DILI, 18 janeiru 2020 (TATOLI) – Abitante suku Muapitine, Postu Administrativu Lopalos, Munisípiu Lautem, voluntariamente aterru estrada públiku husi diresaun kapitál Lospalos ba suku refere kuaze kilómetru 23.
“Ha’u halo inisiativa hodi organiza komunidade ein jerál iha suku ne’e (Muapitene) tanba ami-nia estrada kondisaun la di’ak tebes. Kandu tempu udan nakonu ho tahu dodok ne’ebé difikulta ekonomia inklui afeta komunidade asesu ba saúde”, Xefe Suku Muapitine, Lívio Mendes, informa via telefónika ba Ajénsia TATOLI, ohin.

Nia dehan inistiva ne’e ho objetivu atu hatudu katak Muapitine-oan tenke hamriik hamutuk hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasionál.
“Ami hakarak hamutuk hodi aterru estrada ne’ebé kuak atu fasilita ami-nia komunidade lori produtu bá merkadu no bele asesu ba saúde bainhira hetan moras ruma”, afirma.
Autoridade lokál ne’e hamutuk no abitante aldeia lima hanesan, Muapitine, Pehefitu, Lopuloho, Vailoro no Malahara ho vontade rasik aterra estrada ne’ebé kuak ho rai mutin iha 17 to’o 18 janeiru ne’e.
“Ha’u-nia komunidade iha adeia lima ne’e aterru ho laran no hakarak ajuda nia nasaun ne’ebé balun nia karreta iha bá tula rai mutin atu aterru estrada kuak sira tanba sira hatene la’ós sira mesak mak ejize estrada”, katak.
Lívio Mendes dehan hala’o ona proposta dala barak ona ba Ministériu Obra Públika liuliu Institutu Jestaun Ekipamentu iha marsu tinan kotuk (2019) no ekipa téknika balun hala’o ona monitozasaun, maibé to’o agora seidauk responde ka reabilita estrada ne’e.
Aleinde ne’e, International Labour Organization (ILO) liuhusi programa R4D ba estrada rurál hala’o ona peskiza, maibé seidauk iha resposta pozitiva.
Nune’e, Autoridade lokál ne’e rekomenda ba Ministériu Obra Públika (MOP) liuhusi Institutu Jestaun Ekipamentu (IJE) atu apoia ekipamentu pezadu tanba rezidente sira prontu apoia ho voluntária.
“Ami husu IJE apoia de’it ekipamentu pezadu tanba komunidade sira pontu ona atu serbisu voluntáriu tanba hakarak estrada di’ak hodi fasilita sira”, sujere.
Suku Muapitine tama iha área protejida Parke Nasionál Nino Konis Santana ne’ebé potensiál ba setór agrikultura, pekuária no turizmu komunitariu no fatin istóriku tanba besik liu foho Paicau ne’ebé líder rezisténsia luta libertasaun nasionál barak subar iha área ne’e.
Suku Muapitine kompostu husi aldeia lima ho totál populasaun 2.391 husi umakain 486. Aldeia Malahara ho totál populasaun hamutuk 558, mane 269, feto 319 ho umakain 112, aldeia Vailoro ho populasaun na’in-499, mane 253 no feto 246 ho umakain 101, aldeia Muapitine ho populasaun 443 kompostu husi mane 200, feto 243 ho umakain 96. Aldeia Lopuloho iha umakain 67 ho totál populasaun 351, mane 165 no feto 186 no aldeia Pehefito ho populasaun 540, mane 279, feto 261 ho umakain 110.
Jornalista : Florencio Miranda Ximenes
Editora : Maria Auxiliadora