iklan

NASIONÁL, HEADLINE, POLÍTIKA

Polémika funsionáriu 196, Prezidente BTL, E.P prontu hatan iha PN

Polémika funsionáriu 196, Prezidente BTL, E.P prontu hatan iha PN

Prezidente Konsellu Administrasaun BTL,E.P, Carlos Peloi dos Reis. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 29 juñu 2021 (TATOLI)Prezidente Konsellu Administrasaun Bee Timor-Leste, Empreza Públika (BTL, E.P), Carlos Peloi dos Reis, hateten, nia parte prontu hatan iha Parlamentu Nasionál (PN) relasiona ho polémika funsionáriu hamutuk 196 ne’ebé la liu vaga rekrutamentu funsionáriu hosi BTL, E.P.

“Kona-ba rekrutamentu funsionáriu sira no kestaun ema 196, ha’u hein no prontu ba hatán iha Parlamentu Nasionál bainhira bolu ha’u,” Prezidente Konsellu Administrasaun BTL, E.P informa ba Agência TATOLI, iha resintu Ministériu Finansa, Aitarak-laran, tersa ne’e.

Dirijente empreza estatál hato’o kestaun ne’e relasiona ho funsionáriu Diresaun Jerál Água no Samenatu (DGAS, siga portugés) hamutuk 196 ne’ebé sente ezoneradu no abandadu tanba la liu vaga ne’e.

Razaun loke vaga foun, Prezidente Konsellu Administrasaun BTL, E.P sei hatán, bainhira PN bolu.

Notísia relevante: Bankada PLP konsidera prosesu konkursu iha BTL,E.P la’ós ezonerasaun

Iha tersa (28/06), funsionáriu hirak ne’e halo konfénsia impensa hodi krítika katak sira sei ativu no hala’o hela knaar hanesan baibain, bazeia ba Dektetu-Lei númeru 50/2020, 14 outubru, alterasaun dahuluk no Dekretu-Lei númeru 8/2019, 24 abríl, kona-ba Lei Orgánika Ministéiu Obra Públika.

Maibé, hafoin implementasaun Dekretu-Lei númeru 41/2020, 25 setembru, hodi kria Empresa Públika Bee Timor-Leste no aprova respetivu estatutu artigu 8, kona-ba pesoál, ne’ebé haktuir katak laiha deskrisaun ida klaru kona-ba funsionáriu kuadru públiku iha Servisu Água no Saneamentu (SAS) mak hetan ezonerasaun no abandonu.

Bazeia ba Dekretu-Lei númeru 4/2004, 11 fevereiru, fahe servisu bee-moos ba área rua hanesan abastesimentu bee-moos ba área urbana no area rurál.

Ho baze ne’e, knaar no responsabelidade BTL, E,P maka servisu bee-moos iha área urbana iha kapitál Dili, kapitál munisípiu no kapiál postu administrativu hodi hetan reseita finanseira ba orsamentu Estadu.

Maibé, servisu bee-moos no saneamentu iha área rurál hanesan responsabilidade hodi hala’o servisu no fó benefísiu ba returnu sosiál no ekonomia povu nian.

“Ami deklara katak ho kriasaun BTL, E.P ne’ebé lidera hosi Komisaun Ezekutivu, halo funsionáriu públiku DGAS ne’ebé durante ne’e servisu kleur ona (tinan 20), hahú hosi I to’o VIII Governu Konstitusionál sai vítima,” refere nota hosi Reprezentante funsionáriu 196, ne’ebé Agência TATOLI asesu.

Nune’e mós, desizaun BTL, E.P hetan reasaun maka’as hosi Bankada Governu, Frente Revolusionária Timor-Leste Independente (FRETILIN) no Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timor-oan (KHUNTO), tanba nota katak ema ne’ebé iha esperiénsia tinan barak la pasa vaga rekrutamentu.

Deputadu Bankada FRETILIN, Fabião de Oliveira,  kestiona no lamentável tebes prosesu konkursu ne’ebé la’o iha BTL, E.P tanba iha traballadór esperiénsia tinan barak, maibé la pasa vaga rekrutamentu.

Vise-Xefe Bankada KHUNTO, Deputadu António Verdial de Sousa, lamenta ho desizaun ne’e.

“Sira laiha koñesimentu ka laiha kapasidade,” Deputadu ne’e kestiona.

Deputadu Bankada Partidu Libertasaun Popular (PLP), Noé da Silva Ximenes ‘Buka-Tuir’, konsidera desiaun ne’e la’ós ezonerasaun maibé tuir estatutu BTL, E.P tenke loke vaga ba funsionáriu foun.

“Tuir sira-nia estatutu, kuandu ita hakarak tama iha funsionáriu BTL, E.P, autonomátikamente ita tenke hili dalan rua, ida ita hakarak nafatin sai funsionáriu públiku no ida seluk sai funsionáriu empreza públika nian. Se ita hili funsionáriu públika, entaun ita labele tama iha empreza públika,” nia fundamenta.

Jornalista : Florêncio Miranda Ximenes

Editora      : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!