AINARO, 03 dezembru 2020 (TATOLI)—Institutu Petróliu no Jeolojia (IPG-sigla portugés), iha ninia relatóriu estudu preliminária durante fulan-rua deskobre katak Munisípiu Ainaro ladún iha risku ba dezastre naturál ne’ebé liga ho problema indundasaun.
Peskizadór iha área inundasaun husi IPG, Luis Teófilo da Costa, relata asuntu ne’e liuhosi ninia aprezentasaun relatóriu estudu preliminária iha Munisípiu Ainaro, kinta (03/12) bainhira desimina informasaun kona-ba risku jeolójiku nian iha salaun enkontru Administrasaun Ainaro.
Notísia Relevante:IPG identifika Ainaro risku ba rai-halai
“Bele dehan katak Ainaro risku ba inundasaun ladún maka’as maibé iha moya no iha Maununo ne’e mak boot ba beibeik tanba kuandu mota boot labele ultrapasa, nune’e mós mota Sarai, ne’e di’ak tanba monta ona sinál informasaun,”nia dehan.
Estudu preliminária ne’e mós konklui katak Munisípiu Ainaro tama iha risku jeolójiku ne’ebé moderadu to’o as, bazeia ba ninia topográfiku no kondisaun Jeolojia ne’ebé eziste.
“Ha’u halo aprezentasaun kona-ba inundasaun ou tsunami iha área Ainaro. Bazeia ba pozisaun Timor-Leste ne’e komplikadu tanba iha estrutura rai iha. Bazeia ba dadus TDDS MSS nian risku boot liu iha Timór ne’e anin boot, tuir mak rai halai ka movimentu masa, no konflitu sosiál,” nia dehan iha Ainaro.
Tuir-nia inundasaun ne’e mosu tanba bee transforma ba rai ne’ebé iha área kosteira nian, tanba ne’e iha Ainaro kategoria inundasaun ladún iha maibé risku ba rai halai no monu liliu iha natar área Casa nian bee bele sa’e to’o metru 10.
“Ne’e risku oitoan tanba power EDTL nian iha área ne’e, kuandu bainhira bee sa’e boot maka populasaun labele asesu enerjia eletrisidade, atividade serbisu tenke hamate, loloos ne’e power eletrisidade labele tau iha área refere. Nune’e mós iha postu Hatu-udo nian kuandu udan, bee akumula sai boot hodi fó impaktu ba populasaun sira-nia uma ne’ebé besik, tanba besik iha área ne’e iha postu saúde no iha parte balun eskuadra polísia maske dook maibé kuandu intensidade boot bele afeta. Tanba tuir estudu katak intensidade udan iha Ainaro aas tebes, ne’ebé kuandu udan boot halo bee barak no bele provoka bee sa’e”, Nia subliña.
Nune’e mós iha área Postu Administrativu Hatu-Udo ameasa mosu inundasaun maibé ladún iha risku boot tanba bee sei suli diretamente ba mota ne’ebé besik iha fatin refere bainhira akontese udan boot.
Bazeia ba dadus husi USAID (2012) nian kona-ba udan iha territóriu Timór laran tomak Munisípiu Ainaro ne’e tama iha área ne’ebé elevasaun udan-been maka’as entre mili metru 3.500 to’o mili metru 4.000, ida ne’e akontese maioria iha fulan-dezembru to’o abríl.
Maibé iha mós nia intensidade kiik akontese iha fulan-agustu maske tempu bailoron ona mezmu sei akontese udan oitoan. No temperatur iha Munisípiu Ainaro ladún boot liuhosi grau 28 célciu.
“Tinan ida ne’e ita sente manas demais liu tanba iha presaun iha parte pásifiku entaun nia huu manas ne’e mai Timór, tanba ida ne’e mak iha fulan-novembru akontese udan, loloos ne’e labele udan lai, fim novembru bainbain udan akontese maibé iha tinan ida ne’e ita iha esperiénsia katak inisiu novembru parte balun udan maibé ladún boot,” Luis Teófilo dehan.
Meius no solusaun atu prevene hodi minimiza risku inundasaun bee sa’e iha fatin ne’ebá maka tenke hamoos drainajen ka bee dalan para fasilita bee sulin ba mota.
Tanba ne’e, IPG sujere ba Instituto Jestaun Ekipamentu (IGE-sigla portugés) atu hamoos beibeik sedimentasaun iha área mota ninin no mota ulun. Nune’e rekomenda ba Governu atu tau sinál atensaun ruma iha fatin risku dezastre naturál.
Nia hateten mapa Suseptibilidade Rai-Halai nian bele sai ona baze atu kria planu ba konstrusaun báziku “Prevene diak liu duke kura”, tenki uza área jeolojia no enjinaria jeolojia sai hanesan baze fatór importante ida ba harii konstrusaun ruma “Geological Engineering Design”.
Relatóriu ne’e mós rejista Munisípiu Ainaro ho totál populasaun hamutuk 66.397, (Monografia Munisípiu iha tinan 2015) no área nia luan 824.5 killometru kuadradu. Ainaro kompostu husi Postu Administrativu 4 hanesan Ainaro, Hato-Udo, Hato-Builico no Maubisse, iha suku 21 no totál Aldeia 131.
Munisípiu parte rai klaran ne’e, fronteira diretamente ho Munisípiu Ermera no Aileu parte Súl, Tasi Timor, parte leste ho Munisípiu Manatuto no Manufahi, no parte Oeste ho Munisípiu Bobonaro no Covalima.
Iha fatin hanesan Pontu Fokál Diresaun Nasionál Jestaun Dezastre Munisípiu Ainaro, Helena Ximenes Magalhães, konsidera relatóriu pertinente no tuir duni realidade ne’ebé akontese iha Ainaro.
“Tipu dezastre ida mak anin boot wainhira akontese ho volume boot tebes, akontese ne’e liliu iha parte foho, husi Munisípiu Ainaro iha postu haat no postu tolu mak sai prioridade ba anin boot, ami konkorda tebes ho peskiza IPG nian. Tipu dezastre ida mak inundasaun iha peskiza ita boot sira hateten katak inundasaun ne’e ladún akontese maibé realidade inundasaun sai risku boot ba dezastre naturál nian, tipu rai nakdoko iha Ainaro potensialidade mós va dezastre ne’e,” nia dehan.
Entretantu, mapamentu no relatóriu finál IPG nian ne’e sei prodúz hodi fahe ba autoridade Munisípiu Ainaro.
Notísia Relevante:IPG disemina risku jeolójiku iha munisípiu Ainaro
Jornalista: Antónia Gusmão
Editór: Agapito dos Santos