iklan

DILI, HEADLINE, KAPITÁL

Grávida Sedu Implika Ba Sósiu-Ekonomiku

Grávida Sedu Implika Ba Sósiu-Ekonomiku

Institutu Nasionál Siénsia Teknolojia (INCT-portugés) bainhira realiza programa promove peskiza no debate públiku ho tema "Grávida Sedu iha Jovens Adolesente Nia Implikasaun Ba Sósiu-Ekonomiku iha TL", iha salaun INFORDEPE, Balide. Imajen mídia INCT

DILI, 27 fevereiru 2020 (TATOLI)—Institutu Nasionál Siénsia Teknolojia (INCT-portugés) realiza programa ida atu promove peskiza no debate públiku ho tema “Grávida Sedu iha Jovens Adolesente Nia Implikasaun Ba Sósiu-Ekonomiku iha TL”.

Prezidente INCT, José Cornélio Guterres, hateten asuntu ne’e komplesidade uituan tanba ne’e mak Institutu Nasionál Siénsia Teknolojia (INCT-portugés) konvida oradór sira husi diferente instituisaun atu nune’e bele fahe ideia ba estudante no joven sira.

“Asuntu ne’e kompleksu uituan tanba nia implikasaun ba saúde, edukasaun, ekonómia, no étika. Tanba ne’e, ohin, ami involve oradór sira ne’ebé mai ho nia background oin-oin hodi hato’o sira-nia ideia no esperiénsia oinsá atu solusiona asuntu grávida sedu. Liuliu atu hamosu rekomendasaun polítika ruma husi ukun na’in sira,” dehan Prezidente Institutu Nasionál Siénsia Teknolojia (INCT-portugés), José Cornélio Guterres, ba ba jornalista sira iha Salaun INFORDEPE, Balide, Dili, ohin.

Notísia Relevante: INCT Realiza Enkontru Dahuluk Ho Membru Konsellu Sira

Tuir nia, husi ideia no esperiénsia hirak husi oradór sira ne’e mak INCT mós buka atu halo hanesan referénsia bele públika iha livru ka jornál nune’e estudante sira bele asesu.

“Matéria ne’ebé mak ita-nia oradór fó sai hanesan referénsia no matéria ida ba ita-nia estudante, joven, grupu sosiedade sira iha Timor-Leste,” nia esplika.

Nia infroma, oradór sira ne’ebé ko’alia bazeia ba tema prinsipál “Grávida Sedu iha Jovens Adolesente Nia Implikasaun Ba Sósiu-Ekonómiku iha TL” ne’e mak Ministériu Arte no Kultura, parte relijiaun katólika, reprezentante Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (SEJD), reprezentante Ministériu Públiku (MP), Ministériu Saúde (MS) no polisia.

Nia infroma, bazeia INCT nia dadus no faktus ne’ebé asesu liuhusi mídia Nasionál no televizaun sira katak iha tinan 2019 rejistu kazu hamutuk 25, akontesementu kazu soe bebe iha Sidade Dili hanesan Lahane Orientál, Taibesse, Santa Cruz, Marconi, Becora, Comoro no seluk tan.

Entretantu, reprezentante relijiozu katólika, Me. Guilhermina Marçal hateten, presiza kolaborasaun entre inan-aman, eskola no sosiedade sira tanba loron ba loron labarik minoridade grávida sedu aumenta barak ba beibeik.

“Ha’u hanesan relijioza haree ba parte morál nian katak oinsá mak inan-aman halo diálogu ho oan-sira. Ita presiza halo kolaborasaun mútua entre eskola ho estudante, inan-aman ho oan no sosiedade tomak. Tanba, futuru Timor-Leste depende ba ita-nia kualidade formasaun no edukasaun ne’ebé ita fó ba labarik sira,” nia enkoraza.

Rejilioza ne’e hateten, tanbasá grávida lalais, tanba sosiedade Timor-Leste ne’e dijitalidade. Nia fó ezemplu, ita bele han hahan ladún di’ak maibé pulsa ba telemóvel ne’e la falta.

Iha fatin hanesan, Sekretáriu Estadu Arte no Kultura, Teófilo Caldas hateten, atu redús joven feto sira grávida sedu no soe bebe, papél inan-aman nia mak kontrola no papél igreja nian mak halo sensibilizasaun lihusi omília no Governu tenke kria regulamentu ida hodi regula labarik minoridade.

Notísia Relevante:  Governu Sei Kria Regulamentu Hodi Regula Joven Sira Kaben Sedu

Jornalista : Osória Marques

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!