BAUCAU, 18 juñu 2021 (TATOLI)—Administradór postu Baucau villa, munisípiu Baucau, Francisco Ximenes, hakarak dezenvolve sítiu turíztiku iha rejiaun ne’e maibé sei halo mapa hodi fasilita vizitante.
Ba inisiativa ne’e, admistrasaun postu ho Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria (MTKI) halo planu hamutuk atu hahú implentasaun, ho kolaborasaun Ministériu Obra Publika (MOP), nune’e bele hadi’a estrada ne’ebé atu asesu ba fatin turizmu.
“Bainhira estrada iha ona, ita sei kontinua prepara fatin, entaun fatin tenke liuhosi mapa turíztiku ne’ebé di’ak, atu nune’e bele atrai vizitante, tantu nasionál no internasionál,” Administradór postu Baucau, informa ba Agência TATOLI, iha ninia knaar fatin, sesta ne’e.
Tuir autoridade lokál ne’e, postu Baucau villa nafatin tau prioridade atu dezenvolve fatin turizmu.
“Postu administrativu Baucau villa iha fatin tolu hanesan turizmu kulturál, istóriku no fatin turizmu natureza,” nia akresenta.
Postu ne’e iha ona planu programa, ne’ebé tau ona prioridade atu dezenvolve fatin turizmu ne’ebé mak identifikadu ona iha suku 11.
Iha fulan-janeiru no fevereiru 2020, membru Governu tutela ba área turizmu to’o iha suku Uailili hodi observa bee Sinaira-Newlale, iha aldeia Uatubalan, nune’e ikus mai komunidade suku Uailili rasik dezenvolve sai fatin turizmu komunitária no daudaun ne’e atrai vizitante.
“Komunidade barak mak hahú ba iha fatin ne’e, ne’ebé konstrui direta hosi komunidade Uailili rasik iha bee Sinaira,” nia hatutan.
Fatin identifikadu sai ponténsia turizmu, diretamente responsável hosi Governu sentrál, liuhosi kolaborasaun MTKI no admistrasaun postu, nune’e iha futuru mai bele dezenvolve hodi hasa’e rendimentu ekonomia komunidade.
“Ida-ne’e ami labele ko’alia, atu realiza depende hosi nasionál, maibé ami-nia planu programa no prioridade hato’o hotu ona,” nia tenik.
Postu Baucau villa kompostu hosi suku 11, hanesan Bahu, Bucoli, Buibau, Buruma, Kaibada, Gariuai, Samalari, Seical, Tirilolo, Triloka no Uailili, ho totál populasaun hamutuk 56.148, ne’ebé iha ponténsia ba turizmu hanesan tasi, hanesan Uataboo to’o parte Uaiwono, turizmu istóriku hanesan iha Uailii ne’ebé sai fatin subar ba FALINTIL no iha mós turizmu kulturál inklui sentru relijiozu.
Jornalista : Natalino Belo
Editora : Julia Chatarina