iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Kaleidoskópiu ekonomia 2021

Kaleidoskópiu ekonomia 2021

Atividade Petrolífera iha kampu Bayu-undan. Imajen/Conocophillis

DILI, 31 dezembru 2021 (TATOLI)—Empreza petrolífera australiana, Santos limited, hanesan operadór joint Venture iha kampu petrolíferu Bayu-undan, iha loron 07 janeiru anunsia desizaun investimentu finál ho montante millaun $235 ba projetu perfurasaun mina-matan tolu iha Bayu-undan.

Ho investimentu ne’e, iha previzaun katak sei estende tan durasaun operasaun iha kampu petrolíferu to’o tinan 2023 no otimiza rekupera kampu no fornese valór signifikante ba Timor-Leste, liuhosi produsaun ba instalasaun offshore no planta Darwin Liquefied natural gas (LNG).

Daudaun, empreza Santos iha partisipasaun no operasaun 68,4% iha kampu Bayu-undan no Darwin LNG sei redús ba 43,4%, hafoin konlusaun fa’an 25% ba SK E&S.

Iha loron 28 maiu 2020, Conocophillips finaliza ona prosesu fa’an ativu petrolífera ba empreza Santos Limited, ne’ebé lokaliza iha Norte Austrália.

Durante ne’e, liuhosi produsaun iha kampu Bayu-undan kontribui ona reseita ba Estadu Timor-Leste hodi finansia despeza Estadu, ne’ebé akumuladu iha fundu petrolíferu hamutuk biliaun $20-resin.

BCTL alerta atividade finanseira ilegál

Banco Central de Timor-Leste (BCTL), iha loron 08 janeiru 2021, fó alerta ida ba públiku, atu kuidadu ho atividade finaseira ilegál liuhosi plataforma eletrónika tanba bele fó risku osan lakon.

Banku Sentrál bolu atensaun ba kestaun ne’e, tanba ikus ne’e liuhosi rede sosiál hanesan Facebook no WhatsApps, iha publikasaun oin-oin kona-ba atividade finanseira hanesan fó kréditu, peñor no atividade transfere osan ne’ebé oferese hosi individuu ka empreza iha rai-laran no mós rai-li’ur.

“Husu ba públiku tenke verifika no identifika didi’ak individuu ka empreza ne’ebé hakbesik-an ba ita-boot sira ka halo publikasaun liuhosi mídia komunikasaun sosiál sira ho promesa oin-oin, hodi husu rai osan, transfere no husu númeru konta bankária, to’o ikus públiku sei lakon osan, tanba laiha ema ida maka sei responsabiliza,” BCTL aviza liuhosi nota ofisiál.

Aleinde ne’e, individuu no empreza hirak ne’e fó promesa oin-oin hanesan kritériu ne’ebé fásil ho montante kréditu boot ho funan kiik kompara ho merkadu atuál, ho objetivu atu atrai públiku investe ka rai osan ba atividade ne’ebé pertense ba sira-nia interese rasik no sei tau públiku iha risku finanseiru (lakon osan).

Atividade finanseira hirak ne’e laiha autorizaun hosi Banku Sentrál, ne’ebé haktuir iha artigu 5. J no artigu 31 lei númeru 5/2011, juñu 15, kona-ba Lei Orgániku BCTL, ne’ebé iha responsabilidade eskluzivu hodi regula lisensa, rejistu no supervizaun ba atividade finanseira iha Timor-Leste hodi fó protesaun másima ba interese públiku.

“Hakbesik-an ba autoridade kompetente bainhira hetan ameasa ka lakon osan relasaun ho atividade finanseira ilegál hirak ne’e,” BCTL fó hanoin.

Integra projetu tasi mane ba estudu ordenamentu teritórriu

Governu liuhosi Ministériu Petróleu no Minerál (MPM) halo ona planu atu integra projetu tasi mane ba estudu planu ordenamentu teritórriu, ne’ebé hala’o hosi Ministériu Planu no Ordenamentu (MPO) hodi bele hala’o definisaun ba área industriál, komérsiu no agrikultura.

“Ha’u hanoin projetu tasi mane, daudaun halo hela planu atu halo estudu integrál iha planu ordenamentu teritórriu tanba uluk ne’e halo estudu izoladu ka ketak-ketak, ne’ebé laiha relasaun ho projetu seluk,” Ministru Petróleu no Minerál, Víctor da Conceição Soares, dehan.

Aleinde ne’e, Tuir Ministru, dokumentu ba estudu tasi mane, Autoridade Nasionál Petróleu no Minerál (ANPM) no Timor Gás no Petróleu, Empreza Públika (Timor GAP, E.P) inklui empreza sira halo tuir ida-idak ninia interese, ne’ebé Governu presiza halo estudu fali.

Iha tinan 2020, alokasaun orsamentu ba projetu tasi mane hamutuk millaun $2 maibé iha tinan 2021 sa’e ba millaun $8,5, tanba Governu konsidera hanesan programa importante tebes ba dezenvolvimentu iha kosta súl, liuliu atu lori kadoras mai Timor-Leste.

RAEOA integra iha sistema GRP

Governu sentrál liuhosi Ministériu Finansa (MF) hamutuk ho Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA), iha loron 21 janeiru 2021, ofisialmente halo lansamentu ba sistema integradu informasaun jestaun finanseira ka Government Resource Planning (GRP).

Nune’e, RAEOA bele utiliza ona sistema integradu informasaun jestaun finanseira ba ezekusaun orsamentu no rejiaun ne’e sei hahú ezekuta orsamentu liuhosi sistema ne’ebé Governu sentrál utiliza  hodi bele promove liután transparénsia (portál transparénsia) no hatán duni ba ezijénsia hosi órgaun fiskalizadór sira hanesan Parlamentu Nasionál no Tribunál Konta, hodi halo akompañamentu ba ezekusaun orsamentu iha administrasaun públiku.

Iha biban hanesan, parte rua selebra akordu transferénsia dotasaun orsamentál hosi Governu sentrál ba RAEOA ho montante millaun $29,243, ne’ebé sei halo transferénsia trimestralmente ho montante millaun $7,31.

Orsamentu RAEOA nian ho totál millaun $127, ne’ebé ninia balansu sei rekorre hosi saldo rejiaun ne’e rasik.

Retiru VIII Governu

Iha loron 22 janeiru 2021, VIII Governu Konstitusionál realiza retiru dahuluk ba tinan 2021, ho tema ‘Hahú rekuperasaun ekonómika ho transformasaun’, iha ámbitu preparasaun implementasaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2021.

Iha intervensaun, Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, afirma pozisaun Governu desde elaborasaun to’o faze implementasaun OJE 2021, hanesan momentu hadi’a ekonomia rai-laran hafoin situasaun COVID-19 ne’ebé kuaze paraliza atividade hotu.

