DILI, 19 fevereiru 2021 (TATOLI)—Governu Timor-Leste hamutuk ho Conferência Episcopal Timorense (CET), asina akordu hodi fó subvensaun públika ba Igreja Katólika, ne’ebé bazeia ba konkordata entre Estadu Santa Sé no Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) iha loron 14 agostu 2015.
Akordu ne’e ko’alia kona-ba saida mak Estadu no uma-kreda presiza koopera hamutuk atu dezenvolve Timor-Leste.

Arsebispu ba Arquidiocese Metropolitana Dili, Don Virgílio do Carmo da Silva, hateten subvensaun públika ne’ebé Governu fó iha tinan ne’e hamutuk millaun $15.

“Hosi totál orsamentu, 50% sei aloka área edukasaun, 25% destina ba servisu sosiál, 15% aloka ba Governu ekleziástiku no 10% ba administrasaun, atividade no jestaun igreja,” Arsebispu Don Virgílio informa hafoin ramata seremónia asina akordu iha Palásiu Governu, sesta ne’e.
Notísia relevante: Akordu Santa Sé 2020: Governu fó subvensaun igreja millaun $5
Iha fatin hanesan, Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, hateten tinan ne’e ba dahuluk Governu deside apoia orsamentu ho montante boot hodi finansia atividade CET, enkuantu iha tinan 2020 Governu fó subvensaun millaun $5.
“Tinan ida-ne’e foin primeira vez Governu deside aumenta ba millaun $15, tuir posibilidade ne’ebé Governu iha atu finansia atividade ne’ebé planeada ona hosi Konferénsia Episkopál,” nia dehan.

Akordu ne’e asina hosi PM Taur no reprezentante CET, Don Virgílio do Carmo da Silva, tanba Prezidente CET, Don Norberto do Amaral, labele marka prezensa tanba agora daudaun iha Maliana.
Seremónia ne’e, partisipa mós hosi Bispu Dioseze Baucau, Don Basílio do Nascimento inklui membru Governu balun.
Akordu subvensaun públika ne’e ba dala-haat ona, ne’ebé dahuluk selebra iha mandatu VII Governu Konstitusionál ho montante millaun $15, maibé igreja simu de’it millaun $6, enkuantu millaun $9 Governu utiliza hodi finansia obra sira ne’ebé iha (konstrusaun Igreja Katólika).
Akordu daruak ho valór millaun $10 no ba datoluk (tinan 2020) millaun $5.
Antes ne’e, konkordata asina iha ámbitu bainhira RDTL selebra tinan 500 interasaun sivilizasaun sidadania rua, ba Timor-Leste ho Portugal hanesan afirmasaun identidade timor-oan, ne’ebé marka mós prezensa hosi reprezentasaun espesiál Vatikanu, Eminente Pieter Parolin, iha tempu ne’ebá.
Iha artigu 11 akordu ne’e klarifika katak Governu sei apoiu orsamentu tuir posibilidade no la hateten fó kada tinan.
Jornalista: Natalino Costa
Editora: Julia Chatarina