DILI, 13 outubru 2020 (TATOLI)–Organizasaun Nasaun Unida (ONU) kompromete sei fahe esperiénsia globál kombate má nutrisaun atu apoiu Governu Timor-Leste.
“Ami komprometidu fahe esperiensia globál ONU-nian atu kombate má nutrisaun no promosaun nutrisaun di’ak atu apoiu Governu,” haktuir mensajen Reprezentante ONU iha Timor-Leste, Roy Trivedy, ne’ebé lee hosi Koordenadora rezidente ONU, Valerie Taton, iha ámbitu lansamentu adezaun Timor-Leste ba Scalling Up Nutrition (SUN) Movement, iha salaun Ministériu Finansa, Aitarak-laran, tersa ne’e.
SUN hanesan movimentu ida tanba lori parte interesadu sira aselera esforsu konjunta hapara má nutrisaun.
“Atu hadi’a nutrisaun, ita sei hamutuk halo progresu iha saúde, edukasaun, empregu, empoderamentu feto no labarik feto sira, redusaun moris ki’ak no dezigualdade no seluk tan,” nia akresenta.
Nia rekoñese, nutrisaun la’ós de’it atu hapara hamlaha tuir Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) 2, maibé nutrisaun esensiál ba susesu atu atinje meta hotu.
“Atu hetan susesu seguransa nurtrisionál no abordajen ba multi-setorál, maka membru ONU kompromete ba dékada ida nia-laran sei halo asaun ba nutrisaun hosi tinan 2016 to’o 2025 hodi halo implementasaun polítika koerente ba tinan 10 hanesan programa no investimentu boot ho forma oioin no iha fatin hotu inklui sei la husik ema ida ba kotuk,” nia fó hanoin.
Maski iha ona progresu, Timor-Leste sei iha taxa labarik má nutrisaun ho númeru aas iha mundu no ki’ik liu alvu Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) ba grupu sosiu-ekonómiku no espansaun jeográfika ba labarik feto no mane iha área rurál no urbana.
“Labarik ida hosi na’in-rua sofre raes-badak, labarik 20.000 maka krekas, tanba fatór nutrisaun. Tanba ne’e importante garante koerénsia polítika no reforsa koordenasaun multi-setorál no armoniza esforsu parte hotu atu alkansa buat ne’ebé mak setór ida labele halo mesak,” nia informa.
Liuhosi foku ba melloramentu situasaun nutrisaun iha Timor-Leste, labarik sira sei hetan oportunidade moris no sei rezolve problema urjente hanesan empoderamentu feto, eradikasaun moris ki’ak, redús mortalidade labarik, hadi’a asesu ba saneamentu no bee-moos, melloramentu saúde maternál.
Nune’e mós, kombate moras infánsia no alkansa ensinu primária universál tanba ne’e Governu presiza konsentra ba nutrisaun hahú hosi konsepsaun to’o bainhira labarik halo tinan rua.
Reprezentante ONU ne’e nota katak lahó nutrisaun adekuadu, inan ida laiha esperansa partu ho saudável, bebé dezenvolvidu preparadu atu moris iha mundu lahó nutrisaun adekuadu, labarik labele konsentra iha eskola, tanba ne’e sein nutrisaun adekuadu maka dezenvolvimentu sustentável sei la alkansa ho forma efikáz.
ONU apresia Governu tau prioridade ba nutrisaun iha ajenda nasionál
ONU komprometidu atu apoia Governu nia esforsu fortalese koordenasaun multi-setorál no parseria ho parte interesadu sira hotu ba nutrisaun ne’ebé sai núkleu ba prinsípiu sira ba SUN Movement.
Roy Trivedy konsidera Governu presiza koordena ho parseiru hotu inklui setór privadu no parseiru dezenvolvimentu atu servisu hamutuk tuir papél ne’ebé espesífiku iha movimentu ne’e atu kontribui ba hamenus má nutrisaun.
Nu’udar membru movimentu globál ida, Timor-Leste bele aprende esperiénsia nasaun sira seluk.
“Ha’u kongratula Governu tau kestaun nutrisaun aas iha ajenda dezenvolvimentu nasionál, adopta no dezenvolve polítika no estratejia sensível, inklui prevene no trata má nutrisaun iha Timor-Leste,” nia apresia.
Maski nune’e, nia dehan, iha implementasaun ajenda ne’e presiza iha eskala boot atubele rezulta redusaun má nutrisaun no kria lei krítiku hodi prevene má nutrisaun.
Nune’e mós, lei proteje fó susu-been, lei regula merkadoria komersiál ai-han no lei fortifikasaun obrigatóriu ba mikronutriente.
ONU iha Timor-Leste felisita Governu tanba deside sai membru SUN Movement, tanba rekoñese katak nutrisaun di’ak mak investimentu di’ak liu ba Timor-Leste nia jerasaun futuru no investimentu internu mak importante atu alkansa objetivu alimentár ba má nutrisaun tuir Timor-Leste ninia dezenvolvimentu estratéjiku tinan 2030.
“Hanesan parseiru serbisu, atu aselera ita-nia serbisu konjunta hodi garante ema hotu iha Timór bele hetan direitu ba nutrisaun tanba futuru nasaun ne’e depende ba rekursu umanu ne’ebé saudável,” nia subliña.
Jornalista: Antónia Gusmão
Editora: Julia Chatarina