DILI, 20 novembru 2020 (TATOLI)—Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, hateten veteranu no kombatente nasionál nia luta seidauk hotu iha era ukun-an tanba sei iha luta ba dezenvolvimentu kombate kiak no mukit iha Timor-Leste.
“Ita hanoin katak funu hotu, serbisu mós hotu, balun hanoin funu hotu ita rezolve ona, maibé na verdade seidauk hotu tanba presiza hamutuk luta ba dezenvolvimentu atu povu moris di’ak. Tanba luta só hotu kuandu ita mate, maibé kuandu ita moris ita luta nafatin,” Xefe Governu hateten iha ámbitu enseramentu Asembleia Jerál Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál (CCLN, sigla portugés) ho tema ‘Servidores do Povo e da Naçao’ iha Kuartél Jerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Fatuhada, Dili, sesta ne’e.
Nia konsidera, luta to’o tinan 24 tanba mehi atu ba ukun rasik-an liuhosi esforsu oin-oin no fó risku ba vida hodi nasaun sai independente.
“Uluk luta tanba ita-nia mehi ba ukun-an, ne’ebé buat hotu atinje, maski barak mak lakon vida, tanba nasaun ukun-an no ita sei moris no sira ne’ebé mate ne’e mós hakarak moris maibé infelizmente buat ida-ne’e la akontese, tanba ne’e ita tenke konsidera sira hodi hamutuk dezenvolve nasaun ne’e,” nia fó hanoin.
Tuir eis gerilleiru ne’e, presiza forma oin-oin hodi ajusta-an ba kondisaun no nesesidade, hodi hamutuk eziste luta ba ukun-an nune’e presiza hamutuk hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasionál.
“Ukun-an mós eziji veteranu no antigu kombatente hamutuk kontribui ba Estadu atu dezenvolve ita-nia rai, maski dala ruma ita fó sala ba malu, maibé ita tenke hamutuk,” nia akresenta.
Iha Asembleia Jerál dahuluk CCLN ne’e, Eis Prezidente Repúblika ne’e fó hanoin ba veteranu no atingu kombatente sira hotu iha munisípiu 12 inklui Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA) atu organiza-an di’ak hodi apoia Estadu rezolve problema hotu iha Timor-Leste.
“Ita labele haluha pasadu, tanba pasadu importante. Tanba ne’e hanesan lisaun ida hodi haree ba prezente atu la’o di’ak liu,” PM Taur afirma.
Governu deside harii CCLN liuhosi dekretu lei númeru 6/2018, hanesan pasu importante atu organiza no mobiliza interese veteranu sira no sosiedade tomak hodi kontribui ba hamenus ki’ak no bem estar sidadaun.
CCLN tenke tutela ba Ministériu Asuntu Kombante Libertasaun Nasionál ho Gabinete Primeiru-Ministru atu ajuda malu no kria koordenasaun di’ak liután iha jestaun organizasaun no rekursu finanseiru.
“Ha’u fó saúda espesiál no elojia ba delegadu sira husi munisípiu hotu, liuliu munisípiu Ainaro ne’ebé kria ona fundu veteranu hodi nesesita veteranu no sira-nia família,” nia dehan.
Nune’e, Xefe Governu kompromete ba CCLN katak Governu kontinua nakloke-an atu apoia finaseiru no kapasitasaun jere organizasaun ne’e ho di’ak.
Iha biban hanesan, Prezidente CCLN, Vidal de Jesus ‘Riak Leman’, informa presiza halo transferénsia Komisaun Omenajen ba Konsellu Kombantente Nasionál no halo konstrusaun ba sede nasionál iha fatin Arte-Moris, Comoro.
“Maibé ita sei hein halo reabilitasaun no ami ko’alia ona ho Governu aloka ona $300.000 atu halo reabilitasaun ba sede nasionál hodi bele hala’o funsaun no sei konstrui kada sede iha munisípiu ho kustu $100.000 no osan ba veteranu hamutuk 60 atu harii uma,” Riak Leman informa.
Ministériu tutela hamutuk ho CCLN sei forma ekipa atu tun ba halo monitorizasaun ba konstrusaun sede nasioná no Munisipál inklui uma ba veteranu sira nia atu ezekusaun orsamentu bele la’o tuir dalan.
Delegadu sira mós hamosu rekomendasaun ba VIII Governu katak halo alterasaun ba lei ne’ebé konsidera halo diskriminasaun ba martires, ne’ebé uma laran mate hotu maibé na’in ida de’it maka iha direitu simu pensaun no seluk la’e.
Aleinde ne’e, Iha Asembleia dahuluk CCLN ne’ebé realiza durante loron tolu hahú husi 18 to’o 21, partisipa husi delegadu 136 no aprova rejimentu internál tinan-lima, relatóriu anuál 2020, planu estratéjiku ba tinan-lima, no programa anuál ba 2021 inklui bandeira no Logo konsellu nian.
Jornalista: Florêncio Miranda Ximenes
Editora: Julia Chatarina