DILI, 23 maiu 2022 (TATOLI)—Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e (UNTL) no nasaun afetadu konflitu, frajil no iha tranzisaun ba reziliénsia (g7+), segunda ne’e, realiza konferénsia internasionál ho tema: ‘Two decades of peace building and state building challenges and opportunites’.
Konferénsia ne’e hodi komemora restaurasaun independénsia ba da-XX, nune’e bele halo reflesaun hodi haree balansu tranzitória dezenvolvimentu iha Timor-Leste durante dékada rua nia-laran inklui lisaun saida mak Timor-Leste sei halo no aplika iha futuru.
Iha biban ne’e, Sekretáriu Ezekutivu g7+, Helder Lopes, hateten, objetivu atividade ne’e atu fahe esperiénsia ba malu, atu haree Timor-Leste nia lisaun saida mak atu partilla ho nasaun sira seluk.
“Iha buat rua presiza haree kona-ba tranzitória dezenvolvimentu sósiu ekonómiku iha rai-laran no pozisaun Timor-Leste iha mundu internasionál. Tanba ema hotu admira haree Timor-Leste, foin tinan-20 restaura independénsia maibé buat barak mak halo ona, embora iha dezafiu barak maibé iha barak mak halo ona,” Sekretáriu Ezekutivu g7+, informa iha iha salaun enjeñaria UNTL iha suku Hera, postu administrativu Cristo Rei, munisípiu Dili.
Notísia relevante: Kada tinan, Governu iha kompromisu apoia finaseiru ba g7+
Nune’e mós, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hateten, timor-oan sira tenke orgullu ho líder vizionáriu, ne’ebé konsege halo ona rekonsiliasaun ho Indonézia.
“Nasaun barak iha mundu la halo ida-ne’e. Rekonsiliasaun ne’ebé Timor-Leste halo ho Indonézia oras ne’e sai modelu ezemplár iha mundu. Tanba Timor-Leste koñesidu iha mundu nu’udar país amante ba paz. Tanba ne’e, nu’udar timor-oan mai ita fó liman hamutuk fahe esperiénsia ba sosiedade sira,” nia tenik.
Xefe Estadu dehan, nu’udar timor-oan tenke iha korajen maski Timor-Leste hanesan nasaun kiik, maibé tenke hakat ba oin ho entidade hotu hodi halibur malu ho enerjia tomak no halo esforsu fó liman ba malu atubele dudu rai ne’e ba oin atu kontinua projeta imajen iha rai-li’ur.
Reitór UNTL, João Martins, dehan, Timor-Leste hahú hela ninia prosesu konstrusaun Estadu, tanba ne’e instituisaun rua ne’e organiza konferénsia hodi haree konstrusaun ba paz no Estadu durante dékada rua, liuliu dezafiu sira ne’ebé atravesa, atu nune’e bele harii nasaun no sosiedade di’ak liután.
“Momentu ida-ne’e importante tebes tanba Timor-Leste atravesa ona hosi konflitu ida, hafoin tama ba faze estável, signifika laiha konflitu, maski kontinua mosu kazu entre arte-marsiál maibé ida la horizontál ne’e la akontese hanesan krize iha tinan 2006. Ida-ne’e di’ak tebes ba ita,” nia salienta.
Nune’e, Akadémiku ne’e konsidera esperénsia sira ne’ebé Timor-Leste iha bele fahe fali ba país amigu seluk ne’ebé hola parte iha g7+, tanba Timor-Leste sai pioneiru ba organizasaun ne’e.
“Buat sira ne’e hotu Timor-Leste apreende hosi ninia esperiénsia rasik, atu nune’e bele haforsa liután Estadu Timor-Leste ida Estadu direitu demokrátiku,” Reitór afirma.
Jornalista : Tomé Amado
Editora : Julia Chatarina