DILI, 20 marsu 2023 (TATOLI)—Sekretáriu Estadu Ambiente (SEA), Demétrio do Amaral de Carvalho, hateten durante tinan 2021, komunidade Ataúro halo ona esportasaun budu-tasi ba merkadu internasionál iha Japaun besik tonelada 8.000.
“Ita iha dadus tinan 2021, komunidade Ataúro halo esportasaun budu-tasi ba merkadu internasionál iha Japaun besik 8.000 tonelada, no tinan ida ne’e sei haruka tan tonelada balu. Ida ne’e, hatudu katak budu-tasi bainhira ita dezenvolve di’ak fó rendimentu di’ak mos ba família. Tanba hosi esportasaun ne’e komunidade uma-kain 100 hanesan hetan osan milliaun $1, ” Demétrio do Amaral de Carvalho dehan ba Agência Tatoli, iha nia knaar-fatin, Bebora, Dili, segunda ne’e.
Nia hatutan, iha konseitu akonómia azul haree hosi buat barak parte rai-maran no tasi-nian. Ba parte tasi nian bele haree hosi ikan, ahu-ruin no liuliu budu-tasi no seluk tan.
Nia dehan, komunidade Ataúro ne’ebé esporta budu-tasi ba rai-liur ne’e, liuhosi programa ekonómia azul ne’ebé sira nian investimentu ba budu-tasi hetan apoiu hosi Programa Nasaun Unida ba Dezenvolvimentu (PNUD).
Projetu ne’e hahú 2021 iha ámbitu implementasaun Fundu Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) hosi Organizasaun Nasaun Unida (ONU) no PNUD, ne’ebé apoiu tékniku no finanseiru ba Timor-Leste hodi dezenvolve Roteiru Finansiamentu ba Ekonómia Azul.
Nia dehan, produsaun budu-tasi ne’e rasik iha vantajen boot ba rendimentu família nian bainhira ema kuidadu. Timor-Leste iha poténsia presiza duni explora iha investimentu ba budu-tasi ne’e rasik iha área tasi-ibun sira iha nasaun ida ne’e.
“Maibé investimentu ida ne’e, ita tenke fahe área balu ba turizmu no agro negósiu marina atu utiliza zona produsaun sira ne’e tuir akordu ho nessidade poténsia kosteira nian,” Demétrio hateten.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Armandina Moniz




