iklan

BOBONARU, HEADLINE, MUNISÍPIU, POLÍTIKA

MPO hahú konsulta ho Autoridade Bobonaro kona-ba reajustamentu PED 2011-2030

MPO hahú konsulta ho Autoridade Bobonaro kona-ba reajustamentu PED 2011-2030

Ministériu Planu no Ordenamentu (MPO) halo konsulta públiku ba reajustamentu PED 2011-2030 iha munisípiu Bobonaro. Imajen Tatoli/Sérgio da Cruz.

BOBONARO, 20 juñu 2022 (TATOLI) – Ministériu Planu no Ordenamentu (MPO), segunda ne’e, hala’o konsulta públika ba reajustamentu  Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED) 2011-2030 iha munisípiu Bobonaro.

Atividade ne’e hala’o durante loron rua iha munisípiu Bobonaro, ho alvu loron dahuluk mak diretór servisu munisipál, delegasaun territoriál sira hotu, administradór postu administrativu, veteranu, xefe suku 50, inklui ninia delegadu no delagada sira. Loron tuir mai alvu ba sosiedade sivíl inklui parte Igreja no entidade sira seluk.

Notísia relevante: Bankada Frente-Mudança: “Avalia PEDN tenke ho konsensu nasionál”

Bazea ba avaliasaun prelimináriu hosi avaliadór independente ba implementasaun PED faze dahuluk  2011-2015 totál númeru meta 129. Hosi númeru meta ne’e  konsege konklui de’it 40 no meta besik atu konklui ho progresu di’ak 27.

Faze daruak iha 2016-2020 meta 71, konklui meta 13, meta ne’ebé besik atu konklui ho progresu di’ak, enkauntu iha meta 32 mak seidauk halo no seidauk komesa.

Enkuantu meta PED progresu to’o finál 2020 iha setór kapitál sosiál, meta konklui 28%, meta progresu di’ak 23%, meta progresu balun 44% no meta pendente 5%.

Hosi parte setór dezenvolvimentu infraestrutura meta konklui 28%, meta progresu di’ak 15%, meta ho progresu balun 47% no pendente 7%.

Iha setór dezenvolvimentu ekonómiku totál meta konklui atinje 31%, meta progresu di’ak 21%, meta ho porgresu balun 42% no meta pendente 2%. Setor kuadru instituisionál meta konklui 19%, meta progresu di’ak 33%, meta ho progresu balun 46%.

Ministru Planu no Ordenamentu Interinu atuál Ministru Administrasaun Estatal, Miguel Perreira de Carvalho, hateten PED sira iha períodu liubá seidauk atinje meta ne’ebé governu define, tanba impaktu hosi impase polítiku, pandemia Covid-19 ne’bé hamonu ekonomia ba 8%, dezastre naturál ne’ebé akontese iha 04 abril 2021 ne’ebé estraga infraestrutura millaun $200.

Timor-Leste independénsia tinan 20 ona maibé povu kontinua halerik ba edukasaun, saúde, eletrisidade, estrada no nesesidade sira seluk.

Ho nune’e, VIII Governu Konstitusionál foti desizaun halo reajustamentu liuhosi konsulta públiku atu avalia fila-fali progresu no dezafiu iha implementasaun PED ne’ebé antes ne’e eziste no meta ne’ebé la relavánsia ho situasaun atuál nune’e bele diifini fali medida estratéjika foun.

“Ami hili ita-boot (autoridade Bobonaro) sira sai hanesan alvu, atu reprezenta povu hodi hato’o imi-nia aspirasaun kona-bá saida mak sira-nia hakarak, hodi bele reajusta iha planu estratéjiku, atu nune’e bele garante dokumentu ne’ebé ami sei halo revizaun ne’e, mai hosi aspirasaun povu hotu-hotu nian, atu kria nasaun forte no prósperu,” nia hateten iha salaun eis Kámara Dioseze Maliana.

Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaro, Ernesto de Oliveira Barreto, agradese ba MPO  tanba konsulta públiku ne’e bele to’o iha baze kona-bá dezafiu ba implementasaun PED ne’ebé liu ona iha faze rua ba kotuk.

“Ha’u husu ba diretór sira, administrador ho nai xefe suku sira, atensaun didi’ak atubele hato’o ideia konstrutivu hodi bele hariku tékniku sira-nia koñesimentu atubele reajusta fali ba planu ne’ebé governu hakarak, nune’e ba oin ita bele redús liña pobreza,” nia apela.

Notísia relevante: FRETILIN husu Governu atualiza meta sira iha PEDN

Jornalista   : Sérgio da Cruz

Editór         : Evaristo Soares Martins

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!