatudu ona hanesan komprimisu governu nian.
Ho progresu ne’ebé ita atinji to’o ohin loron, kestaun problema vizaun no defisiénsia matan sei nafatin aas iha Timor-Leste. Iha tinan 2016 relata prevalénsia ba defisiénsia matan pursentu 2.8%; ba problema matan 8.1%; no kuaze 80% husi defisiénsia matan kauza husi katarata no erru refrativa (uncorrected refractive error).
Peskiza ida nee mós relata kobertura menus iha sirurjia ba katarata (menus liu pursentu 50) no presiza atu hadiak liu tan asesu ba tratamentu matan, entre problema sira seluk. “Maibe, ami kontente atu aprende, nune’e mós sai parte husi governu nia kompromisu iha Timor-Leste no esforsu kontinuadu hodi kombate no elimina problema vizaun no defisiénsia matan ne’ebe bele prevene no ida ne’ebé mak tama ona iha esbosu Estratejia Nasionál (2020-2050) mak agora daudaun kria hela”.
Nia esplika tan, esbosu estratejia ida ne’e foka ba hasa’e asesu ba tratamentu matan ho kualidade aas. Haforsa partisipasaun komunidade iha programa tratamentu ba matan iha nivel komunidade, liuhusi partisipasaun iha SISCa Dezenvolve kapasidade pesoál saude hodi fornese servisu oftamologia.
Ho asaun estratéjiku hirak ne’e, presiza mós garanti katak esbosu estratejia ida ne’e responde ba asaun estratéjiku hirak tuir mai ne’ebé rekomenda husi Relatóriu Mundiál ba Vizaun.
Halo tratamentu ba matan hanesan parte integradu husi kobertura saúde universál. Implementa tratamentu matan integradu no kompreensivu ne’ebé maka foka liu ba defisiensia matan iha sistema saúde.
Promove implementasaun ho kualidade aas no peskiza sistema saúde hodi komplementa evidensia ne’ebé iha ona ba intervensaun tratamentu matan ne’ebé efetivu. Ho kompromisu politíka ne’ebé forte, hau hein katak la kleur tan laiha ema Timor oan ida mak iha problema ho vizaun (matan) no iha ona asesu universál ba servisu tratamentu ba matan mak ho kualidade aas ba ema Timor oan hotu.
Reprezentante OMS, Rajesh Pandev fó sasin katak tinan-tinan komemora kinta semana daruak ba loron mundiál matan iha fulan uutubru, hodi bolu atensaun globál ba problema vizaun no defisiensia matan tinan tinan komemorasaun loron ida ne’e ho tema diferente, no barak mak foti oportunidade iha loron ne’e hodi selebra susesu to’o ohin loron no halo advokasia hodi hasa’e atensaun ba saúde matan.
“Loron ida ne’e Organizasaun Mundiál Saúde mak estabelese iha tinan 2000, hodi sai hanesan loron ba advokasia atu kria konxiénsia kona-ba vizaun tinan 2020 Direitu Ba Saúde Matan, inisiativu globál ne’ebé Organizasaun Mundiál Saúde no Ajénsia Internasional ba Prevensaun matan a’at,” dehan reprezentante OMS
“Ha´u kontente marka ha´u-nia prezensa iha eventu ida ne’e hodi komemora Loron Mundiál ba Vizaun ho tema Vizaun mak Uluk. Tinan ida ne’e, loron importante ida ne’e apela hodi garanti katak ema hotu-hotu, iha ne’ebé deit iha direitu hodi asesu ba tratamentu saúde matan,” nia apresia.
Notísia relevante:Timor-Leste Komemora Loron Mundiál Matan Ho Fahe Ókulu Matan Gratuitu
Jornalista: Felicidade Ximenes
Editór : Rafy Belo