DILI, 28 jullu 2022 (TATOLI)–Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, sigla portuges) husu ba públiku atu labele fiar informasaun bosok hosi entidade irresponsável ne’ebé husu osan ho razaun oin-oin, ne’bé lansa liuhosi email, facebook, whatsApps, instragram ka seluk tan.
“Liuhosi meiu hirak ne’e, hato’o mensajen direta ba ita-boot sira-nia númeru telemovel ho liafuan oioin ne’ebé promete atu fó osan, investe, no karidade hodi hetan prémiu ho montante orsamentu boot hosi ema ka kompañia iha rai-li’ur. Lala’ok atu hetan osan mak uluk nanain ita tenki haruka dahuluk osan balun ba sira ho razaun oin-oin. Hafoin, sira nafatin husu ho razaun seluk atu nune’e bele haruka tan osan ba sira to’o bainhira ita rasik nota katak ne’e hahalok bosok (scam) maibé osan ne’ebé promete atu transfere ba ita-boot sira hanesan bosok de’it. Sira ninia objetivu atu buka vítima ne’ebé mak laiha koñesimentu kle’an atu nune’e sira bele bosok no sei halo ita-boot sira sai vítima no sei lakon osan,” relata nota imprensa ne’ebé Agência Tatoli asesu, kinta ne’e.
Notísia relevante
Ho nune’e, BCTL alerta ba públiku tomak hodi labele haruka osan ba ema ka kompañia ne’ebé de’it mak la koñese no labele hato’o informasaun pesoál hanesan kartaun identifikasaun, númeru konta bankária, pin ATM no informasaun seluk tan.
“Bainhira halo’o transferénsia osan tenke fó informasaun loloos no klaru, atu nune’e bele hasees-an hosi eskema hahalok bosok ka scam atu nune’e labele fó risku ba ita-nia an rasik,” subliña nota hosi BCTL.
Haktuir iha 5.j) no artigu 31 lei númeru 5/2011 15 juñu, kona-ba Lei Orgánika BCTL ne’ebé fó responsável eskluzivu ba BCTL hodi regula, lisensa, rejistu no supervizaun ba atividade finanseiru iha Timor-Leste hodi fó protesaun másimu ba interese públiku.
Atu proteje públiku hosi risku eskema hahalok bosok ka scam, husu atu públiku halo vijilánsia ba informasaun hirak hanesan labele fiar lalais no tenke kuidadu-an didi’ak bainhira halo kontaktu ka komunikasaun ho ema ne’ebé ita-bo’ot sira la koñese liuhosi meídia komunikasaun, tenki lalais blokea númeru privadu ne’ebé la koñese ne’ebe promete atu fó osan, tenki deklara loloos bainhira halo transferénsia osan ruma, atu nune’e bele minimiza ita hosi risku atu sai vítima ba eskema hahalok bosok.
Nune’e mós, evita transfere osan ba individuu ka kompañia ne’ebé ninia perfíl no legalidade sei dúvida, evita fó informasaun pesoál hanesan kartaun identifikasaun, numeru konta bankária, pin ATM no informasaun seluk ba eskema hahalok bosok tamba sira sei uza ba sira-nia interese, no hakbesik-an ba autoridade kompetente bainhira hetan ameasa ka lakon osan relasaun ho eskema.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina