iklan

EDUKASAUN, HEADLINE

Grupu 50 sai manan-na’in iha kompetisaun siénsia no matemátika

Grupu 50 sai manan-na’in iha kompetisaun siénsia no matemátika

Ilustrasaun udan ásida ne’ebé estudante sira apreenta iha kompetisaun siénsia no matemátika. Imajen/brasilescola

DILI, 30 novembru 2021 (TATOLI)—Komisaun Nasionál Timor-Leste ba UNESCO (KNTLU) realiza kompetisaun siénsia no matemátika hodi promove paz no dezenvolvimentu, iha ámbitu komemora loron mundiál siénsia, ne’ebé ikus mai grupu hamutuk 50 sai manan-na’in.

Eventu ne’e realiza durante loron rua, ne’ebé loron ikus iha tersa ne’e, komisaun entrega prémiu ba manan-na’in sira ne’ebé aprezenta rezultadu hakerek atividade prátika iha espozisaun.

Diretór Ezekutivu KNTLU, Francisco Barreto, hateten, totál grupu ne’ebé kompete iha eventu ne’e hamutuk 72 ne’ebé akumula estudante 250, kompostu hosi eskola 15 iha kapitál Dili inklui eskola ensinu sekundáriu Casait no grupu 14 hosi Universidade Nasional Timor-Leste (UNTL).

“Molok grupu sira tuir kompetisaun hakerek atividade prátika, komisaun fornese ona tópiku hamutuk 86 ba grupu sira ne’e atu deside, ho nune’e bele prepara dezenvolve atividade kreativu hodi bele halo aprezentasaun,” Dirijente ne’e informa iha salaun Ian Martin, INFORDEPE, Balide.

Estudante ne’ebé partisipa atividade ne’e mai hosi ensinu báziku terseiru siklu, sekundáriu no esnsinu superiór sira, ne’ebé liuhosi espozisaun bele promove siénsia no teknolojia ba sosiedade atu kompreende di’ak.

“Ita hatene katak siénsia no matemátika ne’e área ida importante atu estimula no motiva estudante liuhosi estudu ka prátika, atu nune’e bele rezolve dezafiu ne’ebé enfrenta hela iha planeta hanesan mudansa klimátika,” nia akresenta.

Nune’e mós, Estudante hosi Eskola São Pedro Komoro, Ejisia Jesuinha Fátima Guterres, hateten,  ninia eskola sai manan-na’in iha eventu ne’e tanba matéria hosi tema sentrál ne’ebé sira aprezenta atrai tebes.

“Ami-nia partisipasaun iha eventu ne’e ho tópiku tolu hanesan spencer manuál, udan ásida no produsaun marmelada hosi foos, ne’ebé bele fó vantajen ba Governu atubele prepara ona planu oinsá hakarak atu dezenvolve ba oin,” Estudante ne’e dehan.

Enkuantu, spenser manuál ne’ebé estudante sira prodús, la fó bee manas no bee malirin, maibé rezultadu bee baibain de’it.

“Ami foti tópiku tolu ne’e atu tulun Governu hadook ambiente hosi risku sira,” nia tenik.

Jornalista : Tomé Amado

Editora     : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!