iklan

NASIONÁL, HEADLINE

Papa João Paulo II vizita TL, juventude realiza manifestasaun aberta dahuluk

Papa João Paulo II vizita TL, juventude realiza manifestasaun aberta dahuluk

Sarani sira tuir selebrasaun misa ne’ebé prezide hosi Amu Papa João Paulo II iha Tasi Tolu, Dili, iha 12 outubru 1989. Imajen/Espesiál.

Maun-alin ho bin feton sira. “Imi masin rai nian… Imi naroman mundu nian” (Mateus. 5, 13-14). 

DILI, 12 outubru 2020 (TATOLI)—Iha loron 12 fulan outubru tinan 2020 ne’e, Agência TATOLI hakarak atu fó hanoin hikas ba timoroan sira hotu katak iha kinta-feira, loron 12 fulan outubru tinan 1989, Amo Papa João Paulo II hala’o ninia vizita ba dahuluk iha Timor Lorosa’e no halo misa iha Tasi-Tolu, Dili. 

Iha Amu Papa João Paulo II ninia vizita ne´e halo timoroan sira haksolok, liuliu joventude sira aproveita eventu ne´e sai hanesan oportunidade atu hamriik tuba-rai metin, see-hirus matan ba Invazór Indonézia no hatudu ba mundu internasional katak luta timoroan sei eziste hodi luta ba “nasaun ida, povu ida no identidade ida” nu’udar rai ida be lulik.

Juventude sira halo demonstrasaun aberta ba dahuluk iha Tasi Tolu. Imajen/Espesiál.

Hafoin misa ramata, iha joven manisfestante lubuk ida mak hasa´e póster ka fotografia ditatór Soeharto no Papa João Paulo II nian. Iha biban ne’ebá manifestasaun ne´e mós sai nu’udar manifestasaun aberta ba dahuluk hafoin Indonézia invade Timor Lorosa’e iha loron 07 fulan dezembru tinan 1975. Iha eventu ne´e akontese mós konfrontasaun entre joven manifestante sira ho Autoridade Seguransa no Polisia sira hafoin misa ramata.

Maibé, antes misa ramata no joven sira halo manifestasaun aberta hasoru invazór Indonézia, iha ninia omilia, Amu Papa João Paulo II, haklaken;

Maun-alin ho bin feton sira. “Imi masin rai nian… Imi naroman mundu nian” (Mateus. 5, 13-14).  Liafuan hirak ne’e, Jesus nia Liafuan, ne’ebé hato’o ba nia eskolante sira. Ohin, Amu Bispu Roma nian, hato’o ba imi, Kristu nia eskolante sira iha Timor Lorosa’e, Dioseze Dili. Hosi liafuan hirak ne’e, ita moris hamutuk iha dalan ida de’it; hosi liafuan hirak ne’e ita simu naroman atu moris nu’udar sarani.  Nu’udar Amo Bispo Roma nian no São Pedro nia saseluk, ha’u hato’o ha’u lia Ksolok nian ba imi hotu ne’ebé halibur aan iha ne’e, hosi Dili, hosi Atambua no hosi Kupang.

Ha’u hato’o, ha’u-nia Saudasaun ba Administradór Apostoliku Dili nian, Bispu Don Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB, ba Bispo Pain Ratu no Manteiro no Nai lulik sira hotu, relijiozu hotu-hotu no sarani tomak iha Dioseze rai Timor nia laran. Imi wa’in mai hosi dook ho susar no terus hosi imi uma-kain, hosi Timor Lorosa’e no Loromonu atu harosu hamutuk ho Amo Papa. Ha’u fó obrigado ba imi hotu, liuliu ba imi ne’ebé servisu maka’as atu ohin ita bele hasoru malu.

Amu Papa João Paulo II iha Tasi Tolu, Dili, iha 12 outubru 1989. Imajen/Espesiál.

Amo Papa João Paulo II deside mai halo vizita iha Timor Lorosa’e hamosu interpretasaun oin-oin. Hosi parte Indonézia ninia diplomasia atu Papa Joao Paulo II bele haree ho matan realidade katak parte Indonézia prepara didi’ak no seguransa másimu ba ninia vizita ida-ne’e. Hosi parte Timor Lorosa’e nian liuliu igreja, rezisténsia no liuliu juventude sira aproveita didi’ak vizita ida-ne’e hodi denunsia no bolu atensaun ba situasaun politika Timor Lorosa’e nian.

Molok Amu Papa João Paulo II hala’o vizita mai Timor Lorosa’e iha 12 outubru 1989, iha fulan juñu 1989, estudante timoroan sira ne’ebé hala’o estudu iha Indonézia mós deside hola desizaun hodi hala’o asaun sira tuir mai ne’e:

Grupu estudante ida ba husu Suaka Politika iha Embaixada Japaun no Vatikanu; Estudante sira ne’ebé tama iha Embaixada Japaun mak hanesan Fernando “Lasama” de Araújo (Eis-Sekjen Renetil, Prezidente PD no Prezidente Parlamentu Nasional) no Carlos Saky (fundadór Renetil). Estudante sira ne’ebé tama ba Vatikanu mak ahnesan Avelino Coelho (membru Renetil, fundadór FECLETIL, AST no PST) João Reis, Marciano da Silva, no Agapito Cardoso.

Asaun seluk ne’ebé estudante timoroan sira halo mak hakerek petisaun ida hodi haruka ba Papa João Paulo II iha Dili liuhosi José AMX alias Siak (fundadór Renetil no Vice-Secretariu Jeral Renetil) entrega karta liuhosi Gilda Gomes (Pedro Klamar Fuik nia bin, dentista ka doutora nehan nian iha klinika Bairo Formosa, klinika Dioseze Baucau no Hospital Referal Baucau) entrega ba Bispu Belo iha Lecidere, bainhira nia ba asiste misa ne’ebé mak dadeersan Amo Bispo Belo selebra iha kada loron. 

Entretantu, juventude sira iha Dili laran mós prepara ba hala’o asaun iha vizita Papa Joao Paulo II nian ne’e. Organizasaun Juventude hanesan OJETIL/OJECTIL ne’ebé komandu fó duni orientasaun atu halo asaun ruma iha prezensa Papa João Paulo II nian iha Tasi Tolu liuhosi surumutu ne’ebé mak hala’o iha Eskola Esternatu São José, Balide.

Iha sorumutu ne’e, hosi Ezekutivu Frente Klandestina ne’ebé mak partisipa iha biban ne’ebá mak Constancio Pinto alias “Terus”, Nuno Corvelho, Abel Silva ”Abut”, Francisco Lelan, Antonio Aitahan Matak, José Ramos, no selu-seluk tan. Iha enkontru ne’e fó responsabilidade tomak ba juventude sira atu hala’o asaun manifestasaun ne’ebé organiza no lidera hosi Pedro Klamar Fuik no José Manuel Fernandes alias Nakfilak. 

Iha parte Indonézia nian mós prepara makaas asaun oinsá mak bele iha susesu ba Amu Papa João Paulo II nia vizita ne’e la’o ho di’ak. Atu hetan susesu iha parte seguransa nian, tropa Indonézia hala’o operasaun presuasaun, lansa teror no propaganda atu durante vizita ne’e laiha asaun ruma mak bele denunsia violasaun direitu umanu. Liuhosi mobilizasaun exersitu sira, polísia sira, intelijénsia hosi BAIS/BAKIN, milísia timoroan ka HANSIP sira ne’ebé prepara atu ba treinu sai Tentara Tiga Bulan (militár fulan tolu nian).

Hosi protokolu Estadu Indonézia nian buka oinsá mak vizita ne’e seguru hodi evita Papa João Paulo II labele rei rai bainhira tun hosi Aviaun, propriu Beny Moerdani akompaña Papa Joao Paulo II iha ninia vizita. Maibé golpe ida mosu hanesan xoke boot ida ba relasaun publika rezime Soeharto nian bainhira Papa João Paulo II la’o to’o iha altar oin, hosi parte Igreja Katólika prepara hela iha altar nia oin mapa Timor no krús ida. Molok Papa João Paulo II atu selebra misa, Amo Filomeno Jaco, SJ, anunsiu hosi mikrofone katak “Papa João Paulo II sei rei Krús iha rai Timor nia leten”.

Molok Papa João Paulo II atu selebra misa, Papa João Paulo II rei Krús iha mapa Timor nia leten ne’ebé hatuur iha rai iha altar oin (Tasi Tolu, 12 outubru 1989). Imajen/Espesiál.

Iha interpretasaun no leitura oin-oin kona-ba aktu Papa João Paulo II nian ne’e mak dahuluk Papa Rei Krús, simbolu ba terus. Rai Timor, Krús no Timor, rai no povu ne’ebé maka terus mak bele tradús hosi aktu Papa João Paulo II nian ne’e. Papa João Paulo II mak preside serimónia la’o kompletu to’o rama hodi haktuir iha tema omilia nian mak “Imi mak masin rai-nian no imi mak naroman mundu nian”.

Joventude sira be halo manifestasaun iha biban ne’ebá mak hosi Bidau Tahu Laran, Kuluhun no seluk tan. Bainhira Papa João Paulo II taka selebrasaun misa hodi fó bensaun ba sarani sira, grupu joven hirak ne’e halai sasurut tama iha ema barak nia leet hakat hakbesik iha altar nia oin hodi hakilar no hakilar.

“Viva PAPA JOÃO PAULO II”.

“Viva Timor-Leste”.

Tuir testamuña ida ne’ebé sai sasin-matan ba manifestasaun refere, Ventura Conceição (oras ne’e servisu iha Liverpool, Inglaterra), hateten iha momentu ne’ebá joven sira hodi kbiit de’it halai ama hodi halo demo no se sira mak laiha korajen entaun manifestasaun ne’e la akontese tan.

“Iha momentu ne’ebá ami mak hodi kbiit de’it halai tama ba halo manifestasaun. Se ami mak la iha korajen, manifestasaun ne’e la akontese,” nia haktuir.

Hafoin  selebra aniversáriu Papa João Paulo II vizita Timor Lorosa’e iha tinan 2019, Prezidente Repúblika, Francisco Guterres ‘Lú Olo’, hateten vizita Amu Papa João Paulo II ne’ebé simu ho manifestasaun dahuluk iha 12 outubru 1989 liuba ne’e koloka Timor-Leste iha mundu.

Prezidente Repúblika hato’o nia mensajen ne’e iha okaziaun selebrasaun aniversáriu vizita Amu Papa João Paulo II mai Timor-Leste, hala’o iha Salaun São João Paulo, Filhas Maria Auxialiadora, Comoro, Dili.

Iha ninia mensajen, Prezidente Repúblika, Francisco Guterres ‘Lú Olo’, reafirma katak Igreja Katólika nia kna’ar importante nu’udar instituisaun ida ne’ebé sempre hamriik iha povu Timor-Leste nia sorin. Igreja Katólika hatudu nia kna’ar liuhosi halo esforsu internasionál hodi mobiliza Igreja Katólika tomak, liuhusi eskola katólika, hametin lian nasionál, lisan timoroan nian, ho nune’e tulun hametin rezisténsia kulturál nu’udar riin metin ida hodi garante moris, hanesan povu, ho nia indentidade rasik.

Iha okaziaun ne’e, Prezidente Repúblika kaer liafuan Amu Papa Francisco ne’ebé hateten “ohin loron kristaun ida ne’ebé la’ós revolusionáriu, la’ós kristaun”. Tuir Prezidente Repúblika, liafaun ida-ne’e nu’udar apelu ida ba ema hotu atu tenke iha nafatin espíritu revolusionáriu ida hodi funu hasoru injustisa no dezafiu oin-oin ne’ebé satan dezenvolvimentu nu’udar Estadu-de-Direitu-Demokrátiku ne’ebé justu no solidáriu.

Nota: Artigu ne’e elabora hosi faktus sira ne’ebé foti hosi fonte ka lia-hun oin-oin.

Jornalista: Cancio Ximenes

Editór: Agapito dos Santos

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!