DILI, 08 juñu 2021 (TATOLI)—Sekretária Estadu Protesaun Sivíl (SEPS), sei uza lei foun protesaun sivíl númeru 12/2020, 2 dezembru, hodi kriminaliza komunidade ne’ebé harii uma iha fatin risku ba dezastre naturál, hanesan mota ninin, foho lolon, tasi ninin no besik lagoa.
SEPS, Joaquim Gusmão, hateten iha lei foun protesaun sivíl númeru 12/2020, 2 dezembru, artigu 21 ko’alia kona-bá utilização do solo ka uza rai, fó biban ba protesaun sivíl serbisu hamutuk ho instituisaun-sira hanesan Diresaun Nasionál Terras no Propriedade (DNTP), Ministériu Planu Ordenamentu (MPO), Sekretáriu Estadu Ambiente (SEA), atu bele halo medida prevensaun hanesan tau plaka, hodi bele fó hatene ba komunidade ne’ebé hela iha fatin risku dezastre-nian.
Notísia relevante:SEPS kontinua verifika dadus ba apoiu materiál konstrusaun
“Lei ne’e rasik iha pena legál no bainhira komunidade la kumpre, bele obriga-sira ho lei atu labele harii uma besik iha fatin risku dezastre,’’Joaquim Gusmão, hateten iha edifísiu Ministériu Interiór (MI), bainhira halo sosializasaun ba lei foun, tersa ne’e.
Ho medida prevensaun-sira ne’ebé protesaun sivíl halo bainhira komunidade la kumpre, bele prosesa ba Ministériu Públiku (MP), kona-bá krime dezobediénsia ne’ebé previstu iha artigu 244 kódigu penál.
SEPS sei sosializa lei foun ne’e ba komunidade atu bele hasa’e kuñesimentu no konsiénsia, labele konstrui tan uma iha fatin risku, hodi prevene dezastre iha tempu tuir-mai.
SEPS mós prepara ona lei orgánika, hodi aprezenta ba Konsellu Ministru (KM), bainhira iha ona aprovasaun sei hahú harii autoridade protesaun sivíl atu bele fó kompeténsia liu-tán ba implementasaun lei protesaun sivíl númeru 12/2020, 2 dezembru, ne’ebé Prezidente Repúblika promulga no tama ona iha vigór.
Komunidade ne’ebé uma hetan estragu iha 04 abríl, tanba harii uma iha fatin risku ba dezastre naturál, Governu halo hela diskusaun atu re-aloka ba fatin foun liu hosi planu urbanizasaun.
Tuir dadus hosi Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), identifika família 2.558 mak hela iha fatin risku dezastre iha munisípiu Dili.
SEPS hahú sosializa lei protesaun sivíl foun
SEPS hahú halo sosializasaun ba lei foun protesaun sivíl númeru 12/2020, 2 dezembru, ba funsionáriu-sira ne’ebé ho kargu xefia hosi instituisaun ne’e.
Joaquim Gusmão, hateten Prezidente Repúblika promulga ona lei ne’e iha dezembru 2020, tama vigór iha 2 janeiru 2021, loloos ne’e hahú sosializa iha fevereiru, maibé ho implementasaun serka sanitária no inundasaun nune’e labele realiza.
Tuir planu, ekipa SEPS sei halo sosializasaun ba parseiru-sira hanesan, embaixada, Ajénsia Nasaun Unida, autoridade lokál, komunidade ho sira seluk ne’ebé durante ne’e serbisu hamutuk ho protesaun sivíl.
Joaquim Gusmão konsidera lei ne’e sei sai hanesan matadalan atu hala’o dezenvolvimentu iha área protesaun sivíl di’ak liu-tán iha futuru no sei haforsa koordenasaun serbisu entre liña ministeriál no entidade relevante-sira, hodi haree asuntu emerjénsia dezastre naturál, atu bele atua.
Maski nune’e SEPS presiza tan lei ka regulamentu-sira seluk hodi reforsa implementasaun lei foun protesaun sivíl númeru 12/2020, 2 dezembru.
“Alende ne’e, prepara lei atu estabelese sistema sukoru, sentru operasaun, lei númeru úniku ho regulamentu ba estatutu protesaun sivíl ho sira-seluk, hodi kompleta liu-tán lei foun ne’e ninia implementasaun,” nia subliña.
Lei foun protesaun sivíl ne’e kompostu hosi kapitulu hitu mak hanesan, Kaptilu I dispozisaun jerál, kapitulu II situasaun alerta, kontinjensia no kalamidade, kapitulu III diresaun no koordenasaun polítika protesaun sivíl, kapitulu IV estrutura ezekutiva protesaun sivíl, kapitulu V operasaun protesaun sivíl, kapitulu VI forsa defeza no seguransa no kapitulu VII dispozisaun finál, ho nia artigu hamutuk 59.
Jornalista: Nelson de Sousa
Editór: Cipriano Colo