DILI, 28 maiu 2021 (TATOLI)—Sala Situasaun, Sentru Integradu Jestaun Krize (CIGC, sigla portugés) rekomenda ba Governu atu asegura ho rigorozu pontu entrada sira hodi kombate transmisaun komunitária COVID-19 akontese iha munisípiu sira.
“Ami rekomenda atubele evita chegada pasajeiru internasionál hosi Inglatera, ne’ebé muito provavelmente bele lori vírus hosi nasaun seluk. Ita asiste katak iha nafatin iha dezobedénsia públika atu kombate COVID-19 no falta efetividade hosi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) atu kumpre rezolusaun, liuliu kontrolu postu saída hosi Dili ne’ebé mak bele esporta kazu ba munsípiu, nune’e kazu bele aumenta iha munisípiu sira,” Koodenadór Estadu Maiór CIGC, Komodoro Donaciano Costa Gomes ‘Pedro Klamar Fuik,’ relata iha sala plenária, sesta ne’e.
Iha ámbitu debate estensaun Estadu Emerjénsia da-XIV, CIGC relata situasaun globál no nasionál, liga ho COVID-19 inklui hato’o estratejia atu kombate no medida atu halo rekomendasaun ba Governu atu hasoru konjuntura foun liuhosi evolusaun transmisaun komunitária ba senáriu piór liu.
Tanba ne’e, nia husu ba sidadaun hotu atu partisipa iha vasina tanba hanesan instrumentu di’ak liu atu halo prevensaun, liu-liu ba ema vulnerável no iha moras komplikadu.
Tuir estudu, kazu barak mak subar ka la hatudu-an iha munisípiu Dili kuaze 50.000 hosi totál abitante 350.000, ne’ebé ekivalente ho 15% populasaun totál.
Nia dehan, situasaun ne’e hatudu indikasaun katak iha ona trasmisaun komunitária ba situasaun piór no bele hamosu óbitu barak tan.
“Ami sujere Governu atu nafatin mantein rigorozu iha pontu saída iha munisípiu Dili bá munisípiu sira atu prevene transmisaun ho skala boot ba munisípiu sira,” nia sujere.
CIGC mós rekomenda ba Governu atu aumenta nafatin efetividade fiskalizasaun medida sanitária ne’ebé aplika daudaun, nune’e bele deteta nafatin kazu iha estadu prevalénsia no metiga efeitu impaktu sosiu-ekonómiku hosi aplikasaun serka sanitária.
“Governu presiza prepara-an foku ba transmisaun nível nasionál bá transmisaun komunitária inklui investe nafatin iha vasina hanesan parte ida atu mellora prevensaun kombate COVID-19,” nia hatutan.
CIGC sujere mós ba líder administradór munisipál sira to’o líder komunitáriu inklui sidadaun ein jerál hotu atu proativu kombate COVID-19.
“Ita hotu tenke evita risku potensiál vírus, ne’ebé bele hada’et ba ema, liu-liu ba ema ho tinan 60 ba leten no sira ne’ebé iha moras komplikadu,” nia afirma.
Nune’e mós, evita risku virtuál hanesan kampaña informasaun ou dezinformasaun ne’ebé mak intensifika iha rede sosiál relasiona ho COVID-19 tanba hanesan kazu nasionál.
Tuir CIGC, maski implementa ona Estadu Emerjénsia, Serka Sanitária no konfinamentu domisiliáriu, inklui izolamentu maibé kontinua deteta nafatin kazu, tanba ne’e presiza observa nafatin implementasaun medida sosiu-ekonómiku.
“Ita husu presiza envolvimentu ema hotu, liu-liu líder istóriku sira bainhira ko’alia kona-ba saúde públika. Governu mós intensifika medida sanitária atu salva guarda sidadaun sira-nia vida hosi pandemia no nafatin tuir medida prevensaun COVID-19,”nia akresenta.
Atu kombate COVID-19, CIGC husu sidadaun hotu nia konsiénsia no responsabilidade individuál atu kontribui ba saúde públika.
“Intensifika seguritáriu no haree ba munisípiu ne’ebé mak kazu ativu sei barak hodi halo preparasaun infraestutura ba situasaun piór iha Dili no presiza mós haree kondisaun traballu profisionál saúde sira-nia inklui hasa’e nível rejilénsia institusionál no nasionál,” nia sujere.
Kazu ativu 2.573 no óbitu 17
Durante loron 482, konta hosi kazu rejistadu dahuluk COVID-19 iha Timor-Leste iha 20 marsu 2020 to’o 06 marsu 2021, rejista kazu konfirmadu pozitivu hamutuk 262, ho tipu transmisaun lokál ne’ebé bele kontrola no uzu proibisaun liberdade aglomerasaun totál tuir regra no medida Estadu Emerjénsia.
Maibe, kazu hahú sa’e iha loron 07 marsu 2021 to’o agora, ne’ebé durante loron 82 rejista totál kazu hamutuk 6.167, rekuperadu 3.604, daudaun kazu ativu 2.573 no óbitu hamutuk 17.
Hosi loron 14 to’o 27 maiu 2021, CIGC mós rejista kazu pozitivu ativu ne’ebé kazu barak liu sentraliza iha munisípiu Dili ho totál 2.182, Covalima 100, Bobonaro 91, Viqueque 73, Baucau 226 maibé redúz no atuál kazu ativu 64.
Enkuantu, munisípiu ne’ebé maka CIGC konsidera sai ezemplar mak hanesan iha Manufahi, ne’ebé rejista kazu pozitivu 40 resin maibé menus kedan, munisípiu Lautém no Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse no Ambeno (RAEOA) inklui munisípiu seluk menus hosi kazu ativu 20 no tama kategoria transmisaun lokál.
Hosi kazu komulativu 6.167, kuaze kategoria moderadu no kazu grave menus hosi lima no óbitu mós kontabilizadu ho moras komplikadu hamutuk 17.
Tuir dadus mundiál COVID-19 hamate ona ema kuaze 3.482.197, hosi totál kazu ativu 177.492.769.
Ema ne’ebé hetan ona vasina iha nivel mundiál hamutuk biliaun 1 resin, enkuantu nasaun viziñu Indonézia rejista kazu ativu 1.651.794, hamate ema 476.000 no rekupera 1.000.000,
Jornalista: Florêncio Miranda Ximenes
Editora: Julia Chatarina