ERMERA, 11 Juñu 2026 (TATOLI) – Governu Timor-Leste no Governu Austrália ohin ofisialmente inaugura Projetu Demonstrasaun Estrada Betaun Reforsadu ho Fibra (Fiber Reinforced Concrete-FRC) dahuluk iha Timor-Leste, iha suku Lihu, Samalete no Railaku Craic, Postu Administrativu Railaku, Munisípiu Ermera.
Projetu ne’e envolve rehabilitasaun no manutensaun estrada ho distánsia kilometru neen (6) entre Lihu no Railaku Craic, ho investimentu hamutuk US$454.260,94, ne’ebé finansiadu liuhusi parseria husi Governu Austrália ho apoiu hosi programa PARTISIPA, hodi introdús teknolojia estrada reziliénte ba klima iha Timor-Leste.
Serimónia inaugurasaun ne’e lidera husi Ministru Obras Públikas, Samuel Marçal, hamutuk ho Embaixadora Austrália iha Timor-Leste, Caitlin Wilson, no Prezidente Autoridade Munisipál Ermera, José Martinho dos Santos Soares. Eventu ne’e hetan partisipasaun husi reprezentante governu sira, lideransa komunitária no komunidade lokal sira husi área benefisiáriu.
Projetu ne’e marka utilizasaun dahuluk ba teknolojia Fiber Reinforced Concrete (FRC) iha Timor-Leste, hanesan parte husi esforsu atu dezenvolve infraestrutura estrada ne’ebé inovativu, durável no reziliénte hasoru mudansa klima.
Teknolojia FRC maka prosesu ida ne’ebé kahur fibra makro polipropilenu ho betaun atu aumenta forsa, durabilidade no reziliénsia estrutura estrada nian. Liuhusi projetu demonstrasaun ida ne’e, parte hosi estrada rurál ne’ebé uluk utiliza superfísie rai-henek agora transforma sai estrada simentu reforsadu ho fibra, ne’ebé espera bele dura kleur liu kompara ho métodu konstrusaun tradisionál sira.

Projetu ne’e halo komunidade lokal sira bele asesu ho fasil liu merkadu, eskola, sentru saúde no servisu esensiál sira seluk, liuliu durante estasaun udan ne’ebé dala barak afeta kondisaun estrada rural sira.
Bazeia ba informasaun téknika projetu nian, obra ne’e hala’o liuhusi kontratu númeru MOP/PARTISIPA/PT/01-2024, ho durasaun fulan neen, no implementa husi empresa lokal Doben Unipessoal Lda. Servisu sira inklui obra jerál, drenajen, movimentasaun rai, sub-base no pavimentu estrada, estrutura betaun M20 no FRC-M20, servisu alvenaria, gabiaun, sinalizasaun estrada, marka poste, bio-engineering no manutensaun la rutinária.
Projetu ne’e mós destaka envolvimentu komunidade lokal iha implementasaun servisu estrada nian, hamutuk ho utilizasaun ekipamentu konstrusaun atu asegura kualidade no sustentabilidade infraestrutura.
Iha ninia intervensaun, Ministru Obras Públikas, Samuel Marçal, hatete katak atividade ne’e hanesan projetu pilotu ida atu demonstra efikásia utilizasaun fibra iha mistura material konstrusaun sira.
“Atividade ida ne’e hanesan atividade pilotu ida hodi demonstra sistema ba uza fibra ho maneira ida atu bele kahur hamutuk ho material konstrusaun seluk hanesan simente, rai-henek no krikil hodi bele fó kualidade ida forte durante implementasaun”, Samuel Marçal hatete iha Suku Railaku Kraik, Minta ne’e.
Nia deklara katak Governu mós sei uza sistema ne’e iha área 10 iha territóriu nasionál ho orsamentu ne’ebé Governu iha.
Ministru ne’e esplika tan katak rezultadu hosi projetu pilotu iha Ermera sei sai referénsia importante ba expansaun teknolojia FRC ba munisípiu seluk iha Timor-Leste.
Governu liuhusi Ministériu Obras Públikas prepara ona planu atu implementa teknolojia hanesan iha munisípiu sanulu iha nasaun tomak hodi fortalece konetividade rural no apoia kresimentu ekonomia lokal.
Iha sorin seluk, Embaixadora Austrália iha Timor-Leste, Caitlin Wilson, reafirma kompromisu Austrália atu kontinua apoia dezenvolvimentu infraestrutura ne’ebé reziliénte no sustentável iha Timor-Leste.
“Governu Austrália sente orgullu parseria ho Governu Timor-Leste hodi entrega estrada ne’ebé reziliénte ba klima. Liuhusi introdusaun teknolojia FRC, ita harii infraestrutura ne’ebé dura, ne’ebé garante asesu seguru no konfiável liu ba komunidade lokal sira maski durante kondisaun tempu ne’ebé estremu,” hatete Embaixadora.
Dadaun ne’e projetu ho teknolojia FRC rasik implementa mos iha Postu Administrativu Maubisse, Munisípiu Ainaru no tuir planu sei finaliza iha tinan ida ne’e. Orsamentu ba Projetu Pilotu FRC iha Ralaku no Maubisse rasik ho montante kuaze Miliaun $1.

Nain ba Kompania Lokal Doben Unipessoal, Lda, Francisco de Jesus. Imajen Tatoli/Cidalia Fatima
Nune’e mo’s Xefe Suku Lihu, Bernardo do Santos Babo hato’o agradese ba Governu Australia nia apoiu liu husi PARTISIPA hamutuk ho MOP tanba lori ona estrada ho kualidade di’ak ba komunidade iha area rural.
“Estrada ne’e luan no bele fasilita ba komunidade husi suku ida ne’e ba to’o suku sira seluk inklui Munisípiu Aileu. Afinal Likisá ne’ebé hela besok area Railaku mos prefere liu husi ne’e tanba ba Aileu lá presiza kona Dili,” Nia informa.
Francisco de Jesus hanesan Nain ba Kompania Lokal Doben Unipessoal Lda sente orgullu tanba bele hola parte iha projetu ho teknolojia foun hanesan FRC.
“Ida ne’e lá hanesan ho estrada bain-bain tanba uza beton, sira nia sistema teknolojia foun ba estrada nian ne’e di’ak tanba enjeñeiru sira dehan ida ne’e sei dura ba tempu naruk. Ami hanesan emprezariu lokal prontu lao tuir kontratu,” Nia deklara.
Projetu demonstrasaun Estrada Betaun Reforsadu ho Fibra ne’e aliña ho objetivu Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Timor-Leste no prioridade IX Governu Konstitusionál atu hadi’a rede estrada nasional, hasa’e asesibilidade ba komunidade rural sira no fó oportunidade ba kontratór lokal sira atu partisipa iha prosesu dezenvolvimentu infraestrutura nasional.
Ho inaugurasaun projetu ida ne’e, Timor-Leste hahú etapa foun ida iha utilizasaun teknolojia konstrusaun moderna ne’ebé bele ajuda hamenus custos manutensaun iha futuru no aumenta reziliénsia estrada sira hasoru impaktu mudansa klima.
Jornalista : Cidalia Fátima
Editora : Armandina Moniz




