DILI, 18 outubru 2021 (TATOLI)—Parlamentu Nasionál (PN) segunda ne’e aprova projetu rezolusaun hodi fó apoiu solidariedade ba kazu povu Saara no komisaun apoiu referendu kona-bá auto-determinasaun iha Saara Ocidental.
Votasaun ba projetu rezolusaun Parlamentu Nasionál ho númeru 81/V, kona-bá solidariedade ba kriasaun komisaun apoiu referendu no auto-determinasaun iha Saara Ocidental ne’e ho rezultadu votasaun a-favór 51, kontra 0 no abstensaun 0.
“Nune’e, rezolusaun ne’e aprovadu,” Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Depuutadu Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, anunsiu liuhosi plenária iha PN, segunda ne’e.
Rezolusaun ne’e kontinua manifesta nafatin solidariedade ba povu Saara Ocidental ne’ebé tuir mandatu dever konstitusional.
Desde iha lejislatura datoluk, iha ona rezolusaun refere no konstitui ona membru akompañamentu ba Saara Ocidental nian maibé ho kompozisaun uluk deputadu sira balun la re-eleitu, nune’e tenke rekonstitui ho kompozisaun foun tuir konfigurasaun polítika bankada ualu (8) iha Parlamentuu Nasionál.
Deputadu Proponente hosi Fretelin, David Dias Ximenes ‘Mandati’, hateten problema Saara Ocidental nia situasaun hanesan ho Timor-Leste iha tempu uluk, nune’e presiza fó apoiu solidariedade.
Xefe Bankada CNRT, Duarte Nunes, haktuir realmente iha tinan hirak liu-ba, nia-parte ho deputadu balun hala’o ona vizita ba Saara hodi observa -bá situasaun reinu Maroko, hadau tiha rai peska nian no pontensiál hodi fahe tiha moru ida no populasaun.
“Hanoin, ita-nia apoiu pertinente. Uluk, ita liuhosi situasaun ne’e no sira presiza ita-nia apoiu,” nia hateten.
Deputadu PLP, Abel Pires, hateten Timor-Leste nia ukun an hetan ho apoiu barak tebes hosi solidariedade internasionál, nune’e iha dever atu suporta nafatin nasaun hirak ne’ebé nia kondisaun nafatin hanesan iha kazu Saara Ocidental, tanba desde 1966 asembleia jerál Organizasan Nasaun Unida (ONU) pasa tiha ona rezolusaun ida atu husu Maroko komesa prosesu kolonizasaun ba Saara Ocidental.
Nia dehan, iha tinan tuir mai ONU pasa nafatin rezolusaun ida husu atu referendu ida iha ne’ebá maibé to’o ohin loron seidauk akontese, tanba ne’e presiza tebes Timor-Leste nia apoiu.
“Tanba ne’e apoiu totalmente ba proponente sira-ne’ebé halo proposta ne’e, hodi reafirma ita presiza halo efetivu liután halo intervensaun hodi ko’alia kona-bá kauza ida-ne’e hodi hamosu povu Saara nia esperansa. Ita hanesan nasaun ida ki’ik maibé la haluha tanba uluk ita mós hetan apoiu makaas hosi nasaun seluk no ohin ita halo hanesan ba povu Saara,” nia dehan.
Nune’e mós Xefe Bankada KHUNTO, Olinda Guterres, hateten Timor-Leste nia istória hanesan mós ho nasaun ne’e, nune’e fó apoiu bele determina sira-nia direitu rasik ba libertasaun no indepedénsia.
Deputadu, Antónino Bianco, hateten rezolusaun tenke envia ba sekretáriu jerál iha konsiderasaun tanba PN sempre iha fó hanoin,
“Ita nia ezijensia ho rezolusaun ne’e lori povu nia naran sei hato’o ba ONU hodi hamenus povu Saara nia sofrimentu,” nia dehan.
Bankada PUDD, Deputadu António de Sa Benevides, hateten PUDD laiha objesaun ba rezolusaun refere ne’ebé sai mós hanesan proponente, no konsiente katak Saara Ocidental iha direitu tomak atu hetan nia liberdade.
“Rezolusaun ne’e demostra ita-nia solidariedade ne’ebé boot ba Saara Ocidental,” nia hateten.
Maibé presiza konfirma mós ba Governu Timor-Leste atu nune’e kualker rezolusaun ne’ebé PN hasai tenke ho Governu la’o ho liña ida, tanba esperiénsia hatudu katak rezolusaun hasai la’o ida no Governu nia pozisaun la’o oin seluk, ida-ne’e presiza konsidera atu la’o iha filleira ida.
Luta libertasaun povu Saara Ocidental-nian ba autodeterminasaun tanba nasaun Marroko viola cesar fogo durante tinan 19.
Enkuantu, Saara Ocidental nu’udár territóriu ne’ebe disputa iha nordeste tasi Áfrika nian no seidauk indepedente. Saara baliza ho Arjélia nordeste, ho Marroko parte norte no Mauritánia Leste no Súl.
Sidade Saara Ocidental lokaliza iha El Aaiún ho luan 266.00 kilometru kuadradu iha kontinente Áfrika, ne’ebéuza moeda Dirham Marroko no uza língua ofisiál Árabe.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes