iklan

NASIONÁL

Marvi: “Feto foinsa’e tenke sai feto forte-matenek-influensiadora”

Marvi: “Feto foinsa’e tenke sai feto forte-matenek-influensiadora”

Artista Maria Vitoria "Marvi" hala'o lansamentu primeiru single hosi ho titulu Iluzaun. Iha Hotel El Legendario Dili, sesta (11/02). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 07 marsu 2023 (TATOLI)– Artista feto foinsa’e Timor-Leste, Maria Vitória, apela ba feto foinsa’e tenke konstrutivu no inspira ema, nune’e sai joven ne’ebé mak forte, matenek, sai influensiadora iha sosiedade ida-ne’e.

Notísia Relevante: PN parabeniza feto Timor-Leste no feto iha mundu

“Tanba ne’e ha’u apela atu intende no destinge xave ida-ne’ebé mak fó benefísia mai ita. Ita iha ezijénsia atu feto foinsa’e dijitál ne’ebé konstrutivu, aproveita teknolojia atu update, motiva no inspira ita atu sai joven feto forte, matenke no feto influensiadora no feto abensoada iha sosiedade nia leet,” Marvi hateten ba jornalista sira, bainhira partisipa loron internasionál feto 2023 ho tema “Inovasaun ba futuru ne’ebé iguál ba jéneru” iha Otél Timor, tersa ne’e.

Nu’udar mos feto potensiál, nia hateten, liuhosi teknólojia mak bele aprende no update informasaun sira maibé iha mós nia limitasaun sira tanba teknólojia mós iha nia impaktu ladi’ak ba ema ne’ebé utiliza.

“Ha’u aprende buat barak hosi teknólojia mak hanesan youtuber ajuda ha’u hodi aprende kanta no aprende lian, tanba to’o agora ha’u seidauk iha treinadór hodi hanorin kanta mai ha’u. Ha’u só aprende de’it hosi ne’ebá no iha ne’ebá ema fahe informasaun barak hanesan oinsá téknika kona-ba kanta, inklui ha’u mós halo tradusaun ba lingua iha ne’ebá no fahe ha’u-nia múzika iha ne’ebá,” nia dehan.

Liuhosi teknolojia bele fahe informasaun kona-ba kanta no bele hakbesik di’ak liután fans sira tanba dala barak fans iha munisípiu barak mak hakarak haree no rona múzika.

“Tanba ne’e liuhosi teknólojia ha’u bele hakbesik liután ha’u-nia fans sira, entaun ha’u presiza fecebook no Instagram tanba liuhosi teknólojia bele hatene informasaun hotu-hotu. Nune’e, ha’u hakarak hato’o ha’u-nia mensajen ba ha’u-nia maluk joven sira espesiál ba feto matenek sira, mai ita matenek entegra-an iha mundu teknolojia tantu di’ak no la di’ak. Uza teknólojia fó impaktu mai ita-nia dezenvolvimentu pesoál no vida sosiál ho ema seluk,” nia esplika.

Tuir Maria Vitória nia observasaun ba joven Timor-Leste kona-ba uzu ba teknólojia sei menus tebes ba edukasaun oinsá uza mídia sosiál ho di’ak no dignu, nune’e ema uza ho kualidade no responsabilidade.

Nasaun Unida mak estabelese no foka liu ba inovasaun, mudansa teknólojia no edukasaun iha idade dijitál atu alkansa igualdade jéneru no empoderamentu ba feto no labarik-feto hotu-hotu.

Iha loron Internasionál Feto ne’e hodi halibur hamutuk no selebra esforsu ba igualdade jéneru iha setór teknólojia.

Vise Embaixadora Austrália iha Timor-Leste, Suzy Wilson Uilelea, hatete feto-mane, labarik-feto no labarik-mane sira iha oportunidade ne’ebé hanesan atu atinje sira-nia poténsia tomak hodi hala’o karreira iha teknólojia.

“Ita hotu iha papél importante ida atu halo hodi bele atinji ida-ne’e. Iha mundu ohin loron-ne’e, feto no labarik-feto sira iha fatin hotu-hotu presiza asesu ba edukasaun no dalan ba karreira iha teknólojia, enjeñaria no siénsia. Ita tenke luta atu ema hotu-hotu bele partisipa iha profisaun sira- ne’e, la haree ba jéneru no asegura fatin servisu ne’ebé mak inkluzivu. Ita tenke luta ba inovasaun hodi taka lakuna dijitál ba jéneru ne’ebé halo feto barak la envolve, ka sai offline no la hetan oportunidade foun. Bainhira lakuna ne’e taka ona mak feto sira sei iha koñesimentu, kapasidade no abilidade atu tahan no hetan susesu,” nia dehan.

Tanba igualdade jéneru no empoderamentu ba feto, sai nu’udar prioridade ba Governu Austrália  iha Timor-Leste, nune’e programa foun hotu-hotu ne’ebé gasta liu millaun $3.

“Ami-nia programa asisténsia Austrália nian iha Timor-Leste foka lu ba hetan rezultadu ne’ebè di’ak, liu-liu ba feto no labarik-feto sira atu nune’e sira bele hetan asesu di’akliu ba saúde, edukasaun no servisu báziku sira, moris livre hosi violénsia no partisipa iha foti desizaun, lideransa no ekonómika. Maske igualdade jéneru nu’udar esforsu hamutuk ida, ha’u hakarak aproveita oportunidade ne’e hodi hato’o obrigada ba ha’u-nia maluk feto sira iha sala ne’e  ba imi- nia servisu, sakrifisiu no lideransa. Imi fó ona kontribuisaun, iha imi-nia dalan rasik ba luta dezigualdade jéneru nian,” nia dehan.

Loron internasional feto ho tema “inovasaun ba futuru igual ba jéneru”, realiza hosi Austrália ne’ebé koordena ho The Asia Fundations (TAF) liuhosi programa Nabilan.

Jonalista : Osória Marques

Editór     : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!