“Retiru ne’e realiza iha ámbitu preparasaun implementasaun Orsamentu Jerál Estadu 2021, ne’ebé hanesan tinan atu Governu marka inísiu rekuperasaun ekonómika,” Xefe Governu hateten, iha ámbitu retiru ne’ebé realiza iha salaun Ministériu Finansa, Aitarak-laran.

Iha OJE 2021, Governu prevee millaun $123,9 ba pakote rekuperasaun ekonómika atu finansia medida ne’ebé dezeña ona.

Lisensa ambientál ba atividade downstream

Autoridade Nasionál Petróleu no Minerál (ANPM) atribui lisensa ambientál empreza lima, iha loron 25 janeiru 2021, ne’ebé harii infraestutura postu abastamentu kombustível tanba tuir ona rekezitu ne’ebé mensiona iha dekretu lei númeru 5/2011.

Autoridade reguladór emite sertifikadu lisensa ambientál ba empreza lima kompostu husi kategoria A ba Kompañia Global Oil Stroge Terminal (MUL) limitada no kategoria B hanesan F-FDTL Home Base FFS ba konsumu rasik, Fecilia Unip Lda, Graca Silva Unipesoál, Lda no Risa Fuel Unip, Lda.

Atribuisaun ne’e destina ba empreza sira ne’ebé halo atividade iha downstream, relativamente ba armazenamentu empreza sira ne’ebé halo atividade ba postu abastamentu kombustível hodi kompleta rekezitu konstrusaun ba fasilidade armazenamentu ne’e rasik.

Governu lansa janela únika

Iha loron 01 fevereiru, Governu liuhosi Ministériu Finansa (MF) hamutuk ho Autoridade Aduaneira (AA)/Alfándega no TradeInvest halo lansamentu ba plataforma eletrónika ho naran janela ida de’it ou janela únika.

Ministru Finansa, Rui Augusto Gomes, konsidera lansamentu janela unika ne’e fó pasu importante iha ámbitu polítika reforma fiskál no jestaun finansa públika ne’ebé hahú kedas iha VI Governu Konstitusionál.

Tuir governante ne’e, ezisténsia sistema ne’e ho hanoin ida katak, nasaun sira presiza moderniza sistema alfandegáriu atubele fasilita efisiénsa iha komérsiu nomós proteje kompetetividade komersiante sira liuhosi redús kustu tranzasaun tempu no kustu seluk, inklui kontrola kargu sira tama-sai.

Aleinde ne’e, sistema ne’e ajuda hasoru korrupsaun no redús surat-tahan, tanba ho sistema ne’e transasaun hotu ho forma eletrónika, nune’e bele iha projesaun no planeamentu tanba bele hatene reseita hira mak sei tama hosi alfandegáriu.

Rekorre fundu kontinjénsia 

Iha loron 05 fevereiru, Ministériu Finansa (MF), liuhosi Diresaun Nasionál Servisu Korporativu, klarifika Governu foin lalais rekorre ba fundu kontinjénsia tanba atu asegura pagamentu décimo terceiro, ne’ebé la prevee iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020.

Enkuantu, iha loron 20 novembru 2020, Konsellu Ministru (KM) aprova pagamentu estraordináriu saláriu adisionál fulan-ida ba administrasaun públika iha fulan-dezembru.

Ba kestaun ne’e, Diretór Jerál Servisu Korporativu, Ministériu Finansa (MF), Joanico Pinto, dehan bainhira KM aprova ona saláriu décimo terceiro, MF tenke halo ezersísiu halo pagamentu, tanba orsamentu ba saláriu normál ne’e halo previzaun de’it hahú husi 01 janeiru to’o 31 dezembru de’it.

“Saláriu extra (décimo terceiro) ita la prevee iha Orsamentu Jerál Estadu, entaun tenke halo ezérsisiu ho ministériu sira ne’ebé ita identifika nia orsamentu sei sufisiente atu halo pagamentu ne’e kontinua halo, maibé ba ministériu sira ne’ebé osan la to’o ona hakarak ka lakohi ita tenke adianta osan husi fundu rezerva kontinjénsia atu fasilita pagamentu ida ne’e,” nia esplika.

Tanba ne’e, MF husu ba ministériu sira bainhira atu halo tranferénsia tenke iha justifikasaun tanba kada ministériu mak halo planu no proposta OJE kada tinan, maibé orsamentu la sufisiente.

Fundu petrolíferu trimestrál ikus tinan 2020 sa’e ba biliaun $18,99

Iha loron  08 fevereiru 2021, Banco Central de Timor-Leste (BCTL) lansa relatóriu trimestrál fundu petrolíferu ba dala-63, ne’ebé hanesan ba da-ikus tinan 2020, ne’ebé kobre hosi 01 outubru to’o 31 dezembru 2020, sae ba biliaun $18,99.

Relatóriu ne’e hatudu katak totál reseita ne’ebé mak simu iha trimestre ne’e hamutuk millaun $35,78, kompostu hosi kontribuisaun kontribuinte sira ba fundu hamutuk millaun $27,41 no pagamentu royalty husi Autoridade Nasionál Petróleu (ANP) hamutuk millaun $8,37.

Kada ministériu ko’a osan 7% apoia pagamentu Cesta Bázika

Relasiona ho sirkulár ne’ebé fó sai hosi Gabinete Ministériu Finansa (MF) iha 02 fevereiru 2021, orienta atu kada membru Governu tenke identifika dotasaun orsamentál ho montante 7% hosi totál orsamentu instituisaun, atu transfere ba fundu COVID-19 hodi halo pagamentu despeza programa Cesta Bázika.

Sirkulár ne’e bazeia ba deliberasaun Konsellu Ministru iha loron 29 janeiru, liuhosi proposta hosi Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku, Joaquim Amaral no Ministru Finansa, Rui Augusto Gomes, kona-ba orientasaun polítika sira relasiona ho ezekusaun programa Cesta Bázika.

Razaun kontribuisaun hosi kada ministériu tanba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020 fundu COVID-19 la tranzita ba orsamentu tinan 2021 no fundu ninia mandatu hotu iha 31 dezembru 2020.

Iha fornesedór no distributór hamutuk 173 mak ezekuta ona kontratu programa Cesta Bázika.

DTMB instala ba benefisiáriu 1.864 iha suku lima

Iha loron 16 fevereiru 2021, Governu ofisialmente lansa ona sistema dijitál transmisaun multimedia terrestre (DTMB, sigla inglés) ba Rádiu Televizaun Timor-Leste, Empreza Públika (RTTL, E.P), ne’ebé antes ne’e uza sistema analog.

iha fulan-janeiru bainhira set-top box (STB) hamutuk 30.000 to’o Timor-Leste, ekipa tékniku hahú kedas halo levantamentu dadus iha suku lima hanesan suku Guiço, Lisadila, Gugleur, Vatuboro no Leotola iha postu administrativu Maubara, munisípiu Liquiçá hodi rekolla uma-kain ne’ebé iha ona televizaun.

