DILI, 08 marsu 2023 (TATOLI)—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, remata ona vizita iha Qatar no iha loron tersa (07/03) ne’e kontinua halo viajen ba Azerbaijaun hodi buka estabelese relasaun diplomátika.
“Sira konvida ha’u tinan tolu liu ba, kada tinan sira konvida, ha’u nunka ba. Agora tanba mai iha Doha, Qatar, husi Doha ba ne’ebá oras rua ka tolu, ha’u fó resposta katak ha’u bá. Ita laiha relasaun ho sira, ha’u hakarak hahú relasaun ho troka relasaun diplomátika no depois haree saida mak sira bele apoia Timor-Leste, tanba sira hakarak haree forma kooperasaun,” PR Horta hateten liu hosi komunikadu ne’ebé Agência Tatoli asesu, kuarta ne’e.
Iha Azerbaijaun, Prezidente Repúblika hakarak buka apoiu ba programa ne’ebé durante ne’e Prezidénsia Repúblika promove, liliu iha empoderamentu feto.
“Ha’u-nia preokupasaun númeru um mak ne’e, buka orsamentu ruma tan, nune’e apoiu ba feto sira, feto ki’ak sira, feto fila-liman, faan sasán iha merkadu, feto produtora agríkula, feto haki’ak manu, haki’ak animál no sé bele hetan tulun hosi Azerbaijaun, tanba sira rai riku, hodi aumenta programa Prezidénsia nian, hodi tulun ki’ak sira,” nia dehan.
PR Horta defende importánsia hametin relasaun diplomátika ho nasaun seluk, hodi promove Timor-Leste nia imajen.
“Nu’udar embaixadór númeru um, símbolu nasaun no tanba ha’u koñese mundu tinan lubun ida, viajen tama-sai aviaun, ha’u kole ona. Maibé tanba ha’u-nia papél, ha’u-nia responsabilidade, primeiru mak marka Timor-Leste iha ajenda internasionál, hametin amizade ho líder oioin, ema simples, esplika ba sira, Timor-Leste nia susesu,” nia dehan.
Tuir Xefe Estadu, demokrásia iha Timor-Leste no auzénsia hosi violénsia polítika, relijioza, étnika iha Timor, sai hanesan lisaun ba nasaun seluk tanba konflitu iha Myanmar, Ukránia, Afganistaun, Líbia, Síria no seluk tan nunka mais hotu.
“Sira hakarak rona notísia pozitivu, sira hakarak hateten katak, iha rai ida buat hotu di’ak hela, iha ne’e mak fahe ba ema hotu-hotu. Sira husu ba ita saida mak Timor halo hodi la monu ba violénsia, la monu ba vingansa, entaun esplika ba sira,” Horta dehan.
Laureadu Prémiu Nobel da Páz ne’e esplika, ba entidade husi rai-li’ur papél importante hosi Líder Nasionál Kay Rala Xanana Gusmão hodi halo rekonsiliasaun nasionál, nune’e bele hakribit ódiu no vingansa hafoin konflitu iha pasadu.
“Se iha la halo karik rekonsiliasaun Timor, ohin sai instabilidade, tanba iha rai balun konflitu liu ona tinan 30 to’o 60 maibé, seidauk rezolve konflitu, hanesan Kosovo, Sérbia, Bósnia no problema sira iha Médiu Oriente,” nia dehan.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes




