DILI, 13 dezembru 2022 (TATOLI)–Sekretária Estadu Formasaun Profísionál no Empregu (SEFOPE) hamutuk parseiru dezenvolvimentu sira iha Timor-Leste, tersa ne’e, hahú halo diskusaun no prepara estratejia ba mobilidade laborál Timor-Leste hodi hasa’e kresimentu ekonómia iha Timor-Leste.
Governu ho parseiru dezenvolvimentu halo lansamentu ba programa ne’e hodi bele halo tan espansaun ba nasaun seluk hodi traballadór sira bele halo servisu.

“Ita introdús oinsá mak ita prepara ita-nia timoroan sira bazea ba rekezitu hosi nasaun sira-ne’ebé husu ita-nia traballadór atu servisu iha ne’ebá. Neste momentu ita iha nasaun Korea ho Austrália, nune’e ho polítika estratéjiku ne’e ita-nia Governu buka oportunidade atu espansa tan ba nasaun seluk. Tanba ne’e mak ami iha inisiativa bolu embaixadór sira hotu-hotu mai partisipa, karik iha opurtunidade ruma, ha’u hanoin ami uza oportunidade ne’e hodi haruka ita-nia ema ba rai-li’ur,” Diretór Jerál SEFOPE, Paulo Alves, hateten ba jornalista sira,iha serimónia lansamentu estratejia ba mobiliade laborál Timor-Leste, iha salaun Suai Room, Dili, tersa ne’e.
Hosi programa laborál ne’e, objetivu estratéjiku haat mak perpara traballadór iha rai-li’ur, traballadór sira ba servisu 7.500-15.000, to’o tinan 2027 (feto 40% no mane 80% hosi munisípiu sira.
Embaixadora Austrália iha Timor-Leste, Rachel Jolly, hateten Governu Austrália esforsu tebes atu apoiu ba dezenvolvimentu estratéjiku ba mobilidade Timor-Leste nian atu bele halo servisu ne’ebé mak di’ak liután ba ninia traballadór sira.
“Nune’e estratejia ne’e hanesan atu pozisaun ita-nia meta no objetivu sira hotu no oinsá mak hetan benefísiu, nune’e mai ajuda dezenvolvimentu ekonómia iha rai Timor-Leste. Ho ida-ne’e, Governu Austrália kontinua servisu besik ho SEFOPE atu haree traballadór ho nia famíilia nia kondisaun moris nian,” nia dehan.
Planu estratéjiku ne’e mós atu refleta kondisaun COVID-19 no ida-ne’e traballadór timoroan kuaze 3.000 destaka iha Austrália hodi halo servisu iha ne’eba.
Traballadór timoroan ne’ebé servisu iha Korea hamutuk 1.000-resin no Austrália hamutuk 2.000-resin.
Jornalista : Osória Marques
Editór : Cancio Ximenes