Fasilidade ne’e instala ba benefisiáriu ne’ebé iha ona televizaun, nune’e totál uma-kain ne’ebé asesu ona ba sistema dijitál iha suku lima ne’e hamutuk 300, ho totál benefisiáriu 1.864, kompostu hosi mane 940 no feto 924.

Subvensaun millaun $15 ba Igreja Katólika

Iha loron 19 fevereiru 2021, Governu Timor-Leste hamutuk ho Conferência Episcopal Timorense (CET), asina akordu hodi fó subvensaun públika ba Igreja Katólika, ne’ebé bazeia ba konkordata entre Estadu Santa Sé no Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) iha loron 14 agostu 2015.

Akordu ne’e ko’alia kona-ba saida mak Estadu no uma-kreda presiza koopera hamutuk atu dezenvolve Timor-Leste.

Subvensaun públika ne’ebé Governu fó iha tinan 2021 hamutuk millaun $15, kompostu hosi 50% sei aloka área edukasaun, 25% destina ba servisu sosiál, 15% aloka ba Governu ekleziástiku no 10% ba administrasaun, atividade no jestaun igreja.

Minimiza funsionamentu merkadoria iha kapitál Dili

Governu liuhosi Ministériu Koodenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE), iha loron 08 marsu 2021, deside minimiza funsionamentu merkadoria iha kapitál Dili, hahú iha oras 00:00 loron 09 to’o 15 marsu.

“Situasaun ne’e afeta ba ativiade ekonómika iha munisípiu Dili.  Ita mós tenke kumpre lei ne’ebé iha, nune’e kontinua permite ba atividade merkadoria sira bele la’o ka funsiona ho mínimu,” Ministru Koordenadór Asuntu EKonómiku, Joaquim Amaral.

Iha biban hanesan, liuhosi reuniun Konsellu Ministru, deside hahú loron 09 marsu 2021, aplika serka sanitária no konfinamentu ba iha munisípiu Dili durante loron hitu.

Nune’e, Governu deside, durante períodu ne’e, loja sira kontinua funsiona, maibé tenke prepera materiál ijine no limita ema  atu asesu.

Laiha atendimentu bankária durante serka sanitária

Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste (BNCTL, sigla portugés) no Banku Mandiri fó sai ona avizu katak durante implementasaun serka sanitária iha munisípiu Dili, hahú 09 to’o 15 marsu, sei la halo atendimentu públiku.

Bazeia ba desizaun Governu, liuhosi karta sirkulár hosi BNCTL númeru 92/2021 kona-ba medida espesiál ba COVID-19, ho ida-ne’e ami informa BNCTL sukursál Dili sei taka ba públiku hahú loron 09 to’o 15 marsu.

Enkuantu, BNCTL sukursál iha munisípiu seluk, operasionál sei la’o hanesan baibain, nune’e mós tranzasaun POS no ATM funsiona 24 oras nia laran.

Despaisu taka estabelesimentu públiku iha Dili

Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE) no Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria (MTKI) hasai despaisu konjuntu atu enserra estabelesimentu públiku atu inpoin distansiamentu sosiál durante períodu serka sanitária no konfinamentu domisiliáriu jerál ba populasaun rezidente Dili.

Períodu serka sanitária hahú loron 09 to’o 15 marsu no bainhira iha nesesidade sei iha estensaun.

Nune’e, Governu deside taka instalasaun no estabelesimentu komersiál, indústria no artesenál públiku, exetu ba estabelesimentu ne’ebé fa’an no fornese servisu nesesidade bázika hanesan loja ka kios fa’an ai-han, servisu médiku, saúde no apoiu sosiál, farmásia, banku, postu abastesimentu kombustível, servisu komunikasaun no eletrisidade inklui servisu kontrolu peste.

Tuir despaisu konjuntu númeru 3/III/2021 katak servisu ne’ebé loke durante períodu ne’e, tenke asegura distánsia pelu menus metru ida entre ema ida ho seluk, dizinfeta sasán hirak ne’ebé iha estabelesimentu, ne’ebé iha kontaktu fíziku públiku hanesan sestu no kariñu sasán, odomatan, balkaun no pavimentu.

Orsamentu Retifikativu millaun $223 

Iha loron 30 marsu, VIII Governu Konstitusionál lideradu Primeiru Ministru (PM) Taur Matan Ruak, aprezenta proposta Orsamentu Retifikativu (OR) ho montante millaun $223 ba Parlamentu Nasionál ho karáter urjénsia.

Hosi montante orsamentu millaun $223 ne’e foti hosi Fundu Infraestrutura millaun $60 no restu halo de’it ajustamentu ba orsamentu 2021 ne’ebé aprovadu no promulgadu.

Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2021 ne’ebé Parlamentu Nasionál aprova no Prezidente Repúblika promulga hamutuk biliaun $1.895, kompostu hosi saláriu no vensimentu millaun $239,26, bens no servisu millaun $421,49, transferénsia públika millaun $669,91, kapitál minór millaun $61,14 no kapitál dezenvolvimentu millaun $503,20.

Hosi montante orsamentu biliaun $1.895 ne’e iha trimestre dahuluk (janeiru, marsu no abríl) ho persentajen ezekusaun atinje 20,5%.

Akordu estudu viabilidade terminál importasaun LNG

Timor Gas no Petróleu, Empreza Públika (Timor GAP, E.P) asina kontratu ho empreza Wood Group Kenny Sdn Bhd, hanesan konsultór no enjeñeira atu hala’o estudu viabilidade ba terminál importasaun Gás Naturál Likifetu (LNG, sigla inglés) iha Timor-Leste.

Nune’e, estudu viabilidade ne’e durante fulan-neen, ho valór kontratu purvolta $720.825,56.

Akordu asina hosi Prezidente Konsellu Administrasaun Timor GAP, António José Loiola de Sousa, akompaña direitamente hosi Diretór Jestaun Negósiu Downstream, Francelino Boavida no LNG Regasification Project Manager, Clementino Pereira, no hosi parte kompañia Wood Group Kenny Sdn Bhd, reprezenta hosi Jerente Jerál, Jeff Peaman, no akompaña mós hosi Diretór Operasaun,  Andrew Chan.

Seremónia ne’e realiza via virtuál iha Kuala Lumpur, Malázia no Dili, iha loron 30 marsu 2021.

Estudu viabilidade ne’e atu fasilita Timor GAP partisipa direta iha enerjia eletrisidade nasionál Timor-Leste liuhosi fornese kombustível ba fatin tolu hanesan sentrál elétrika Hera, Betano no Oé-cusse, ne’ebé lokaliza iha parte Costa Norte no Costa Súl.

Estragu estrada-ponte kauza dezastre naturál

Governu liuhosi Ministériu Obra Públika (MOP) hahú halo identifikasaun ba estragu estrada no ponte kauza hosi inundasaun ne’ebé akontese iha loron 04 abríl 2021 iha munisípiu balun inklui Dili.

Situasaun grave hanesan estrada urbana kotu iha Embaixada Japaun nia oin, Bebonuk, ponte Bidau, Becora seluk tan. Iha munisípiu sira hanesan ponte Loes no ponte Nunura iha Liquiçá tenke hadi’a tanba bele fó ameasa ba motórista sira ne’ebé halo movimentasaun iha área hirak ne’e.

Nune’e, MOP fó ona orietasaun ba Institutu Jestaun Ekipamentu (IGE, sigla portugés) no Diresaun Jerál Obra Públika atu halo normalizasaun hasai sedimentasaun sira ne’ebé iha mota no estrada sira.

Reativa loja fa’an materiál konstrusaun

Iha loron 05 abríl 2021, Governu deside hodi loke hikas loja sira ne’ebé mak fa’an materiál konstrusaun, nune’e komunidade bele sosa sasán presiza hodi normaliza sira-nia uma ne’ebé hetan estragu hosi dezastre naturál.

“Governu halo desizaun katak loja sira ne’ebé fa’an materiál konstrusaun bele loke filafali, nune’e komunidade bele sosa sasán ne’ebé sira presiza no apela ba hirak ne’ebé fa’an ai-han hanesan restaurante ka warung sira mós bele loke nune’e ema ne’ebé hakarak sosa ai-han bele lori oferese ba ema ne’ebé presiza,” Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, relata hafoin ramata reuniaun interministeriál ba apoiu vítima dezastre naturál iha Palásiu Governu.

Fundu petrolíferu biliaun $18,98

Banco Central de Timor-Leste (BCTL) lansa relatóriu trimestrál fundu mina-rai Timór-Leste ba da-LVII, iha loron 03 maiu 2021, ne’ebé kobre períodu 01 janeiru to’o 31 marsu 2021.

Relatóriu ne’e hatudu katak kapitál fundu iha trimestre ikus ne’e mak biliaun US$18,98, kompara ho biliaun $18,99 iha fim trimestre dahuluk.

Totál reseita iha trimestre ne’e hamutuk millaun $54,18, ne’ebé kompostu hosi kontribuisaun kontribuinte sira ba fundu hamutuk millaun $31,76 no pagamentu royalty ne’ebé simu hosi Autoridade Nasionál Petróleu no Minerál (ANPM) hamutuk millaun $22,41.

Nune’e, osan kontadu líkidu ne’ebé sai hosi fundu durante trimestre ne’e hamutuk millaun $202,03, kompostu hosi millaun $200 transfere ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) no millaun $2,03 kobre kustu jestaun.

CNA finaliza aprovizionamentu projetu 107

Ministériu Finansa (MF) liuhosi Komisaun Nasional Aprovizionamentu (CNA, sigla portugés), hahú hosi janeiru 2020 to’o 07 maiu 2021, finaliza ona prosesu konkursu aprovizionamentu projetu hamutuk 107 ho kustu $565.446.270,37.

Projetu-sira ne’e maioria ninia prosesu aprovizionamentu hahú ona no balun iha ona faze finál, ne’ebé tuir kalendáriu sei konklui iha tinan ne’e nia laran.

Fonte finansiamentu tolu ba projetu pakote 107, hanesan Fundu Infraestrutura ho montante $328.387.809,65, Fundu la’ós Infraestrutura $21.058.460,72 no emprestimu hosi Ajénsia Internasionál, Banku Dezenvolvementu Aziátiku (ADB, sigla ingés), Banku Mundiál no Ajénsia Kooperasaun Internasionál Japaun (JICA, sigla inglés) ho montante $216.000.000.

Projetu pakote 107 ne’e nia modalidade konkursu hanesan konkursu internasionál (ICB, sigla inglés) iha pakote 13, konkursu nasional (NCB, sigla Inglés) ba servisu fornesimentu sasán no konstrusaun estrada nasionál no rurál iha pakote 62.

Enkuantu, konkursu restritu (RT) iha pakote 23 no konkursu servisu konsultadoria (RFP, sigla inglés) iha pakote sia.

Suplementu remuneratóriu ba traballadór administrasaun públika

Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru, iha loron 02 juñu 2021, aprova Projetu Dekretu-Lei kona-ba kriasaun suplementu remuneratóriu ba traballadór iha administrasaun públika, ne’ebé halo atividade profisionál ho kondisaun direta iha servisu prevensaun ka kontrolu COVID-19.

Projetu Dekretu-Lei ne’e aprezenta hosi Ministru Finansa, Rui Augusto Gomes.

Nune’e, valór suplementu remuneratóriu ne’e sei estabelese liuhosi Rezolusaun Governu no bele muda tuir grau risku ne’ebé traballadór sira ne’e hasoru iha terrenu.

Austrália apoia millaun $15,5 ba Timor-Leste

Iha loron 04 juñu 2021, Governu Timor-Leste, reprezenta hosi Ministru Finansa, Rui Augusto Gomes, no Governu Austrália reprezenta hosi Charge d’Affaires hosi Embaixada Austrália, Philippa Venning, selebra akordu kontribuisaun finanseira direta ho montante millaun $15,5, atu apoia programa reziliénsia komunitária no rekuperasaun ekonómika.

Kontribuisaun finanseira ne’e aloka diretamente ba komunidade atu kontinua projetu infraestrutura bázika, ne’ebé sei kria kampu traballu, oportunidade hetan rendimentu no hadi’a di’ak liután prestasaun serbisu ba família sira hotu, ne’ebé komponente rekuperasaun hirak ne’e aliña ho planu rekuperasaun ekonómika

Orsamentu ne’e sei ezekuta durante tinan-rua, hahú hosi 01 jullu tinan-2021 to’o 30 juñi 2023.

Timor GAP, E.P fornese kombustível ba sentrál elétrika Betano

Timor Gás no Petróleu, Empreza Públika (Timor GAP, E.P) kumpre ona kontratu ho Eletricidade de Timor-Leste, Empreza Públika(EDTL, E.P), hodi fornese kombustível ba sentrál elétrika Betano.

Empreza estatál ne’e iha obrigasaun atu hatama litru millaun 32, ne’ebé foin lalais hatama liuhosi empreza MATO hamutuk litru millaun 1,5 no ohin  faze dahuluk to’o ona iha Betano, hosi empreza fornesedór Singapura, hatama ona litru millaun 16 resin, ne’ebé falta litru millaun 13 mak sei fornese tan iha setembru no outubru, no kompleta tan iha tinan oin (2022).

Kombustível ne’e fornese diretamente hosi Kompañia refineria hosi  PetroChina International (Singapore) Pte Ltd no Chevron iha Illa Jurong, ne’ebé tula ho ró dedikadu Glory Star iha loron 28 maiu no  atraka iha Betano iha loron 04 juñu.

Kontratu entre EDTL. E.P no Timor GAP, E.P, aliña ho objetivu empreza públika rua ba interese públiku, ne’ebé bazeia ba kontratu ne’e, Timor GAP, E.P sei fornese kombustível ba sentral elétrika Betano iha tinan-tolu nia laran, hahú hosi 2021 to’o 2023, ho kustu orsamentu millaun $59.

Lisensa ambientál ba Timor Resources fura mina-matan

Iha loron 06 jullu 2021, Governu liuhosi Ministériu Petróleu no Minerál (MPM) no Autoridade Nasionál Petróleu no Minerál (ANPM), iha tersa ne’e atribui ona lisensa ambientál ba empreza Timor Resources PTY, Ltd hodi bele halo perfurasaun mina-matan iha rai-maran Kosta Súl.

Atribuisaun lisensa ambientál ba empreza austráliana ne’e atu halo perfurasaun dahuluk iha área onshore exploration drilling conctract iha área PSC TL-OT-17-08.

Desizaun atribuisaun ne’e, liuhosi ekipa alta autoridade avaliasaun impaktu ambientál kompostu hosi liña ministeriál hanesan, MPM, Ministériu Obra Públika (MOP), Ministériu Agrikultura no Peska (MAP), Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), Sekretaria Estadu Ambiente (SEA) ne’ebé antes ne’e halo ona avaliasaun no estudu tékniku ambientál.

Fundu investimentu veteranu akumula ona millaun $15

Fundu investimentu veteranu to’o jullu 2021 ne’e akumula ona fundu hamutuk millaun $15, ne’ebé investimentu fundu hahú hosi fulan-janeiru 2020 to’o agora, ne’ebé kada fulan Ministériu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál hanesan ministériu implementadór programa, ko’a osan $30 hosi kada veteranu, ho totál veteranu ne’ebé sai benefisiáriu hamutuk 27.000 resin, hodi depozita ba Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste (BNCTL, sigla portugés).

Kapitál fundu petrolíferu sa’e ba biliaun $19,49

Iha loron 03 agostu 2021, Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, sigla portugés) fó sai relatóriu trimestrál ba dala LVIII, ne’ebé kobre hosi períodu 01 abríl to’o 30 juñu 2021, hatudu katak kapitál fundu ikus sa’e ba biliaun $19,49, kompara ho trimestre dahuluk ho montante biliaun $18,98.

Reseita ne’ebé simu durante trimestre ne’e hamutuk millaun $73,74, kompostu hosi kontribuisaun hosi kontribuinte hamutuk millaun $41,95 no pagamentu royalty hosi Autoridade Nasionál Petróleu no Minerál (ANPM) millaun $30,86 no anuál pipeline fee millaun $0,92.

Rendimentu hosi  investimentu  fundu  hamutuk  millaun  $600,12, kompostu  hosi  kupaun  no dividendu ne’ebé simu hamutuk millaun $77,11, ne’ebé iha mudansa valór merkadu nian millaun $523,89 no movimentu cambiais ne’ebé lakon millaun -$0,88 iha trimestre ne’e. Ne’e rezulta rendimentu ba karteira fundu durante trimestre ne’e 3,24%, enkuantu rendimentu sasukat ka benchmark ba períodu ne’e mak 3,05%.

Finansiamentu projetu bee no saneamentu

Iha loron 06 agostu 2021, Ministru Finansa, Rui Augusto Gomes, reprezenta Estadu Timor-Leste no Diretór Misaun, Sunil Mitra, Reprezenta Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB, sigla inglés), asina akordu kontribuisaun finanseira ba dahuluk iha área bee no saneamentu.

Konstrusaun ne’ebé sustentável no inkluzivu ne’e sei realiza iha munisípiu Lautém, Manufahi no Viqueque, ho montante orsamentu millaun $50.

Kompozisaun finanseira ne’e rasik kompostu hosi empréstimu ho montante millaun $47 no grant millaun $3, aleinde ne’e Estadu Timor-Leste sei kontribui millaun $12,5.

Nune’e, kontribuisaun finanseira ho montante totál millaun $62,5, ne’ebé sei aloka ba projetu fornesimentu bee no saneamentu ne’ebé benefisia ba populasaun hamutuk 62.000 iha munisípiu tolu.

Re-anunsia konkursu instala eletrisidade pakote 30

Iha 02 setembru 2021, Eletricidade de Timor-Leste, Empreza Públika (EDTL, E.P) deside kansela no re-anunsia prosesu konkursu eletrifikasaun nasionál hamutuk pakote 30 iha suku 33, hosi totál suku 76 iha territóriu nasionál ne’ebé seidauk asesu.

Desizaun ne’e tanba haree ba empreza sira ne’ebé hatama proposta la kualifikadu no la prenxe rekezitu tékniku aprovizionamentu.

Empreza nasionál hamutuk 167 konsege sosa dokumentu konkursu públiku ne’ebé EDTL,E.P lansa iha faze dahuluk projetu ne’e.

Dezembolsa millaun $64,7 ba konstrusaun Portu Baía Tibar

Governu Timor-Leste liuhosi Escrow Account Fundu Viabilidade ne’ebé jere hosi Ministériu Finansa (MF) to’o fulan-maiu 2021, dezembolsa ona Viability Gap Fund hamutuk millaun $64,7 ba kompañia Timor Port S.A.

Kompañia Timor Port S.A hanesan konsesionáriu Timor-Leste ba projetu konstrusaun Portu Baía Tibar ho modalidade Parseria Públika-Privada (PPP), aloka millaun $130 iha Fundu Viabilidade no Timor Port hanesan subsidiáriu hosi Bolloré aloka millaun $150, nune’e totál alokasaun ba faze inísiu millaun $280, ho totál investimentu estimativu millaun $500 ba tinan 30.

Progresu kumulativu konstrusaun Portu Baía Tibar to’o iha loron 31 jullu 2021 atinje ona 62,26% no tuir planu sei ramata iha maiu 2022 no hahú halo operasaun iha juñu 2022.

Projetu Portu Baía Tibar hanesan projetu interese públika ne’ebé lidera husi Komisaun Interministeriál ho ninia membru atuál mak Ministru Finansa, Ministru Obra Públika, Ministériu Planu no Ordenamentu no Ministru Transporte no Komunikasaun.

Enkuantu, Portu Dili sei transforma ba pontu Turizmu no Komersiál, ne’ebé projetu re-dezenvolvimentu no komersializasaun Portu Dili ne’e hetan ona aprovasaun hosi Konsellu Ministrus iha 28 jullu 2021.

Akordu finansiamentu dezenvolve Aeroportu Comoro

Iha loron 01 outubru 2021, Ministru Finansa, Rui Augusto Gomes, reprezenta Governu Timor-Leste no Reprezentante Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB, sigla inglés), Sunil Mitra, sesta ne’e, asina akordu empréstimu ho montante millaun $135 hodi dezenvolve Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Comoro.

Nune’e, orsamentu empréstimu ne’e sei finansia projetu estensaun pista atterajen, konstrusaun torre-kontrolu tráfiku aéreu no reabilitasaun fasilidade sira seluk iha aeroportu.

Hosi parte Governu Timor-Leste, sei aloka orsamentu millaun $300 hodi finansia obra konstrusaun sivíl, akizasaun rai, kompensasaun ai-horis no kustu seluk relasiona ho reasentamentu família sira ne’ebé mak hela besik iha aeroportu.

Iha biban hanesan, Vise-Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Julião da Silva no Embaixadór Japaun iha Timor-Leste, Masami Kinefuchi, asina no troka nota fundu doasaun millaun $44, ne’ebé sei uza ba konstrusaun terminál pasajeiru foun no estasaun fornesimentu enerjia dedikadu ba aeroportu.

Governu konsidera ho projetu ne’e Timor-Leste sei bele kumpre padraun seguransa, garantia transportasaun aéreu ne’ebé seguru no efisiente, mellora konetividade aéreu ho país viziñu iha Ázia no Pasífiku, promove turizmu no setór ekonómiku sira seluk hodi ajuda Timor-Leste diversifika ninia ekonomia inklui kontribui ba país nia adesaun ba Asosiasaun País Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés).

Empreza internasionál 20 interese kompete projetu kabu submarinu

Empreza internasionál na’in-20 hahú konkorre ona prosesu aprovizionamentu konkursu públiku internasionál, hodi sosa no instala ekipamentu kabu submarinu fibra ótika, hosi sidade Darwin no Port Hedland iha Commonwealth Austrália.

Governu esforsu halo projetu ne’e tuir planu bele finaliza iha maiu 2023, maibé depende kalendáriu tanba sei halo estudu no lori rejistu préviu ba Tribunál Konta ne’ebé sei han tempu.

Projetu fibra ótika sei lori Timor-Leste ba nível di’ak liu atu asesu ba informasaun no partisipasaun iha mundu globalizadu.

Governu prevee millaun $41,588 iha Fundu Infraestrutura hodi halo akizasaun ekipamentu informátiku kabu submarinu atubele ezekuta projetu iha tinan ne’e.

Polítika dada kabu submarinu hosi Darwin mai Timor-Leste nu’udar prioridade Governu ho kooperasaun Governu Canberra, ho objetivu atu elava kapasidade rede internet iha rai-laran, tanba VIII Governu Konstitusionál iha progama Governu eletróniku (E-Goverment), ne’ebé bainhira realiza presiza ligasaun liña internet ho kualidade.

Projetu ‘ongoing’ 328 

Ministériu Obra Públika (MOP) rejista projetu konkursu públiku ho tipu Request for Quotation (RfQ) ongoing (iha prosesu nia laran) hahú hosi tinan 2019 to’o 2021 hamutuk 328.

Tinan 2019 to’o 2020 hamutuk iha kontratu 152 no projetu foun iha tinan 2021 hamutuk kontratu 176.

Kontratu ongoing hahú tinan 2019 to’o 2020 fahe ba projetu sira hanesan estrada rurál, manutesaun nasionál no retensaun balun, ne’ebé aloka iha  kapitál dezenvolvimentu, hahú ho valór kontratu hosi $5.000 to’o $100.000 hamutuk kontratu 37 no valór liu $100.000 hamutuk kontratu 34.

Nune’e mós, ongoing sira iha bens no servisu alokadu ba estudu Dezeñu Enjeñeiru Detalladu (DED) ba estrada hamutuk pakote 12, kompostu hosi ponte hamutuk pakote 10 no estudu sira seluk inklui mós servisu manutensaun estrada nasionál no retensaun sira ne’ebé ho valór hahú $5.000 to’o $100.000 hamutuk kontratu 38 no valór liu $100.000 ho kontratu 43.

Governu submete Proposta Lei OJE 2022 biliaun $1,675 ba PN

Iha loron 15 outubru 2921, Governu liuhosi Ministru Finansa, Rui Augusto Gomes, hamutuk ho Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál, Francisco Martins da Costa Perreira Jerónimo, entrega ona Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022 ho montante biliaun $1,675 ba Parlamentu Nasionál (PN).

Proposta Lei ne’e Governu entrega iha sala Komisaun C ne’ebé trata asuntu Finansa Públika no simu hosi Prezidente Parlmentu Nasionál (PPN), Aniceto Guterres.

 Proposta OJE 2022 ne’e hetan redusaun 17,5% hosi OJE Ratifikadu 2021 ho montante biliaun $1,2.

Fundu Infreaestrutura finansia projetu 1.886 

Fundu Infraestrutura ne’ebé eziste iha tinan 2011 hodi finansia projetu infraestrutura sentrál no kapitál dezenvolvimentu atu apoiu implementasaun Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED), to’o tinan 2021 finansia ona projetu 1.886.

alokasaun orsamentu iha Fundu Infraestrutura desde tinan 2011 to’o agora hamutuk biliaun $5,1, ne’ebé ezekusaun atinje ona biliaun $3,2 ka 62% hosi totál, ne’ebé projetu 1.065 mak konklui ona no hosi projetu ne’e kria ona empregu hamutuk 65.561.

Aleinde ne’e, iha projetu 330 mak ein kursu, projetu foun 236, projetu ne’ebé seidauk inisia hamutuk 242 no projetu 13 mak pendente.

Ba períodu tinan 2022 alokasaun ba fundu ne’e hamutuk millaun $332,5, programa hamutuk 26 mak pasa, ne’ebé desde Fundu Infraestrutura iha restruturasaun iha sub-programa hamutuk 70.

Perfurasaun dahuluk mina-matan rai-maran iha posu Feto Kmaus

Iha loron 27 outubru 2021, Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, halo lansamentu perfurasaun mina-matan iha rai-maran ba dahuluk, iha posu Feto Kmaus iha munisípiu Covalima.

Perfurasaun ne’e realiza hosi hosi empreza Timor Resources ho ninia parseiru Timor GAP, E.P.

Iha tinan 2017, ekipa konjunta hosi Timor GAP, E.P no empreza australiana Timor Resources, Pty Ltd hahú halo peskiza jeolójiku no estudu iha bloku rua no estudu sira seluk.

Iha tinan 2015, liuhosi Konsellu Ministru hasai rezolusaun ne’ebé fó dalan ba Timor GAP, E.P hanesan empreza estatál ba mina, atubele buka parseiru, tanba ne’e iha tinan 2016 konsege lori Timor Resources hodi ko’alia ho Governu hanesan parseiru ba projetu petrolífera.

Banku Mundiál alerta ba Timor-Leste muda modelu despeza públika

Ministériu Finansa (MF) no Banku Mundiál iha Timor-Leste, iha tersa ne’e, ofisialmente lansa Relatóriu Revizaun Despeza Públika 2021 ka Timor-Leste Public Expenditure Review (TL-PER), nune’e bele halo mudansa ba gastu ne’ebé di’ak liu no sustentável.          

MF kolabora ho Banku Mundiál hodi elabora relatóriu ne’e, ne’ebé akumula dadus hahú hosi tinan 2019, ho objetivu nu’udar feramentu hodi analiza situasaun finansa nasaun no hatudu utilizasaun osan ho kuidadu ba serbisu área infraestrutura, nune’e bele halo investimentu klaru.

Iha relatóriu ne’e relata, Timor-Leste ninia kreximentu ekonómiku la’o neneik iha dákada ikus, maibé  despeza públika daudaun ne’e a’as liu, iha mundu kuaze 90% hosi Produtu Internu Brutu (PIB).

Kolleta reseita doméstika kiik, ho de’it 8% hosi PIB, kompara ho médiu 15% ba rejiaun, ne’ebé halo dezekilibriu iha reseita no despeza ne’e rezulta ona défise orsamentál ne’ebé fó ameasa ba sustentabilidade fiskál.

Tuir Banku Mundiál, Timor-Leste ninia investimentu ne’e ladún iha relasaun ho kreximentu ekonómiku ne’e rasik, tanba la signifika orsamentu boot kreximentu di’ak, tanba ne’e husu atu muda modelu despeza públika, ne’ebé haree liu investimentu ne’ebé iha retornu.

Banku Mundiál rekomenda Timor-Leste presiza reforma hodi hasa’e reseita doméstika, atu nune’e bele hetan fonte despeza no investimentu nesesáriu hodi alkansa país nia meta dezenvolvimentu.

Kapitál Fundu Petrolíferu atinje biliaun $19,17

Iha loron 09 novembru, Banco Central de Timor-Leste (BCTL) lansa relatóriu trimestrál Fundu Petrolíferu Timor-Leste ba trimestre ne’ebé termina iha loron 30 setembru 2021, aprezenta montante biliaun $19,17, enkuantu iha trimestre antes ne’e ho montante biliaun $19,49. 

Totál reseita ne’ebé simu iha trimestre ne’e hamutuk millaun $123,80, kompostu hosi kontribuisaun kontribuinte ba fundu hamutuk millaun $41,85, pagamentu royalty hosi Autoridade Nasionál Petróleu no Minerál (ANPM) hamutuk millaun $76,13 no anuál pipe line fee hamutuk millaun $5,81.

Rendimentu hosi investimentu fundu hamutuk millaun $6,86, kompostu hosi kupaun no dividendu ne’ebé simu millaun $66,67, mudansa iha valór merkadu millaun -$49,52 no movimentu kambiais millaun $4,83 iha trimestre ne’e.

Subvensaun millaun $5 ba dijitalizasaun dokumentu istóriku

Iha loron 22 novembru, Governu Timor-Leste no Ajénsia Kooperasaun Internasionál Korea (KOICA, sigla ingles) asina akordu subvensaun millaun $5 atu hametin liután Timor-Leste ninia responsabilidade nasionál no kapasidade atu harii futuru ne’ebé di’ak iha dame, justisa no prosperidade liuhusi aprende hosi pasadu durante tinan 24 kona-ba violasaun direitu umanu no justisa iha konflitu polítika (1974-1999).

Asinatura akordu subvensaun ne’e, Timor-Leste reprezenta hosi Ministru Finansa (MF), Rui Augusto Gomes no Diretora KOICA, Eunju Cha, atu dijitaliza dokumentu istóriku kona-ba violasaun direitu umanu.

Liuhosi akordu asinatura ne’e, KOICA sei fornese orsamentu millaun $5 hodi transforma CNC sai sentru nasionál ba kualidade, istória no edukasaun, harii dame nu’udar dalan ida atu haforsa kapasidade nasionál no rejionál ba rekonsiliasaun konflitu, harii dame no harii Estadu. Projetu ne’e ho objetivu atu haforsa responsabilidade nasionál no kapasidade iha dame, justisa, no prosperiedade liuhusi aprende hosi pasadu durante tinan 25 (1974-1999), violasaun direitu umanu no justisa, iha konflitu polítika.

Fasilidade garantia kréditu suave

Iha loron 24 novembru 2021, Ministru Turizmu, Komérsiu no Indústria, José Lucas do Carmo da Silva, aprezenta Projetu Dekretu-Lei iha reuniaun Konsellu Ministru (KM), kona-ba kria liña kréditu ho naran fasilidade garantia kréditu suave.

Dekretu-lei ne’e ho objetivu atu promove no estimula emprendedorizmu sosiál no aposta iha projetu inovadór sira hodi permite fortalesimentu emprezariál no industriál nasionál.

Nune’e, sei kapitaliza no fasilita asesu finansiamentu ba empreza mikro, kiik no média sira, liuliu ba emprendedorizmu sosiál no inovasaun iha setór komérsiu, turizmu no indústria.

Pra-kualifikasaun ba empreza konkorre konkursu públiku

Iha loron 23 novembru 2021, Ministériu Obra Públiku (MOP) ho Kámara Komersiu Industria Timor-Leste (CCI-TL, sigla portugés), tersa ne’e, asina akordu kooperasaun pra-kualifikasaun empreza konstrusaun sivil no konsultoriu téknika iha Timor-Leste, atu konkorre iha konkursu públiku ba obra estadu sira.

Akordu ne’e atu kolabora hamutuk hadi’a setór konstrusaun sivíl no obra públika hodi promove infraestrutura públika no hametin parseria setór privadu iha territória nasionál.

PN aprova Proposta Lei OJE 2022

Iha loron 16 dezembru 2021, Parlamentu Nasionál (PN) aprova ona Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan fiskál 2022 ho valór biliaun $2, ho votu maioria.

PN hahú debate proposta orsamentu iha loron 01 dezembru to’o ohin loron, ne’ebé antes ne’e Proposta Lei OJE 2022 ne’ebé Governu hato’o ho montante biliaun $1,675, maibé hafoin diskusaun durante semana rua, mosu proposta barak hosi deputadu sira, nune’e iha aumentu millaun $325, sai biliaun $2.

Iha planu anuál tinan 2022, Governu reflete kontinuasaun serbisu reforsa jestaun finansa públika, ne’ebé susesivu liuhosi roteiru orsamentasaun kada programa, ne’ebé integra programa hamutuk 45, sub-programa 477 no totál atividade 2.445.

Akordu implementa programa parseria infraestrutura

Iha loron 20 dezembru 2021, Governu Timor-Leste, Reprezenta hosi Ministru Finansa, Rui Augusto Gomes no Embaixadór Austrália iha Timor-Leste, Peter Roberts, asina nota entendimentu ba programa parseria ba infraestrutura (P4I, sigla inglés), ne’ebé hanesan instrumentu asesu apoiu ba atividade dezenvolvimentu infraestrutura iha futuru.

Ministru Finansa, konsidera inisiativa ne’e marka pasu importante ida iha kooperasaun entre parte rua hodi determina futuru dezenvolvimentu infraestrutura Timor-Leste, hahú hosi projetu espansaun Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato iha Comoro ne’ebé sei hahú tinan oin.

Projetu ne’e sei hadi’a país ninia konetividade, fornese efeitu transformativu ba ekonomia liuhosi impulsiona setór turizmu no setór ekonómiku sira seluk, liuhosi estabelese ligasaun aviasaun ne’ebé di’ak ho sidade ka kapitál boot sira iha Ázia.

Alemaña entrega ró-ahi Berlin-Ramelau ba Timor-Leste

Iha loron 20 dezembru 2021, Governu Alemaña ofisialmente entrega ró-ahi Berlin-Ramelau ba Governu Timor-Leste liuhosi Ministériu Transporte no Komunikasaun (MTK), iha Portu Dili.

Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, hateten, projetu ne’e sai hanesan prezente boot ida ba populasaun Timór tomak, liuliu ba populasaun Oé-cusse no Ataúro, iha tempu ne’ebé ró ida hakdasak hela (Berlin Nakroma) tanba seidauk konsege halo manutensaun, ne’ebé laiha posibilidade atu halo operasaun.

Kooperasaun entre parte rua ne’e hanesan projetu daruak, ne’ebé antes ne’e halo ona kooperasaun ba ró dahuluk, Berlin Nakroma iha tinan hirak liubá.

Iha loron 31 maiu 2019, Governu Timor-Leste reprezenta hosi Ministru Transporte no Komunikasaun, asina akordu ho Governu Federál Alemaña no Kompañia Estaleiru Navál ‘Damen’ hodi halo konstrusaun Ró Berlim-Ramelau.

Projetu ne’e Governu Alemaña kontribui millaun €7,8 no Timor-Leste millaun €7,1.

Akordu empréstimu millaun $35 hadi’a distribuisaun enerjia eletrisidade

Iha loron 20 dezembru 2021, Governu Timor-Leste no Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB, sigla inglés) selebra akordu empréstimu millaun $35 ba projetu hadi’a liña distribuisaun eletrisidade no fortalesementu dezempeñu finanseira Eletricidade de Timor-Leste, Empreza Públika (EDTL, E.P).

Akordu ne’e asina hosi Ministru Finansa, Rui Augusto Gomes, no Reprezentante ADB, Tiago Ribeiro, ne’ebé asiste hosi Ministra Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Adaljiza Albertina Xavier Reis Magno, Ministru Obra Públiku, Salvador Eugênio Soares dos Reis Pires, no Vise-Ministru Finansa, Sara Lobo Brites, inklui entedade relevante seluk hosi parte rua.

Ministru Finansa konsidera seremónia asinatura ne’e importante tanba foin dahuluk EDTL, E.P hetan apoiu kontribuisaun finanseira hosi parseiru dezenvolvimentu, hafoin estabelese nu’udar Empreza Públika, inklui dahuluk ba ADB ne’ebé fó apoiu setór enerjia iha Timor-Leste.

Nune’e, Governu konsidera empréstimu ho montante millaun $35 hanesan empréstimu baratu ho ninia períodu maturidade tinan-15 no períodu karénsia tinan-lima.

Ekipa konjunta salva osan hosi projetu eletrisidade

Ekipa konjunta kompostu hosi Komisaun Antí-Korrupsaun (CAC, sigla portugés) no Eletricidade de Timor-Leste, Empreza Públika (EDTL, E.P) konsege salva osan Estadu hamutuk $77.023,60, hafoin konklui serbisu inspesaun projetu liña eletrisidade iha munisípiu lima.

Serbisu inspesaun realiza iha munisípiu Liquiçá, Covalima, Ainaro, Aileu no Manatuto, durante fulan-outobru to’o dezembru 2021.

Implementa programa seguransa alimentár

Governu liuhosi Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE), halo ona lansamentu programa seguransa alimentár, iha loron 21 dezembru iha munisípiu Aileu, ne’ebé atribui ai-han ba timor-oan ho rendimentu kiik.

Lei ne’e fó kbiit ba Sentru Lojístika Nasionál (CLN, sigla portugés) atu halo kontratu ho produtór lokál ka operadór komersiál seluk, hodi hetan ai-han nesesáriu hodi fahe ba sidadaun no família sira ho rendimentu kiik.

Governu aloka ona orsamentu hamutuk millaun $12 ba implementasaun programa ne’e no iha posibilidade CLN restoke ba armazen nasionál hodi halo intervensaun ba merkadu, nune’e bainhira mosu dezastre naturál, Governu iha kbiit atubele fó asisténsia, enkuantu restante mak sosa produtu lokál ne’ebé agrikultór sira kuda hodi halo distribuisaun.

Durasaun ba programa ne’e prevee molok janeiru 2022 ramata bele finaliza ona atribuisaun sasán, maibé tanba daudaun tempu udan, ekipa esforsu hela atu aselera.

Dekretu-Lei ne’e fó atensaun espesiál ba ema no família sira ho rendimentu la liu $1,90 kada loron-ida, ne’ebé atu define sé mak iha direitu ba apoiu espesiál ne’e, entidade responsável sira sei uza dadus hosi rejistu uma-kain ida-idak iha kada suku hosi Ministériu Administrasaun Estatal (MAE) no Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI).

Ai-han ho valór $30 sei fó ba sidadaun ne’ebé rejista-an iha ‘Livru Rejistu Uma-kain’ nu’udar xefe família no bainhira labele simu, sei  reprezenta hosi membru ida hosi uma-kain ho otas 17 ba leten.

Enserra distribuisaun Cesta Bázika

Iha loron 30 dezembru 2021, Governu liuhosi Ministériu implementadór sira ofisialmente halo enserramentu distribuisaun nasionál ba programa Cesta Bázika, ne’ebé antes ne’e lansa iha Metinaro, iha 27 outubru 2020.

Programa ne’e konklui ho distribuisaun produtu ba timor-oan hamutuk 1.491.661, iha aldeia 2.234 hosi suku 452.

Governu kontrata empreza nasionál hamutuk 218 hodi implementa programa Cesta Bázika, ne’ebé maioria hetan ona pagamentu hosi Governu.

Jornalista : Antónia Gusmão

Editora     : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!