DILI, 11 Juñu 2026 (TATOLI)—Ministru Transporte Komunikasaun (MTK), Miguel Gonçalves Manetelu, garante katak projetu espansaun Aeroportu Internasionál Prezidente Repúblika Nicolau Lobato, Komoro, ninia konstrusaun sei konklui iha 2028.
Ministru Manetelu hato’o kestaun ne’e iha atividade breafing media ohin ne’e atu informa kona-ba projetu espansaun aeroportu husi prosesu inísiu planu to’o prosesu reabilitasaun, nune’e sira bele transmite fali ba públiku.
“Tanba, públiku kestiona ho ninia implementasaun katak espansaun ne’e la hahú (lala’o) maibé atu dehan de’it katak ho difikuldade ne’ebé mak ohin ita aprezenta iha brieafing hanesan halo servisu reabilitasaun maibé operasaun iha aeroportu kontinua la’o, problema sosiál no seluk tan. Ita la’óa konstrui aeroportu iha fatin mamuk ne’e faaíl, maibé iha halo servisu iha fatin ne’ebé servisu hotu kontinua halo operasaun no edifísiu barak mak antes ne’e hari’i ona, entaun ita tenke hamoos ida ida,” Ministru ne’e relata iha AINPL Komoro, kinta (11/06) ne’e.
Nia dehan, ema barak haree aeroportu ne’e liuhusi pista de’it maibé karik pista seidauk hadi’a entaun sira dehan servisu la hahú, maibé la’e espansaun aeroportu ne’e tenke hadi’ak fasilidade hotu.
Governante ne’e dehan ona-ba afetadu sira kona-ba prosesu ne’e la’o sei hein despaixu despezu husi Ministériu Justisa, karik despaixu iha ona maka sei halo despezu hodi loke dalan atu kompañia bele mellra servisu to’o área 08 hodi prodíús ona tetra port.
“Maske sira balun seidauk hamamuk fatin maibé servisu espansaun nia sei nafatin la’o tuir desizaun Tribunál Rekursu, maibé Governu nafatin selu indemnizasaun ba afrtadu sira maske rai Estadu no rai privadu,” nia dehan.
Nia mós informa katak iha observasaun ne’e kompañia mós sobu ona edifísiu tuan ANATL nian hodi konstrui sira-nia akampamentu temporária (side office) hodi kontinua halo servisu, maibé toré sira seidauk sobu tanba hodi halo kontrolu ba operasaun aviaun nian.
“Daudaun ne’e kompañia Waskita Karya halo hela servisu iha área taxiaway 26 ne’ebé fasilita movimentasaun aviaun ba para iha nia fatin (apron) entaun nia la liu husi pista ona,” nia relata.
Servisu seluk mak sira hahú hamoos (demolise) ona edifísiu tuan ANATL hodi konstrui fali apron (aviaun para fatin), entaun aban bainrua ne’e aviaun hotu sei para iha fatin referida, no sira mós haree hela fatin balun atu hari’i toré foun.
Nune’e, nia dehan, prosesu sira-ne’e dalaruma sei difikuldade tanba parsériu sira-ne’ebé uza aeroportu hanesan ETO no pertamina internasionál seidauk hamamuk sira-nia fatin, ba fali fatin ne’ebé ita prepara ona iha dalan ba fatin metereolójia nian no ita entrega rai ne’e iha fulan-Janeiru.
“Maibé, ha’u haruka ona karta ba sira iha fulan-Janeiru no ami halo hela diskusaun liuliu iha parte ETO no hangar ba aviaun kiik sira hodi evakua ema moras nian sei afeta ba konstrusaun paraleu taxiaway ba apron nian,” nia dehan.
Nia hatutan, maske iha difikuldade maibé nia garante katak prosesu espansaun aeroportu tenke termina to’o tinan 2028.
Iha biban ne’e, Xefe Departamentu Marketing Empreza Waskita Karya, Muhamad Yunus Asyary, hataten sira iha kompromisu atu kontinua mellora projetu espansaun aeroportu tuir kontratu ne’ebé iha ka sira planu konklui iha fulan-Marsu 2028.
“Maske sira sempre hasoru difikuldade iha parte tékniku nian liuliu servisu kontinua ho operasaun aviaun, maibé ami sei esforsu atu servisu ho di’ak no lalais iha internamente no ho parséiru,” nia informa.
Sira iha esperansa ba projetu ida-ne’e, nune’e daudaun ne’e sira nafatin halo evolusaun ba servisu ne’ebé iha tanba tempu limitadu, entaun sira deside halo servisu paralelu maibé iha liña koordenasaun ho parte relevante hanesan ANATL.
Tanba bainhira sira halo servisu iha área aeroportu laran liuliu pista nian normalmente sei hala’o servisu iha tempu ne’ebé laiha ona operasaun ka movimentasaun aviau, entaun sira sei servisu husi kalan to’o loron.
“Ho nune’e progresu servisu ne’ebé ami halo iha terrenu foin atinji 6%, maske tarde maibé ami sei esforsu duni tuir tempu no loke espasu ba área balun hodi servisu ho paralelu,” nia dehan.
Enkuantu projetu espansansaun AINPL ne’e finánsia husi komponente tolu mak Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB) ne’ebé ninia kontratór maka PT. Waskita Karya no supervizaun husi Yooshing Enginering JV, komponente daruak mak JICA ho ninia kontratór TOA Corporation no supervizaun husi JAC JV, iha komponente datolu mak DFAT Austrália ne’ebé sei finaliza akordu finansiamentu, rekrutamentu ba PMC no finaliza Bidding Document.
Kompañia Waskita Karya sei implementa servisu kona-ba Runway, Apron, Air Traffic Tower, ATC Aquipment, Drainagr Systems, Perimeter Road, Community Road, Blast Fence no Security Fence.
Kompañia TOA Corporation sei halo Boarding Bridges, baggage handling systems (departure and arrival), Security screening equipment (x-ray screening equipment, gate-type metal detectors), flight information display system, local area network, telephone, CCTV, Camera System Sewage electrical architectural, mechanical and treatment tank, works and consulting service.
Enkuantu iha DFAT Australia sei halo Access Road, Footpath, Ramp Building, Fuel and Drop off zone, Car Park, Quarantine Depot Building, ARFF Building, Primary Health Care L’uilding, antes ne’e iha mós School Building (Beto Tasi Elementary School & Bridge (Decided to descoping) Cargo, Maintenance Building & Perimeter Portions) maibé kansela entaun agora tenke halo fali negosiasaun ho DFAT.
Jornalista : Alexandra da Costa
Editór : Cancio Ximenes




